Sliku vješanja partizanke na društvenim mrežama predstavljaju kao partizanski zločin

A.B.

Fotografija vješanja Lepe Radić, bosanske partizanke, na društvenim se mrežama širi uz potpis “Svibanj 1945. Antifašisti demonstriraju način ‘oslobađanja’“.

Radi se o poznatoj fotografiji nastaloj 8. veljače 1943. u Bosanskoj Krupi gdje je 17-godišnja članica Komunističke partije pogubljena ne odavši svoje suborce ni nakon tri dana mučenja. O njenoj herojskoj smrti više su puta pisali mediji, ne samo zbog njene mladosti i hrabrosti, nego snažne poruke koju je poslala svojim mučiteljima. Naime, na gubilištu su joj govorili da će joj pokloniti život ako kaže tko su rukovoditelji i komunisti među zarobljenim narodom. Lepa im je odgovorila:

“Ja nisam izdajnik svoga naroda. Oni će se sami otkriti kad budu uništavali zlikovce kao što ste vi!”, prenosi Antifašistički vjesnik. Njezine riječi bile su i:  “Živjela komunistička partija i partizani. Bori se narode za svoju slobodu, ne daj se zlikovcima u ruke”.

Cijela obitelj u partizanima, mlađi brat završio u Jasenovcu iz kojega nije izašao

O njoj su pisali brojni mediji u regiji, pa i u Hrvatskoj, pogotovo oko godišnjica njene smrti ili rođenja. Primjerice, lani je tjednik Express fotografijom nastalom u trenucima njenog vješanja ilustrirao članak u kojem je detaljno pisao o biografiji Lepe Radić. Rođena je 19. prosinca 1925. godine u selu Gašnici, u blizini Bosanske Gradiške, a završila je zanatsku školu u Gradišci. Bila je aktivna u Savezu komunističke omladine Jugoslavije i član Komunističke partije Jugoslavije od 1941. godine. Njezina obitelj bila je radnička obitelj, a njezini stričevi Vladeta i Voja Radić, te otac Svetozar partizanskom pokretu priključili su se 1941. godine.  Zbog takvog djelovanja obitelj su u studenom te iste godine uhitile ustaše. No nakon nekoliko tjedana u pritvoru, pobjegli su uz pomoć partizana.

Ona i njezina sestra Dara, i službeno su se priključile partizanskom pokretu. Borila se u Grbavačkoj četi kozarskog odreda. Volontirala je na prvim linijama i pomagala u transportu ranjenih i njihovom bijegu od napada i vojnika. Bila je u ambulanti drugog krajiškog odreda najmlađa bolničarka.  U srpnju 1942. godine, kada je počela velika bitka za Kozaru, Lepa je prošla kroz neprijateljski obruč s jednim bataljunom i našla se u Podgrmeču. U toj bici poginuli su joj otac Svetozar i stric Vladeta, a jedini brat Milan, još dijete, odveden je u Jasenovac odakle se nikada nije ni vratio.

“Banditkinja pokazala nezapamćen prkos”

U veljači 1943. godine zarobljena je tijekom organizacije akcije spašavanja oko 150 žena i djece koji su bježali po dubokom snijegu pred vojskom okupatora. Pokušala je pobjeći pucajući na nacističke snage, iz svega što je imala, puške i pištolja. Nije uspjela pobjeći. Nakon što su ju uhvatili osudili su ju na smrt vješanjem. Tri dana prije vješanja držali su ju u izolaciji i mučili kako bi iz nje izvukli informacije o partizanima.

8. veljače 1943. godine dovedena je na vješala pred oči javnosti. Nekoliko trenutaka prije nego su joj stavili omču oko vrata, ponudili su joj pomilovanje ako kaže imena svojih suboraca.

Nakon toga obješena je u Bosanskoj Krupi. Sahranjena je na tom mjestu, gdje je danas skromni spomenik. Narodnom junakinjom proglašena je krajem prosinca 1951. godine.

Slobodna Dalmacija je uz istu fotografiju, koja se maliciozno pripisuje pogrešnim počiniteljima ovog ubojstva, pisala da je Lepa Radić bila uzor dalmatinskim partizanima, ali i da su se njeni krvnici požalili kako je “banditkinja pokazala nezapamćen prkos”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"