Nije Pariz prometno paraliziran zbog kolektivnog ugovora, kako poručuje Bandić, već zbog mirovinske reforme

G. G.

Dok mi ovdje imamo presicu, u Parizu ljudi štrajkaju u javnom prijevozu i štrajkat će i za Novu godinu. To samo znači da socijalni dijalog i pakt nema alternative. Znači, metropola poput Pariza je paralizirana i nedaj Bog da se to i nama dogodi. Dok smo mi ovdje bio bi poraz sviju nas da to napravimo u Gradu Zagrebu“, izjavio je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba govoreći na konferenciji za medije o okončanim pregovorima za kolektivni ugovor u tvrtkama Zagrebački električni tramvaj (ZET),Vodoopskrba i odvodnja i Zagrebački velesajam (snimka na Facebook stranici Grada Zagreba).

Pritom je gradonačelnik posebno apostrofirao ZET navodeći kako tamo radi 3,9 tisuća radnika, a od toga 1,2 tisuće vozača koji godišnje naprave 45 milijuna kilometara vozeći 278 tramvaja i 438 autobusa. Iz gradonačelnikove usporedbe s Parizom, dalo bi se zaključiti da je javni prijevoz u francuskoj prijestolnici paraliziran zbog neuspjelih pregovora za kolektivni ugovor. Međutim, to baš i nije točno.

 

Ne samo Pariz, već je cijela Francuska ušla u 23. dan štrajka usmjerenog protiv mirovinske reforme, jednog od ključnih obećanja petogodišnjeg mandata predsjednika Emmanula Macrona. Više od pola milijuna Francuza početkom prosinca pobunilo se protiv najavljene reforme. Od tada do danas bunt ne prestaje, pri čemu su u permanentnom štrajku prometni sindikati, dok im se ostali pridružuju. Popuštanja nije bilo ni na Božić, kada je osim kaosa u prometu bilo i prekida u opskrbi električnom energijom, s radom su prekinule naftne rafinerije… Balerine Pariške opere su, pak, u znak prosvjeda protiv vladinih planova dionicu iz Labuđeg jezera izvele ispred zgrade opere. Sindikati nove i šire prosvjedne akcije najavljuju za sutra.

Francuski mirovinski sustav izrazito je kompliciran i poznaje 42 različita modela umirovljenja te ponekad zaposleni u istom sektoru nisu u istom sustavu obračuna. Drukčije se računaju i radni staž i način isplate mirovine pojedinim djelatnostima, a tu je i čitav niz povlastica za različita zvanja. Namjera predsjednika Macrona je reformom ukinuti 42 modela za umirovljenje i uvesti jedinstven bodovni sustav te podići dobnu granicu za odlazak u punu mirovinu sa 62 na 64 godine.

Pod dvotjednim pritiskom sindikata te zbog otkrivenih afera, ostavku je dao Jean-Paul Delevoye, visoki povjerenik francuske vlade za mirovinsku reformu. Sam Macron je najavio da je spreman poboljšati mirovinsku reformu, ali na prošlotjednim pregovorima sa sindikatima nije ostvaren nikakav pomak. Nova runda pregovora najavljena je za 7. siječnja, a dva dana kasnije sindikati ponovo pozivaju na masovne prosvjede u Francuskoj (France24).

Aktualni štrajk u Francuskoj dosegnuo je razinu bunta iz 1995. godine, kada se također prosvjedovalo protiv mirovinske reforme. Tada se protiv prijedloga mirovinske reforme za zaposlene u javnim službama, koji je predložila vlada Alaina Juppea, štrajkalo od 22. studenog do 15. prosinca. Pod pritiskom javnosti tada se od reforme odustalo.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"