Što se tiče reforme obrazovanja kazao bih kako je to jedna od ključnih strukturnih reformi za hrvatsko društvo i na tom procesu ćemo i ustrajati. Dapače riječ je o strukturnoj reformi resora koji je mnogo godina bio i zanemarivan. A ocjene koje smo dobili izvješćem Europske komisije, na koje se ovi predlagatelji nerijetko pozivaju, su pozitivne“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade braneći u sinoćnjoj saborskoj raspravi Blaženku Divjak, ministricu znanosti i obrazovanja za koju je oporba tražila opoziv (HRT).
I sama ministrica Divjak sinoć je govorila o pozitivnim ocjenama koje je obrazovna reforma dobila od Europske komisije (EK), navodeći da je njeno ministarstvo unaprijedilo sustav, da se kurikularna reforma provodi u svim školama u Hrvatskoj te da su dobili tri pozitivna izvješća Europske komisije u kojima je reforma ocijenjena kao ambiciozna i rađena prema planu (Srednja.hr).
„S jedne strane, ako imate izvješće Europske Komisije, ono je vjerodostojno, ali ako Komisija nekoga hvali, oni tvrde da to nisu dobro shvatili“, komentirala je Divjak uoči sjednice Vlade zahtjev oporbe za njenim opozivom te saborsku raspravu koja se vodila do ranih jutarnjih sati (N1). Glasanje o povjerenju ministrici obrazovanja provest će se u petak.
Međutim, ne može se konstatirati da Europska komisija “hvali” kurikularnu reformu, kako to proizlazi i iz premijerovih i iz ministričinih riječi.
U zadnjem pregledu napretka mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža EK se dotaknula i reforme obrazovanja:
„Kurikularna reforma provodi se prema planovima u svim školama“, navodi EK. “Obrazovna reforma, koja za cilj ima povećanje kvalitete obrazovanja i nastavnog procesa, postupno se provodi u svim školama”, stoji u dokumentu u kojem se dalje nabraja kako je cilj da se do 2022. godine uvedu novi kurikulumi u svim osnovnim i srednjim školama. Vlasti rade i na uvođenju jednosmjenske nastave, što će, prema mišljenju Komisije, podrazumijevati značajna ulaganja u školsku infrastrukturu. U strukovnom obrazovanju, proširuje se eksperimentalni program dualnog obrazovanja, koji je pokrenut 2018. godine. Međutim, sporo se uspostavljaju standardi za strukovna zanimanja unutar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, zaključuje Komisija.
Velikih pohvala obrazovnoj reformi u Hrvatskoj nema ni u godišnjem pregledu evaluacije sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. U tom dokumentu za 2019. godinu navodi se kako je u Hrvatskoj u tijeku pilot provedba kurikularne reforme i ambiciozne pripreme za njenu potpunu implementaciju.
U detaljnom Izvješću o sprječavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža iz veljače 2019., Komisija konstatira da je eksperimentalna kurikularna reforma pokrenuta te da je provedba reforme na nacionalnoj razini predviđena za jesen. U izvješću se, među ostalim, navodi da je “potrebno ulagati u osposobljavanje učitelja i nastavnika i povećati privlačnost zanimanja, da bi se zajamčio njihov angažman u planiranim školskim reformama, a posebno kako bi se povećao broj obrazovnih djelatnika”. Govori se i o digitalnim vještinama, pa EK navodi da je Hrvatska na najnižem dijelu ljestvice u EU-u te su u tom području potrebni dodatni napori Vlade.
