Smijenjeni ravnatelj APN-a će stan u Zadru otplaćivati po povoljnijim uvjetima nego obitelji s djecom

Petar Vidov

Samo dan nakon što je RTL-ova Potraga otkrila kako je v.d. ravnatelja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) Krešimir Žunić zajedno sa sinom kupio APN-ov stan u Zadru, ravnatelj je ekspresno smijenjen, a mediji su krenuli objavljivati detalje tog potpuno upitnog čina.

Upitna zakonitost Žunićevog postupka mogla bi se dokazivati preko baratanja povlaštenim informacijama – najam za neprodani POS-ov stan dodjeljivao se na osnovi prve predane prijave, pod uvjetom da su ispunjeni elementarni uvjeti: da je najmoprimac državljanin Republike Hrvatske i da na području Zadra nema nekretnine u vlasništvu (što Žunićev sin Marko nije imao).

Slobodna Dalmacija razotkrila je nove inkriminirajuće detalje. Mladi Zadranin Šime Brkljača razgledao je taj stan u studenom 2018. godine, nakon što je odlučeno da će tri neprodana stana POS-a biti dana u najam socijalno ugroženim obiteljima. Na natječaj raspisan 13. studenog podnio je svu potrebnu dokumentaciju te su mu na Badnjak 2018. godine, kako navodi, e-mailom javili da je prvi na listi čekanja.

„Od tada do danas, a prošlo je više od godine dana, rezultati natječaja nisu objavljeni. Nikad nisam bio pozvan da kao ‘najbolji kandidat’ uđem u stan, niti znam što je s njima kasnije bilo. Žena i ja smo mjesecima pratili APN-ove stranice, nazivali, ali nikakvu informaciju o natječaju više nismo našli, niti dobili. Tako smo i danas još uvijek podstanari“, ispričao je Brkljača za Slobodnu Dalmaciju.

Žunići u Zadru, Žunići u Splitu

Ako i zanemarimo da mu je otac bio na istaknutim pozicijama u APN-u, Marko Žunić nije imao uvjete za kupovinu POS-ova stana u Zadru nakon što je završen kompleks zgrada na Crvenim kućama. Među kriterijima za kupnju bili su vrijeme prebivanja u Zadru (pri čemu su prednost trebale imati osobe koje duže vremena imaju prebivalište, a nemaju adekvatnu nekretninu) i kreditna sposobnost koja se može dobiti samo na osnovi stalnog zaposlenja. Marko Žunić, prema svjedočenju vlastitog oca, nije bio kreditno sposoban.

Žunići su stoga do stana došli zaobilazno – preko najma koji omogućuje otkup stanova za koje se kupci nisu našli ranije. Kako se sada pokazuje, izveli su to na štetu drugih građana koji su bili zainteresirani za najam. Zanimljivo je i da Brkljača tvrdi kako je najamnina bila 25 kuna po kvadratnom metru, uz cijenu od 1225 eura po kvadratu, ako se izrazi želja za kupnjom. Međutim, iz dokumenata koji su prikazani u RTL-ovoj Potrazi očigledno je da Žunić plaća stan 975 eura po kvadratnom metru.

Slobodna Dalmacija otkrila je kako je Krešimir Žunić i na listi za POS-ove stanove u Splitu, jednako kao i referent prodaje u APN-u Ivan Paić – iz Samobora.

Žunić se žali na visoke kamate

Pokušavajući opravdati svoje postupke, Žunić je nakon objave priloga na RTL-u za 24 sata ustvrdio:

„Iako zarađuje honorarno kao turistički vodič, sin nije bio kreditno sposoban pa sam ja digao komercijalni kredit s kamatom od 3,5 posto. Zato sam morao biti upisan kao suvlasnik. Krediti po programu POS-a su inače s kamatom manjom od dva posto“.

Kao tadašnji zamjenik ravnatelja APN-a, teško da Žunić nije koristio pogodnosti aranžmana s bankama u skladu s pravilima rada APN-a. Pravila otplate kredita za POS-ove stanove podrazumijevaju da se dio kredita najprije otplaćuje banci, a potom se vraćaju javna sredstva. Banke koje sudjeluju u tom programu imaju kalkulativnu stopu za bankovni dio kredita od 3,05 posto godišnje, dok je za državna sredstva kamatna stopa za plaćanja banci 1 posto godišnje, a u otplati 2 posto godišnje.

Međutim, ova pravila važe tek od lipnja 2019. godine. U tada donesenom novom Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji kamata na javna sredstva u otplati smanjena je s 3 na 2 posto.

Prije toga, na snazi su bile odredbe Zakona iz 2015. koje su tu kamatu smanjile s dotadašnjih 5 na 3 posto.

Sve to bi značilo da će Žunić u konačnici kredit vjerojatno platiti manje nego njegovi susjedi u zgradi koji su do stana došli po objektivnijim kriterijima liste prvenstva.

Glavnina kupaca POS-ovih stanova ima veće kamate od tržišnih

Naime, prodaja stana na lokaciji Crvene kuće u Zadru odvijala se po pravilima kakva su uspostavljena još davne 2001. godine kada su kamatne stope bile neusporedivo veće nego danas. I dok je glavnina banaka pratila Euribor i u međuvremenu snižavala kamate, država je ostala pri odavno propisanom starom tumačenju: svi koji su ugovor potpisali prije stupanja na snagu zakona iz 2015., a potom i promjena iz 2019. godine, državi će, kada otplate dio koji ide banci, plaćati kamatu od 5 posto na javna sredstva.

Iako članak 2. važećeg Zakona o poticanoj stanogradnji ističe: „Društveno poticana stanogradnja provodi se izgradnjom stanova, odnosno stambenih zgrada, organiziranom na način kojim se ostvaruje svrhovito korištenje javnih i drugih sredstava za pokriće troškova, osigurava povrat tih sredstava, omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate, te omogućuje davanje u najam izgrađenih stanova uz mogućnost otkupa istih“, dio zakona koji se odnosi na povoljnije uvjete ne odnosi se na one koji su stanove kupili ranije. Ljudi koji su POS-ove stanove kupili prije recentnih zakonskih izmjena sada pri povratu javnih sredstava imaju značajno nepovoljnije uvjete od onih koje bi mogli dobiti na tržištu.

Prema podacima iz tablice objavljene na stranicama APN-a, od 2000. godine do kraja kolovoza 2018. godine do kraja su bila izgrađena 8.254 stana. Od tog broja, sigurno više od 6.000 otpada na stanove za koje su ugovori potpisani prije prvog smanjivanja kamate 2015. godine i sada bi državi javna sredstva morali vraćati po kamati bitno višoj od one koju bi mogli dobiti u bilo kojoj komercijalnoj banci.

Retroaktivna zabrana prodaje i najma, ali ne i smanjenje kamata

Ministarstvo graditeljstva kaže da bi retroaktivno smanjenje kamata utjecalo na stanje državnog proračuna i smanjenje prihoda za gradnju novih stanova, iako za 24 sata nisu znali pojasniti koliki bi zapravo iznosio gubitak za državni proračun.

Poznato je da su liste potencijalnih kupaca bile puno duže od raspoloživih stanova i da nisu svi koji su to željeli uspjeli kupiti stanove po povoljnijim cijenama kvadrata od tržišnih (početno cijene nisu smjele biti veće od 30 posto etalonskih cijena, a u najnovijoj inačici ne smiju prelaziti 50 posto) pa su se primjerice u najvećem POS-ovu naselju, zagrebačkom naselju Špansko-Oranice, stanovi prioritetno prodavali obiteljima s više djece. Danas, dakle, te mnogočlane obitelji ulažu u proračun za izgradnju budućih POS stanova i subvencioniranje kamata u programu Ministarstva graditeljstva, čija je namjera bila demografsku sliku države, ali je stvarni rezultat povećanje tržišne cijene stanova u cijeloj Hrvatskoj.

Zbog brojnih malverzacija s POS-ovim stanovima, najnovija inačica zakona iz 2019. retroaktivno uvodi zabranu najma i prodaje POS-ovih stanova u prvih 10 godina vlasništva, pod prijetnjom da će onima koji zakon prekrše odmah stići cijeli kredit na naplatu i to po tržišnim cijenama, dok se resorno ministarstvo istovremeno poziva na nemoguću retroaktivnost kod primjene novih kamatnih stopa na stare ugovore.

Može li se retroaktivno primijeniti jedna odredba, a ne i druga?

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski za Faktograf pojašnjava kako je za retroaktivnu primjenu ograničenja najma i prodaje Ministarstvo pronašlo opravdan razlog. S druge strane, kod odluke da neće spuštati kamatne stope za “stare” korisnike POS-a, država se vodi ekonomskim interesima punjenja proračuna – bez obzira na nepravednost, odnosno gubitak smisla cijelog programa. Na takvom pristupu se inzistira iako će i država dugoročno biti na gubitku ako veći broj građana odluči refinancirati državni kredit povoljnijim kreditima koje mogu dobiti od komercijalnih banaka.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"