Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić na maratonskoj konferenciji za novinare na kojoj je bilo riječi o donošenju GUP-a i suradnji s HDZ-om, stanu njegove supruge, otpadu, Bandićevoj dijeti i brojnim drugim temama, u više je navrata ustvrdio kako Zagreb godinama dobiva priznanja za najtransparentniji proračun, a o tome se ne piše.
Ove su gradonačelnikove konstatacije uslijedile nakon što je Jutarnji list, podsjetimo, u ponedjeljak objavio dramatično pismo gradske šefice financija u kojem ona kaže kako je minus u zagrebačkom proračunu čak milijardu kuna.
Analiza bazirana na objavi proračunskih dokumenata na stranicama grada
Zagreb je među gradove s najtransparentnijim proračunom uvrstio Institut za javne financije u svojoj redovitoj analizi o političkoj transparentnosti županija, gradova i općina u RH, a koja je objavljena u srpnju 2019.
Ono što Bandić na konferenciji nije rekao jest da mjesto dijeli s još 64 najtransparentnija grada, odnosno da je istu najvišu ocjenu dobilo i 17 županija te 187 općina.
Kriterij po kojem se dobivala ocjena je broj ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica. Među ključne proračunske dokumente u istraživanju koje je provođeno od studenog 2018. do ožujka 2019. navedeni su:
- godišnje izvršenje proračuna za 2017.
- polugodišnje izvršenje proračuna za 2018.
- prijedlog proračuna za 2019.
- izglasani proračun za 2019.
- proračun za građane za 2019.
Zagreb na svojoj službenoj stranici ima svih pet dokumenata, a Institut je pohvalio i preglednost službene stranice Grada.
Institut se uvodno ograđuje: „Premda sama objava proračunskih dokumenata na znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana“. Pri tome treba imati u vidu kako je prosječna transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina na 3,9 od mogućih 5 (koliko ima Zagreb).
Od Zagreba bolji Rijeka, Pazin i Bjelovar
Iako je Bandić to ignorirao, proglašavajući upravo Zagreb najtransparentnijim, sam je Institut registrirao kako postoje gradovi koji su odmakli bitno dalje od objave pet spomenutih dokumenata na službenim stranicama. Pa tako u istoj analizi navode: „Neki su gradovi otišli i znatno dalje u proračunskoj transparentnosti, pa tako Rijeka građanima već godinama nudi sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, odnosno participativno budžetiranje u obliku malih komunalnih akcija, programa lokalnog partnerstva i edukativne proračunske igre – Proračun(ajme). I u Pazinu se već godinama provodi projekt Pazi(n), Proračun! u okviru kojega građani mogu saznati informacije o tekućem proračunu, sudjelovati u izradi proračuna za iduću godinu i raspravljati na proračunskom forumu. Tako u Pazinu već od svibnja 2019. gradske vlasti i građani zajednički planiraju proračun za 2020., pri čemu građani sami odabiru male komunalne akcije za realizaciju u 2020. Bjelovar je, pak, nedavno svojim građanima ponudio vrlo atraktivnu aplikaciju Isplate iz proračuna“.
Na službenim stranicama Zagreba, u sklopu vrednovanih proračunskih dokumenata objavljuju se i kratki vodiči za građane koji pojašnjavaju pojedine stavke. Iz njega se lako vidi kako ukupni izglasani proračun za 2020. doseže gotovo 12 milijardi kuna te da je prilikom izvršenja proračuna za 2017. nastao ukupni manjak od gotovo 440 milijuna kuna, čemu treba dodati i ukupni manjak od gotovo 408 milijuna kuna koji je uvršten u izvršenje proračuna za 2018. godinu.
Problem s gubicima je vjerojatno i puno veći, s obzirom da se pojašnjava kako trgovačka društva koja je grad osnovao za obavljanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu, kao što je na primjer Zagrebački holding, ne spadaju u proračunske korisnike, pa se ni njihovi prihodi i rashodi ne prikazuju u gradskom proračunu.
Alarm iz Gradskog ureda za financije
“Proračunska potrošnja se nastavila povećavati iznad ostvarenih prihoda, što za posljedicu ima ne samo kontinuirani rast manjka prihoda, nego i značajne probleme s likvidnošću. Sve su veća kašnjenja u podmirivanju dospjelih obaveza Grada zbog čega dolazi do prodaje potraživanja koje dobavljači imaju prema Gradu”, stoji u dopisu Gradskog ureda za financije kojeg je objavio Jutarnji list.
Državna revizija Zagrebu je naložila uravnoteženje proračuna. „Procjena manjka na kraju 2019. za Grad Zagreb prelazi milijardu kuna (na kraju 2018 – 628.950.239 kuna, procjena za 2019. oko 400 milijuna kuna“, navodi se u dopisu u kojem se traži ograničavanje potrošnje, nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija