Pod povećalom

Gradonačelnik u četvrtak “ozakonio” sve amandmane, a u subotu se pravi da te polupismene amandmane nije ni želio

foto HINA/ Daniel KASAP/dk

Nakon što su u vrlo dvojbenoj proceduri zastupnici Gradske skupštine većinski izglasali stavljanje svih 64 amandmana Kluba zastupnika BM365, 15 amandmana Kluba zastupnika HDZ-a i šest gradonačelnikovih amandmana na Generalni urbanistički plan (GUP) grada Zagreba na dnevni red Gradske skupštine, zbrka oko donošenja zagrebačkog GUP-a nastavljena je i preko vikenda.

Najprije treba pojasniti da smo se pri određivanju brojke amandmana koji je Bandićeva stranka stavila na dnevni red skupštine poslužili brojkom koju u svom priopćenju spominje Društvo arhitekata Zagreba, a s obzirom da se vrlo teško snaći s amandmanima te stranke. Amandmani koji su priloženi u dokumentu na službenim stranicama Grada počinju s brojkom 56, završavaju sa 72, a kada i krenu od rednog broja jedan, preskaču i po nekoliko brojeva, dva različita amandmana s dvije različite situacije/informacije vode se pod istim rednim brojem amandmana i slično, pa su i prema našim izračunima arhitekti bili najbliži izračunu koliko je amandmana uopće došlo iz Bandićeve stranke.

U novom prevratu, gradonačelnik Milan Bandić u subotu je za N1 ustvrdio:

Ja ću predložiti da se svi amandmani povuku. Nije moja želja bila da se ide s amandmanima, to je bila želja HDZ-a. Moj prijedlog će biti da povučemo sve amandmane. Tako će i biti”. 

Ne ulazeći u gradonačelnikove želje, svakako treba ustvrditi da je upravo gradonačelnik svojim službenim zaključkom „pokrio“ zakonitost takvog uvrštavanja  amandmana u dnevni red Skupštine, nakon što zakonitost nisu mogli jamčiti skupštinski odbori. Sporno je bilo jesu li predloženi amandmani, naročito oni koji su došli iz Bandićeve stranke, stvarno amandmani na dijelove GUP-a koji su već bili u izmjenama i kao takvi prošli dvije javne rasprave ili se radi o potpuno novim prijedlozima, a što je zbog kratkoće vremena bilo u četvrtak nemoguće utvrditi.

Kao što je poznato, svi amandmani na ionako sporne izmjene GUP-a – koje, između ostalog, omogućuju prenamjenu prostora Zagrebačkog velesajma i Hipodroma, izgradnju javnih garaža na području Donjeg grada, kao i nelogičnosti poput izričite odredbe da za izgradnju Nacionalnog stadiona u Blatu nije potrebna provedba javnog natječaja – pristigli su na sam dan glasanja za GUP. Da oporba nije inzistirala na sjednicama matičnih skupštinskih odbora i tako rastegla stvar postojala je mogućnost da na maratonskoj sjednici svi predloženi amandmani političkom trgovinom vladajućih budu i izglasani i takvi poslani Ministarstvu graditeljstva na očitovanje.

Da amandmani nisu iznenada stigli niotkuda – i oni koje potpisuje Bandićeva stranka, ali i oni iz HDZ-a ,pokazuju priloženi ispisi iz katastra u koje su flomasterom ucrtavali preinake, a koji datiraju u rasponu od lipnja 2019. do siječnja 2020., s tim da ima nekih izvadaka koji su izvađeni samo dan prije, 5.veljače 2020.

Prenamjena 1,066.546 m2, od kojih 527.088 javnih u površine za gradnju

U petak je reagiralo Društvo arhitekata Zagreba. Podsjetili su kako je jedan od ciljeva GUP-a trebao biti „očuvanje kontinuiteta i integriteta javnih zelenih površina“ te navode kako je s time u suprotnosti otprilike trećina amandmana, odnosno njih 29.

Njihovim eventualnim prihvaćanjem omogućila bi se prenamjena, izračunali su, 527.088 kvadratnih metara javnih površina u površine za gradnju i to:

  • 419.395 m2 javnih zelenih i sportsko – rekreacijskih površina (Z, Z1, Z2, Z3, Z4 i R2) u stambenu ili mješovitu namjenu,
  • 88.970 m2 površina društvene namjene u stambenu, mješovitu ili poslovnu namjenu,
  • 18.723 m2 koridora javnih prometnica u mješovitu namjenu

„Uzimajući u obzir i 539.458 m2 koje se odnose na ostale promjene namjena zemljišta, kroz amandmane bi se izvršila prenamjena zemljišta ukupne površine 1,066.546 m2 (106 ha) što je približno prostoru tri površine Bundeka ili površini Hipodroma i Velesajma zajedno“, ustvrdili su.

Zapuštene livade u Novom Zagrebu

Pregledom amandmana na stranicama Gradske skupštine, vidi se kako je liječnica Ana Stavljenić-Rukavina prenamjenu iz zelene ili sportske u stambenu ili mješovitu namjenu potpisala za brojne parcele u podsljemenskoj zoni, Dubravi, Novom Zagrebu, ali se vodilo računa ne preskočiti i pojedinačne atraktivne čestice u centru Zagreba, na Šalati, Medveščaku i u blizini Ilice.

Razlozi za prenamjenu su različiti. U Gornjoj Dubravi se preinaka iz zelene u mješovitu namjenu sugerira zbog gradnje solarne elektrane. Amandman XXXI tiče se prenamjene parcele u Novom Zagrebu. „Područje prema priloženom grafičkom prikazu predstavlja u naravi zapuštenu livadu. Predloženim amandmanom planirao bi se urbani prostor uz gradsku aveniju (Ulicu Savezne Republike Njemačke) kako i priliči tim potezima. Uz gradsku aveniju je primjerenije imati prostor mješovite gradnje. Prostor predviđenog parka ostaje dovoljno velik za realizaciju svih planiranih sadržaja, između ostalog i prostor Hrvatske u malom te stoga smatramo predloženi amandman opravdanim“, navodi se u objašnjenju.

Amandman III odnosi se na prostor oko žičare za koji se također traži mješovita namjena. „Kako je započela gradnja donje stanice žičare zapadno od opisane lokacije te su na predmetnom području ishođene građevinske dozvole za izgradnju stambenih građevina koje su pravomoćne te su sukladno Zakonu o gradnji izvršene prijave početka radova po tim dozvolama, smatramo da je amandman opravdan”, navodi se.

Legalizirana divlja gradnja

U najvećom dijelu obrazloženja za prenamjenu zelenih površina u stambene ili mješovite stoji kako su u naravi tu već izgrađene zgrade ili kuće, a naš je favorit prenamjena zone iz zelene u stambenu na području Granešine. Amandman LXI (jedan od dva koja su zavedena s istim rednim brojem, iako se odnose na dvije različite situacije) ima zanimljivo objašnjenje koje citiramo s pripadajućim greškama: „Naime, kako je u naravi prostor livada i ne čini dio zaštićene šume, predlaže se da se stambena namjena sukladno pravilima struke odredi i na taj dio. U navedenom prostoru izgrađena je već obiteljska kuća te se radi o novoj katastarskoj izmjeri za Granešina nova gdje su evidentirane razlike u obliku i veličinama parcela te je evidentno došlo do pomaka katastarskih planova i dijelovi čestica su ispali iz građevinske zone. S obzirom da se službena podloga za izradu GUP-a iz 2016. godine, a promjene u katastarskom operatu nastale su 2019 godine, potrebno je ispraviti prostor predviđen za stambenu gradnju do granice zaštićene šume te sukladno navedenom smatramo predloženi amandman opravdanim“. Na izvatku iz katastra stambena se zona predlaže tik uz zid novoizgrađene kuće.

 

A sa satelitske snimke se vidi kako na tom području itekako postoji šuma, koja je iskrčena radi gradnje.

 

Crkva na Savici

I Klub zastupnika MB365 i Klub zastupnika HDZ-a u svojim amandmanima predlažu prenamjenu prostora za izgradnju crkvi na Savici, Kajzerici i Jakuševcu. „Predloženim promjenama osigurala bi se jednostavnija i brža realizacija sadržaja vjerskih građevina na predmetnim područjima te na prostoru Kajzerice je potrebno povećanje predložene površine s obzirom na broj stanovnika i veličinu vjerske građevine-crkve. Osiguranje namjene D na predloženim lokacijama je između ostalog predloženo da bi se nakon osiguranja prostorno planskih preduvjeta za izgradnju crkve moglo na preostalom prostoru eventualno predvidjeti neki drugi javni i društveni sadržaj, ako za to bude postojala potreba i ako za to budu postojale prostorne mogućnosti“, objašnjavaju iz Bandićeve stranke.

 

 

U suprotnom smjeru, HDZ je predložio i jedan amandman u kojem se poklapa s amandmanom koji je uložio Bandić kao gradonačelnik – da se građanima Središća omogući park.

Ambrozija u Novom Zagrebu

Nakon oštrih reakcija od strane arhitekata i javnosti, Andrija Mikulić se ogradio kako HDZ neće prihvatiti amandmane koji se odnose na oduzimanje zelenih površina građanima, hineći kako se takvi prijedlozi nalaze samo u amandmanima koje je potpisala Stavljenić – Rukavina.

Amandmane koji govore o prenamjeni zelenih površina u druge površine, a nisu prošli javnu raspravu, zastupnici HDZ-a neće prihvatiti”, istaknuo je Mikulić u subotu.

Međutim, upravo iz  redova HDZ-a stiglo je najzanimljivije tumačenje zašto se zelene zone u Novom Zagrebu trebaju prenamijeniti u mješovite. „Radi neiskorištenosti prostora koji je sa svih strana okružen društvenim sadržajima (Crkva Sv. Križa, nogometni stadion NK Hrvatski Dragovoljac, dječji vrtić Siget) te komercijalnim sadržajima (benzinska postaja, autopraonica i vulkanizer, stambene zgrade) ptedlaže se izmjena u grafičkom dijelu plana i zbog navedenog smatramo da su amandmani opravdani. Radi se o k.o. Zaprudski otok, kč’br’ 929, 928, 930, 93l, 932, 933, 934. Dodatno, radi se o potencijalu u ekonomskom smislu u vidu poticanja umjerene gradnje na velikim parcelama čime bi se osigurala mogućnost zapošljavanja građevinske operative te obrtnika s područja grada Zagreba na omogućenim rekonstrukcijama postojećih objekata i izgradnji novih umjesto zapuštenih površina na kojima raste ambrozija“, navodi se u objašnjenju tog amandmana.

Veće javne garaže u Donjem Gradu

Nisu samo zelene površine sporne. Na zadnja vrata pokušali su kroz amandmane, prvenstveno Kluba zastupnika MB365, progurati i daljnju gradnju u širem centru. Osim već od ranije uvrštene mogućnosti izgradnje javne garaže na Trgu Franje Tuđmana, omogućuje se i gradnja javne podzemne garaže na Trgu Johna Fitzgeralda Kennedyja i „na drugim lokacijama“. Novim prijedlogom GUP-a omogućena je izgradnja javnih garaža u Donjem gradu do dvije etaže pod tlom, a sada je amandmanom predloženo da se dozvole i veći kapaciteti.

Umjesto maksimalnog koeficijenta izgrađenosti od 3.0 u donjogradskim blokovima, predlaže se da se svima dopusti 4,5 kao što je to u DPU Ilica-Preobraženska- Preradovićev trg-Varšavska- Gundulićeva, uz iste kriterije i kad je riječ o visini građevina.

U Amandmanu LXX pravilo da visoke građevine moraju međusobno biti udaljene prema zbroju polovica visina susjednih zgrada ocijenjeno je kao „neracionalno korištenje građevinskog zemljišta“ te se propisuje da zgrade budu međusobno udaljene najmanje 15 metara, a kod zgrada viših od 9 etaža 30 metara.

Amandmanima se ukidaju i prethodni nalozi za izradu urbanističkih planova uređenja, pa se tako Amandmanom XLVII za vodonosno područje Stara Loza-zapad briše obaveza izrade urbanističkog plana uređenja, radi bržeg gospodarskog razvoja. „Nepotrebno je ulaziti u proceduru i propisivanje izrade i donošenja detaljnijeg plana koji je proces dugotrajan i financijski neisplativ“, konstatira se u objašnjenju.

Nastavak političke sage zvane GUP je u ponedjeljak, kada raspravom o toj točci dnevnog reda započinje sjednica Gradske skupštine.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.