Bez obzira koliko godina mirovinskog staža skupi, predsjednik ili predsjednica Republike Hrvatske nakon odrađenog samo jednog mandata na dužnosti može aktivirat pravo na starosnu mirovinu. Drugim riječima, i nakon svega pet godina obnašanja dužnosti predsjednika Hrvatske, pa makar to osiguraniku bio i jedini staž u životu, bivši predsjednik/predsjednica ostvaruje pravo na starosnu mirovinu koja se određuje prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Bliski suradnici Kolinde Grabar-Kitarović, govoreći o njenim planovima nakon prestanka dužnosti (Jutarnji list) naveli su kako će aktivirati pravo da nakon prestanka dužnosti pola godine prima naknadu u visini pune plaće što je u njenom slučaju oko 25 tisuća kuna neto te narednih šest mjeseci u visini 50 posto plaće, odnosno oko 12,5 tisuća kuna neto. To joj pravo pripada prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Bivša predsjednica prema tim izvorima, to pravo ne namjerava koristiti u punom opsegu već je „intencija da joj se ukine ta povlastica čim dobije prvi honorar od međunarodnih konferencija i predavanja za koje već ima pozive“.
Isti izvori navode i kako „kao bivša predsjednica ima pravo i na mirovinu, ali običnu starosnu, ali ni to neće u ovom trenutku koristiti“.
Na kakvu mirovinu predsjednica ima pravo?
„Prema članku 2.a važećeg Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, koji je stupio na snagu 22. veljače 2013., predsjednik Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti ima pravo na mirovinu. Svota mirovine određuje se kao starosna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (općem propisu), prema ostvarenom mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka“, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Preciznije, kako su nam na upit objasnili u HZMO-u, „to znači da Predsjednik RH nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednika ima pravo na mirovinu bez drugih uvjeta (neovisno o starosnoj dobi)“.
Drugim riječima, starosna mirovina koju bivši predsjednik/predsjednica mogu ostvariti po općem propisu nije „obična starosna“, već povlaštena mirovina jer je mogu koristiti bez drugih uvjeta.
Osnovni uvjeti za starosnu mirovinu po općim propisima su minimalno 15 godina mirovinskog staža i godine života. Žene do 2029. godine ostvaruju starosnu mirovinu po povoljnijim uvjetima, odnosno s nižom starosnom dobi. To znači da u ovoj godini žena ostvaruje pravo na starosnu mirovinu po općim propisima ako ima najmanje 15 godina mirovinskog staža i napunila je 62 godine i šest mjeseci života (HZMO). S druge strane, muškarac na starosnu mirovinu ima pravo ako ima najmanje 15 godina mirovinskog staža i 65 godina života.
Bivša predsjednica države Grabar-Kitarović, iako pravo na umirovljenje sada neće koristit, prvi uvjet za starosnu mirovinu po općim propisima ima jer je od 1992. godine kada započinje karijeru, skupila i više mirovinskog staža od potrebnog minimuma. No, koncem travnja napunit će 52 godine života, što znači da joj u ovom trenutku za starosnu mirovinu po općim propisima nedostaje 10 godina i šest mjeseci.
Bivši predsjednici
Iako su od 2013. godine uvjeti pod kojima se bivšem predsjedniku države regulira mirovina stroži i dalje je riječ o mirovini po posebnim propisima koja se samo izračunava prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Mirovina bivšeg predsjednika/predsjednice do veljače 2013. godine određivala se temeljem Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te je predsjednik države nakon prestanka dužnosti mogao steći pravo na mirovinu u visini 90 posto predsjedničke plaće, bez drugih uvjeta. Pravo na tu mirovinu ostvario je Stjepan Mesić koji je predsjedničku dužnost obavljao u dva mandata od 2000. do 2010. godine. Bivši predsjednik Ivo Josipović nakon prestanka mandata 2015. godine vratio se raditi na Pravni fakultet. Da se poželio umiroviti, i njemu bi se mirovina obračunala po općem mirovinskom zakonu bez ispunjavanja drugih uvjeta, tj. ostvario bi pravo na povlaštenu starosnu mirovinu.