Predsjednik Vlade Andrej Plenković, u uvodnom obraćanju na današnjoj sjednici Vlade, apostrofirao je, među ostalim, izvješće Europske komisije (EK) u okviru Europskog semestra za 2020. godinu, navodeći kako je njime potvrđena gospodarska stabilnost Hrvatske s uravnoteženim financijskim stanjem i viškom na tekućem računu (N1). Vlada se već u srijedu kasno poslijepodne osvrnula na ocjenu napretka Hrvatske u provedbi strukturnih reformi te sprečavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža, pozdravljajući dokument EK u „kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, pogotovo napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije“ (Vlada). Pritom je Vlada podsjetila i da su rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje.
„Bitno je naglasiti da je u svih 14 područja koja se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak. U narednom razdoblju hrvatska Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava“, navela je Vlada u svom priopćenju. Naglašava pritom i da je prioritet izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine.
Vlada ne krije zadovoljstvo ocjenom napretka Hrvatske u provedbi strukturnih reformi te sprečavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža. No, već u samom sažetku dokumenta Komisija navodi kako je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz prošle godine. „Hrvatska bi brže postigla konvergenciju s ostatkom EU-a kad bi rješavanje strukturnih nedostataka imalo dugotrajne učinke“, navodi EK procjenjujući da će Hrvatska i „ove godine ubirati plodove održivog gospodarskog rasta, prije nego što rast u 2021. uspori zbog pada globalne potražnje“.
EK: Potrebno je ubrzati i održati zamah reformi, bez ukidanja već donesenih
Europska komisija pritom ističe da je Hrvatska „zahvaljujući petogodišnjem stabilnom gospodarskom rastu i razboritoj stabilizacijskoj makroekonomskoj i fiskalnoj politici uspjela postupno smanjiti svoj visoki javni, privatni i vanjski dug te tako ograničiti slabe točke gospodarstva“. Navodi i da je stopa nezaposlenosti kontinuirano u padu, što pridonosi rastu raspoloživog dohotka kućanstava.
„Međutim, u 2018. je BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a u Hrvatskoj bio na istoj razini kao prije deset godina. Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada još uvijek su na niskoj razini, dok poslovno okruženje i javna uprava nisu dovoljna potpora bržoj gospodarskoj konvergenciji. Provedba mjera politika za otklanjanje tih slabosti odvija se neujednačenom dinamikom“, ističe EK, navodeći kako je „potrebno ubrzati i održati zamah reformi bez ukidanja već donesenih reformskih mjera“ što je „osobito važno zbog neupitne ambicije Hrvatske da se pridruži tečajnom mehanizmu (ERM II) i usvoji euro“.
U postupak europskog semestra Hrvatska je ušla prije šest godina. U tom periodu je, kako navodi Komisija, za 57 posto svih preporuka koje su joj upućene ostvarila barem određeni napredak, dok je za preostalih 43 posto preporuka ostvaren ograničen napredak ili nema napretka.
„Programi reformi provode se neujednačenim ritmom u različitim područjima politika. Najveći napredak ostvaren je u području fiskalne politike i tržišta rada. Odustalo se od nekih elemenata prethodnih mirovinskih reformi“, navodi EK.
Izvješće Komisije posebno je kritično prema tri područja – javna uprava, zdravstvo, pravosuđe – na koje se Vlada u narednom razdoblju namjerava fokusirati.
Učinkovitost javne uprave ispod prosjeka EU
„Učinkovitost hrvatske javne uprave je ispod prosjeka EU-a. Niz pokazatelja upućuje na slabu učinkovitost pružanja usluga u javnom sektoru, što pak utječe na razinu povjerenja u državnu vlast“, navodi EK dodajući i kako „ograničeni kapacitet za izradu i provedbu politika i projekata te neučinkovita koordinacija među ministarstvima otežavaju provedbu politika, među ostalim u području kohezije“. Pritom se ističe kako su se „kapaciteti za strateško planiranje pogoršali tijekom proteklih godina, što je dovelo do stalnih kašnjenja u pripremi strateških dokumenata“.
Javna uprava, kako se navodi, i dalje je vrlo rascjepkana na razini lokalne samouprave, a „jedna od najslabijih točaka hrvatske javne uprave je na razini općina“. Naime, brojnim malim općinama dodijeljena je nadležnost za pružanje javnih usluga koje one ne mogu ispuniti jer nemaju financijskih, administrativnih i ljudskih resursa.
Komisija primjećuje i da se stalno poduzimaju mjere za modernizaciju i digitalizaciju usluga javne uprave te da napreduju mjere za depolitizaciju javne uprave i usklađivanje uređenja državnih agencija. Odnosi se to na smanjenje broja državnih dužnosnika imenovanih po političkoj osnovi te gašenje ili spajanje agencija. Međutim, i u ovom se izvješću ističe izostanak novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, čije se donošenje godinama odgađa.
Neiskorijenjena korupcija, neefikasno pravosuđe
Kvaliteta i učinkovitost pravosudnog sustava i dalje su izazov unatoč ostvarenom napretku u proširenju elektroničke komunikacije na sudovima, ističe EK. „Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. godinu“ (koji će uskoro biti publiciran), pokazuje da je Hrvatska i dalje među vodećima u EU-u prema broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka.
„Prosječno trajanje postupka u prvostupanjskim predmetima i dalje je među najduljima u EU-u, oko 855 dana u građanskim parnicama i 735 dana u trgovačkim sporovima“, navodi se u izvješću i dodaje kako se broj neriješenih predmeta u trgovačkim sporovima nastavio smanjivati, „uglavnom zahvaljujući poboljšanju poslovnih procesa koje je inicirao Visoki trgovački sud, a u međuvremenu to se djelomično proširilo i na prvostupanjske trgovačke sudove“. Daljnji napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta ostvaren je i u građanskim predmetima na svim razinama, „ali se prvostupanjski sudovi nose s iznimnim priljevom predmeta povezanih s kreditima u švicarskim francima i stečajem fizičkih osoba“.
Hrvatski izazov je i dalje kvaliteta i učinkovitost kaznenopravnog sudstva, pa EK ističe kako je došlo do povećanja broja neriješenih predmeta i trajanja postupka u prvostupanjskim predmetima na općinskim i županijskim sudovima „na prosječno 678, odnosno 930 dana“. To je, kako se navodi, dijelom posljedica usredotočenosti na rješavanje starih predmeta.
Nadalje, navodi se kako je percepcija neovisnosti pravosuđa i dalje vrlo niska te su mehanizmi kontrola i sankcija i dalje slabi, posebno na razini lokalne samouprave.
Korupcija je, pak, poseban problem. I dalje je, kako navodi EK, problematična te je „potrebno uložiti dodatne napore za učinkovito rješavanje problema korupcije“. Taj problem, kao i sukobi interesa, prema mišljenju poduzeća, i dalje su rašireni u javnoj nabavi.
„Čak 67 posto poduzeća smatra da je sukob interesa raširen pri ocjenjivanju ponuda, a njih 71 posto smatra da je uobičajeno sastavljanje specifikacija prilagođenih određenim poduzećima i tajno dogovaranje ponuda. Na lokalnoj razini 74 posto poduzeća smatra da je korupcija raširena u javnoj nabavi kojom upravljaju tijela regionalne ili lokalne samouprave, što je povećanje od 11 posto od 2013. Dodatni razlog za zabrinutost su brojne pritužbe koje uzrokuju kašnjenja te smanjenje prosječnog broja ponuditelja s 3,5 u 2017. na 2,8 u 2018., što dodatno povećava rizike korupcije“, navodi se u ocjeni napretka u provedbi strukturnih reformi.
Zdravstveni prihodi porasli 11 posto, a nedospjele obaveze više od 15 posto
Posebnu pozornost EK je posvetila zdravstvenom sustavu i njegovoj financijskoj održivosti te ističe kako se unatoč snažnom povećanju prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, u zdravstvu i dalje akumuliraju dospjele nepodmirene obveze, dok je učinak mjera za podmirenje dospjelih „i dalje ograničen“. Komisija procjenjuje da su se prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) lani na godišnjoj razini povećali za 11 posto, kao posljedica rasta zaposlenosti i plaća, ali i povećanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje.
„Unatoč tome, procijenjeno je da su se dospjele nepodmirene obveze za robu i usluge povećale za više od 15 posto“, ističe EK i napominje kako se u ovoj godini dodatno očekuje snažan rast rashoda zbog dogovorenog rasta plaća te presude Vrhovnog suda prema kojoj zdravstvenim radnicima treba platiti neplaćeni prekovremeni rad.
Dospjele nepodmirene obaveze uglavnom su nastale u bolnicama, prije svega onima u vlasništvu županija, a EK podsjeća da je država tijekom protekla dva desetljeća 12 puta interventno sanirala dugove bolnica, „u rasponu od 0,1 do 0,6 posto BDP-a po pojedinoj godini“. Navodeći što pridonosi gomilanju dugova, EK spominje da se usluge pružaju u nekim bolnicama koje su vrlo blizu jedna drugoj, pri čemu to nije opravdano brojem stanovništva. Često je, kako se navodi u izvješću, prisutan moralni hazard jer su tijela lokalne samouprave vlasnici većine bolnica, a središnja država izvor njihova financiranja. Osim toga, nedostaje mehanizama i inicijativa za osiguravanje financijske odgovornosti ravnatelja bolnica.
Komisija navodi i kako je poduzeto više inicijativa za poboljšanje funkcioniranja zdravstvenog sustava koji je i dalje usmjeren na akutnu skrb. „Oko 45 posto ukupne nabave u bolnicama odvija se putem objedinjene nabave, što je povećanje u odnosu na 8 posto u 2016. te omogućuje znatne uštede. Međutim, iako je objedinjena nabava obavezna za sve bolnice u državnom vlasništvu, mnoge zdravstvene ustanove u županijskom vlasništvu odlučuju se za samostalnu nabavu“, ističe se u izvještaju koji podsjeća da je prije dvije godine Vlada donijela Nacionalni plan razvoja bolnica 2018.–2020., čija bi provedba trebala riješiti neke od problema u sektoru zdravstva, posebno racionalizirati bolničke mreže i smanjiti oslanjanje na akutnu skrb.
Reforma obrazovanja krenula, ali…
Ministarstvo znanosti i obrazovanja danas je ustvrdilo kako je EK prepoznala napredak u obrazovnom sustavu te istaknula da je kurikularna reforma uvedena u sve škole (tportal.hr). No, EK ne kaže da je kurikularna reforma uvedena u sve škole, već da se uvodi u sve škole postupno i planira dovršiti do 2022.
„Napredak u provedbi reforme pomogao bi da se ostvari cilj održivog razvoja br. 4 (Kvaliteta obrazovanja). U tu se svrhu provodi osposobljavanje i mentorstvo učitelja te su uvedene nove metode za procjenu ishoda poučavanja i učenja. Ipak, postoje dvojbe u pogledu kvalitete poučavanja u okviru novih kurikuluma i opsega reforme“, stoji u dokumentu Komisije koji navodi i da je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio procjenu učenika koji su sudjelovali u provedbi pilot-faze kurikularne reforme te da su „rezultati procjene razočaravajući“.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, a i predsjednik Vlade, ranije su isticali pozitivne ocjene obrazovne reforme od strane Komisije, no kao što smo pisali, u dokumentima nema potvrde za to. U ovoj najnovijoj ocjeni, među ostalim se konstatira da je „kvaliteta obrazovanja i dalje problematična“ kao i da „u udaljenim područjima nedostaje učitelja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“. No, navodi se i da su lani povećane plaće nastavnika te je uveden novi program stipendija za studij pedagogije u područjima u kojima je utvrđen manjak nastavnika (matematika, fizika, informatika i engleski jezik).
Komisija navodi i kako i dalje postoje poteškoće u zadovoljavanju potreba za digitalnim vještinama te da se reforma strukovnog obrazovanja provodi. Ipak, na „kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj utječu i spor tempo uvođenja standarda zanimanja i kvalifikacija u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), smanjena dostupnost i kvaliteta opreme za programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i neodgovarajuće osposobljavanje nastavnika (posebno strukovnih predmeta)“.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
