Europa pripremila mjere za pomoć gospodarstvu, Hrvatska ih još smišlja

Gabrijela Galić

Subvencioniranje isplate plaća, odgoda plaćanja poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost kao i socijalnih doprinosa, mjere su potpore koje sve države članice Europske unije (EU) mogu osmisliti u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi ublažile posljedice pandemije koronavirusa.

Europska komisija danas je poručila kako će upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju radi ublažavanja posljedica pandemije.

U fokusu su, osim osiguravanja opskrbe zdravstvenog sustava, potpore za građane kako bi se izbjegao “nerazmjeran utjecaj na prihode i radna mjesta te trajni učinak krize”, kao i potpore za poduzeća i osiguravanje likvidnosti financijskog sektora, kako bi mogao podržavati gospodarstvo.

Države članice mogu izravno odobriti financijsku potporu potrošačima, primjerice za otkazane usluge. S druge strane, poduzećima mogu pomoći osigurati likvidnost, ali i pomoći im da ostanu na tržištu. Tu je i mogućnost nadoknade štete izravno uzrokovane izvanrednim događajima, što se odnosi i na sektore poput turizma i zračnog prijevoza.

Iz proračuna EU, kako najavljuje Komisija, uskoro će biti usmjereno milijardu eura kao jamstvo Europskom investicijskom fondu da potakne banke na osiguranje sredstava za mala i srednja poduzeća. To bi izravno pomoglo najmanje 100 tisuća malih i srednjih poduzeća s oko osam milijardi eura kredita.

Osim toga, Komisija predlaže investicijski fond od 37 milijardi eura u okviru kohezijske politike. Predlaže se i da se ove godine odustane od obveze povrata neiskorištenih sredstava koja su državama članicama dodijeljena za predfinanciranje projekata iz strukturnih fondova. Riječ je o osam milijardi eura, koji bi poslužili za mobiliziranje još 29 milijardi eura.

Glavni odgovor na krizu treba doći iz proračuna članica

Komisija, pritom, navodi da glavni fiskalni odgovor na krizu treba doći iz proračuna država članica.

Države članice, ali i Velika Britanija koja je izašla iz EU, i prije današnje objave Komisije, već su osmislile pakete mjera pomoći gospodarstvu i građanima.

Primjerice, Njemačka je najavila dodatnih 12,4 milijarde eura ulaganja u iduće četiri godine kako bi poduprla gospodarsku aktivnost koja trpi štetu zbog epidemije. Razmotrit će se mogućnost dodatne financijske pomoći kompanijama, a kako je objavljeno ne odustaje se od privremene kupnje udjela u ključnim kompanijama, prije svega farmaceutskim. Među aktualnim mjerama su one usmjerene na zadržavanje zaposlenosti pa će poduzeća dodatke za skraćeni rad primati i ako je obuhvaćena samo desetina radnika, a ne najmanje trećina kao do sada. Pravo se proširuje i na privremeno zaposlene radnike (Privredni.hr, Poslovni.hr).

Slovenija je pripremila gotovo milijardu eura težak paket za pomoć gospodarstvu, a među ostalim sufinancirat će 40 posto plaće radnika koji su na čekanju, odnosno one koji ne mogu raditi od kuće. Poslodavci bi doprinose mogli plaćati na rate ili s 24 mjeseca odgode, ako im je poslovanje ugroženo zbog koronavirusa, a pripremljene su i kreditne linije za gospodarstvo (Tportal.hr).

Italija, koja je u Europi najteže pogođena koronavirusom, planira paket mjera pomoći u visini 10 milijardi eura. U prvom krugu pomoći, a kako bi se ublažio pritisak na male tvrtke i kućanstva, obustavit će se plaćanje režija, poreza i hipoteka (24sata).

Francuska izdatke za pomoć gospodarstvu procjenjuje na više desetaka milijardi eura, a danas je najavila kako će pomoći svim tvrtkama u kojima država ima udjele kako bi se ublažile štete prouzročene krizom s koronavirusom. Dio mjera u toj se zemlji već provodi, od pomoći malim i srednjim poduzećima u osiguranju likvidnosti putem kreditnih linija do nadoknade dijela plaće radnicima.

Velika Britanija je gospodarstvu najavila pomoć vrijednu 30 milijardi funti. Među ostalim, središnja banka snizila je ključne kamatne stope za pola postotnog boda, najavivši program jeftinih kredita i snizivši obavezne kapitalne rezerve za banke kako bi im olakšala kreditiranje. Za poduzeća koja imaju problema s likvidnošću predviđen je paket mjera koji uključuje jednogodišnju obustavu naplate poreza na imovinu manjim tvrtkama i financiranje bolovanja. Tvrtke i samozaposleni porez će moći platiti s odgodom, ublažavaju se propisi koji reguliraju prava na naknadu za bolovanje i socijalne naknade dok će zdravstveni sustav i ostale službe dobiti dodatnih pet milijardi funti za borbu protiv širenja koronavirusa (Tportal.hr).

Za pokrivanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća u turizmu Austrija planira izdvojiti 100 milijuna eura. Financijski okvir osiguran je kroz državna jamstva za kredite kod Austrijske banke za turizam i hotele, a troškove pokriva Ministarstvo turizma.

Fokus na radna mjesta

I dok ostatak Europe odavno kreira mjere za ublažavanje posljedica gospodarskog “zastoja” uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Hrvatska još razmišlja. Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je prvi put progovorio o smjeru mjera koje se još kreiraju.

“Mi ćemo se fokusirati na radna mjesta, želimo poduzeti mjere koje će malim poduzetnicima pomoći”, kazao je dodavši kako će se odgoditi plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa.

“Središnji proračun će to nadomjestiti”, kazao je Plenković.

Potom je dodatno najavio da se radi na sveobuhvatnom paketu mjera koje će obuhvatiti sve pogođene sektore. Svi ministri radit će preko vikenda i u ponedjeljak. Svaki ministar razgovara s onim grupama za koje je nadležan, od prometa, trgovine, turizma. Mjere bi trebale biti poznate idući tjedan te biti poslane u Sabor na hitnu proceduru.

S nekoliko rečenica o mjerama koje priprema Vlada za gospodarstvo, a koje su u skladu s politikom EK, Plenković je prekinuo niz nejasnih istupa Darka Horvata, ministra gospodarstva koji posljednjih dana novinarima ponavlja da se mjere pripremaju i da proučava što su druge zemlje napravile, ali i da Hrvatska ima svojih ideja (RTL).

“Ne možemo govoriti o setu horizontalnih mjera. Na različitim sastancima s različitim dionicima, odnosno realnim sektorom koji trpi posljedice, osmišljavamo set različitih mjera kojima ćemo na adekvatan način pomagati različitim gospodarskim granama. Usudio bih se reći, polivalentnim setom mjera”, kazao je Horvat gostujući na Hrvatskom radiju. Polivalentni set mjera uključivat će kredite za likvidnost.

“Mi želimo u prvom koraku osigurati barem tekuću likvidnost, dati neto plaću, braniti poziciju vrijednih, nužno potrebitih [sic] radnih mjesta i zaposlenika”, kazao je, među ostalim, Horvat. Na pitanje kada će mjere stupiti na snagu odgovorio je i: “Nemojmo projicirati priču da je proračun vreća bez dna i zagrebat će se u njega”.

Jedna od mogućih mjera o kojoj je ovaj tjedan Horvat govorio je i moguće suspendiranje rasta plaća u obrazovanju koje je izboreno prošlogodišnjim štrajkom. Iako tu vrstu intervencije, kroz rezanje javne potrošnje, zaziva dio javnosti, ona bi bila štetna, što se pokazalo i u krizi započetoj 2008. godine koja je Hrvatsku gurnula u šestogodišnju recesiju.

Analitičari odavno najavljuju da svijet i Europu bliskoj budućnosti, a možda već i 2020. godine, izgledno očekuje nova kriza, iako nitko nije mogao procijeniti da će je pogurnuti pandemija koronavirusa. Glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, Italija i Njemačka, u problemima su bili i prije izbijanja pandemije. Italija je već bila ušla u recesiju, koju će aktualna situacija samo produbiti, a Njemačka je bila na njenom rubu (Slobodna Dalmacija, Telegram.hr).

Lovrinčević: Treba razmisliti o odgodi uvođenja eura

Ekonomist Željko Lovrinčević ističe kako su sada prioriteti zaštita zdravlja građana, nacionalna sigurnost i socijalna sigurnost. Trenutna kriza, navodi on, nema puno veze s onom iz 2008./2009. godine kada je moto EU bila fiskalna konsolidacija pa su se tražile mjere štednje. Danas ne prijeti fiskalno urušavanje i prostor za deficit je veći nego u zadnjoj krizi.

“Starta se od povoljnije pozicije – uravnoteženog proračuna”, navodi Lovrinčević, objašnjavajući kako bi na kraju godine prihvatljiva razina deficita bila tri posto, što je oko 12 milijardi kuna. Ta razina bi, kako veli, bila prihvatljiva i investitorima. Međutim, Lovrinčević upozorava da bi u tom slučaju trebali razmisliti o odgodi uvođenja eura. “Nešto veći deficit, trebao bi imati prednost pred uvođenjem eura”, navodi Lovrinčević. Vlada je proračunom za ovu godinu deficit planirala na razini 0,5 posto BDP-a, odnosno na razini 2,1 milijarde kuna (Lider).

Vladine mjere trebale bi biti privremenog karaktera za poduzeća i pritom valja paziti da se ne stvara, kako veli Lovrinčević, ambijent neplaćanja u kojem bi obaveze izbjegavali i oni koji mogu platiti. “Po toj skliskoj granici ide Italija”, navodi on. No, podsjeća i da je izborna godina pa su i izazovi veliki.

Europske vlade na veću potrošnju pozvala je i Europska središnja banka (ECB) koja je donijela odluku o sveobuhvatnom paketu mjera monetarne politike koje bi “trebale imati povoljan utjecaj na likvidnost i uvjete financiranja za kućanstva, poduzeća i banke te pridonijeti održavanju neometanog kreditiranja realnog gospodarstva”.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"