U Vladi je u ponedjeljak održan sastanak s predstavnicima klubova zastupnika oporbe tijekom kojeg su vladajući oporbi otvoreno predložili da zbog širenja zaraze korona virusom Sabor Vladi proširi ovlasti donošenja uredbi sa zakonskom snagom.
Da je takva suspenzija uloge Sabora bila jedna od glavnih tema sastanka Faktografu je potvrdio Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru. Opozicija se na sastanku tome jasno usprotivila, potvrdio nam je Bauk, pa su vladajući ustvrdili da bez suglasnosti oporbe neće poduzimati daljnje korake u tom smjeru.
Izbjegavanje predsjednika?
Ustav RH i sada, u Članku 88. predviđa mogućnost po kojoj Hrvatski sabor može ovlastiti Vladu RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegovog djelokruga, međutim, točno je propisano kada i u kojem roku, odnosno njima se ne smije pokrivati djelokrug Sabora koji se odnosi na „razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave“.
Bauk je na sastanku ustvrdio kako je Ustav jasno regulirao kako bi u slučaju spriječenosti saborskih zastupnika da rade zbog bolesti u toj mjeri da bi Sabor postao nefunkcionalan – odgovornost donošenja odluka trebao preuzeti predsjednik Republike.
Ustav RH u članku 101, stavak 2, kojeg je spomenuo Bauk, navodi: „U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.“
Izvanrednu situaciju Ustav razrađuje i u Članku 17. koji navodi: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike“.
Ustav je, dakle, dovoljno precizno odredio što treba činiti ako se zastupnici u velikoj mjeri zaraze, razbole ili istovremeno budu u samoizolaciji, ali Vlada ostavlja dojam kako želi izbjeći suodlučivanje s novoizabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Iz Ureda predsjednika nismo uspjeli dobiti komentar jučerašnje Vladine inicijative. Predsjednik za sada ne želi ništa komentirati. Jer se, zapravo, ništa još nije dogodilo. Saznali smo i kako predsjednik Milanović poduzima sve mjere opreza pri socijalnim kontaktima kakve su preporučene u ovoj situaciji, ne sastaje se s većim grupama i ne planira nikakva putovanja.
Gardašević: Vlada ne može suspendirati rad Sabora
Đorđa Gardaševića, izvanrednog profesora na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu upitali smo može li ova situacija biti opravdan razlog za suspenziju rada Sabora, odnosno bi li takav potez bio ustavan.
„Vlada ne može suspendirati rad Sabora. Kada nastupi slučaj velike prirodne nepogode, kao što je epidemija, Sabor je i dalje dužan raditi, sve dok se može sastati i dok može redovno obavljati svoje ustavne funkcije. Sabor tada i dalje donosi zakone i, ako je potrebno, ograničava ljudska prava i slobode. Kako za sada nije utvrđeno da je Sabor u blokadi, on bi i dalje trebao donositi zakone nužne da se prevlada ova situacija. Obzirom na okolnosti, prikladno je da to čini u hitnom postupku“.
Na pitanje kada bi bila opravdana aktivacija članka 101 Ustava koja predviđa da ulogu Sabora u slučaju nepredviđenih okolnosti preuzme predsjednik Republike, odnosno da se zakoni donose u dogovoru Vlade i predsjednika, Gardašević odgovara:
„Aktivacija članka 101. bi bila opravdana kada bi bilo jasno utvrđeno da je Sabor, kao tijelo državne vlasti, onemogućen da redovito obavlja svoje ustavne dužnosti. Prema Poslovniku Sabora, u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti države saborski Odbor za Ustav utvrđuje nemogućnost sastajanja Sabora. Smatram da se to po analogiji treba primijeniti i u situaciji velike prirodne nepogode. Naravno, ako se niti Odbor ne može sastati, onda članak 101. Ustava zajednički aktiviraju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade“.
U ovom trenutku nije, naravno, izvjesno kakve bi sve mjere u borbi protiv koronavirusa mogle biti predložene, ali sudeći iz iskustva drugih zemalja te nekih upozoravajućih poruka upućenih stanovništvu iznad 70 godina, moglo bi doći do ograničavanja slobode kretanja, a koja se može shvaćati kao jedna od temeljnih sloboda. Tko i pod kojim uvjetima smije donijeti takvu naredbu, odnosno je li za proglašenje takve izvanredne mjere potrebno prethodno izglasavanje izvanrednog stanja?
„Mjere kao što je ograničenje kretanja može odrediti Sabor zakonom već sada, dakle i prije formalnog proglašenja izvanrednog stanja. Dapače, to bi sada i trebao raditi Sabor jer je očito da je ispunjen važan ustavni uvjet ograničenja tog prava, a to je nužnost zaštite zdravlja“, odgovara Gardašević.
Dovoljna je odluka ministra zdravstva
Dodaje, međutim, kako bi za takvu mjeru bila zapravo dovoljna i samo odluka ministra zdravstva. U Hrvatskoj je, kao što znamo, proglašena epidemija, čime stupaju na snagu široke ovlasti ministra zdravstva popisane u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Odluku o zabrani kretanja ministru omogućuju tzv. sigurnosne mjere predviđene u Članku 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
„Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, ovlast zabrane, odnosno ograničenja kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima pored Sabora ima i nadležni ministar, koji to treba činiti na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako se pak proglasi izvanredno stanje, Sabor će i dalje imati ulogu ograničenja prava i sloboda, ali tada uz uvjet da to izglasa dvotrećinska većina svih zastupnika. A ako se Sabor neće moći sastati, onda će ograničenja moći propisivati Predsjednik Republike, ali na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade“, objašnjava proceduru Gardašević.
Ako bi se proglasilo izvanredno stanje, koliko dugo ono može trajati?
„Naš Ustav ne poznaje eksplicitan rok do kojeg može trajati izvanredno stanje ovog tipa. Ono, dakle, može trajati dok traju i faktične okolnosti koje su ga proizvele, dakle do povlačenja epidemije.
No, ustavnopravno gledano, sve uredbe iz nužde Predsjednika Republike mora potvrditi Sabor, čim se bude mogao sastati, a ako ih ne potvrdi, one prestaju vrijediti, a s njima i izvanredno stanje. Ako, dakle, izvanredno stanje ne okončaju Predsjednik i Vlada, onda to, u ustavnopravnom smislu, može učiniti Sabor“, tumači Gardašević.
Na jučerašnjem sastanku s predstavnicima oporbe dogovoreno je da će se ići u izmjene zakona kojim se definiraju ovlasti Nacionalnog stožera civilne zaštite. Mogu li se sve restriktivne mjere koje Vlada planira ipak provući kroz autoritet Nacionalnog stožera?
„Najavljeno je da će Stožer civilne zaštite RH dobiti veće ovlasti. O tome sada mora odlučiti Sabor izmjenama zakona. Takvo povećanje ovlasti može itekako imati smisla, ali pod uvjetom da se njime ne dira u ustavne ovlasti drugih tijela državne vlasti“, kaže nam Gardašević.
Vlada je u utorak najavila zatvaranje trgovačkih centara, kina, kazališta, teretana… – koja je procedura nužna da bi ta ograničenja stupila na snagu? Gardašević navodi kako po istom Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno njegovom Članku 69., sve ovlasti već imaju sanitarni inspektori te nije nužna potvrda Sabora jer je, navodi, situacija već predviđena postojećim zakonom.
