Za naknadu plaća pogođenim sektorima treba 1,3 milijarde kuna mjesečno

Gabrijela Galić

Svi poslodavci čije je poslovanje ugroženo epidemijom koronavirusa od ponedjeljka bi trebali moći tražiti pomoć od države. Sabor je na današnjoj sjednici usvojio paket zakonskih prijedloga za pomoć gospodarstvu čija se težina procjenjuje na 30 do 40 milijardi kuna, a glavni im je cilj očuvanje radnih mjesta i likvidnosti.

Međutim, još je cijeli niz nedoumica oko vladina paketa mjera. Još nisu do kraja definirane, odnosno nije definirana njihova provedba. Primjerice, nepoznati su kriteriji za isplatu naknade u visini minimalne plaće na teret države, ali i kriteriji za odgodu kredita građanima koji su ostali bez prihoda ili su im prihodi smanjeni kao posljedica trenutne krize.

Kako će se građanima odgađati krediti bez “konačnog zaključka”

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat tako je poručio kako se „specifičnosti vezane uz određene segmente gospodarstva dorađuju i bit će poznate idući tjedan“ (N1). Na direktno pitanje kako će građani dokazati da imaju pravo na odgodu kredita, ministar je kazao kako „nemamo konačan zaključak“.

Da se na toj mjeri još radi i da kriteriji nisu jasni, potvrdio je i Zdravko Marić, ministar financija. On je novinarima nakon sjednice Vlade kazao kako „postoji jako velika razina razumijevanja i suglasja“ te se nada „da će iz toga proizići konkretna mjera, a to je odgoda plaćanja određenih kreditnih obveza i za građane koji su pogođeni“.

„Vidjet ćemo možemo li proširiti djelokrug i na više od toga. U svakom slučaju, radimo na tome i nadam se da ćemo postići ne samo dogovor i suglasje, nego i donijeti tu mjeru da ju možemo provesti”, kazao je Marić, dodajući kako je na stolu mjera odgode plaćanja od tri mjeseca. Pritom se razmišlja i o mogućnosti da građani odgođene rate plate na kraju otplatnog razdoblja.

Još se ne zna koliko će se novca za naknadu plaća povući iz ESF-a

Konačna odluka, barem ne do sutra, neće se znati ni oko kriterija za isplatu naknade plaće u visini neto minimalca, odnosno 3.250 kuna. Kako je riječ o pomoći države, poslodavci neće imati obavezu plaćanja doprinosa na taj iznos.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović poručio je kako će svi pogođeni poslodavci imati pravo na naknadu plaće u iznos minimalne plaće, a to znači i oni koji će posljedice epidemije osjetiti nakon što je donesena odluka o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih okupljanja.

“Apsolutno svi oni kojima je zabranjen odnosno privremeno obustavljen rad imat će pravo na ovu naknadu za zaposlenike i mi se nadamo da ćemo na taj način očuvati radna mjesta”, izjavio je Aladrović (N1).

Vlada procjenjuje da je ugroženo 400 tisuća radnih mjesta, odnosno gotovo četvrtina zaposlenih u zemlji. Za samo jedan mjesec isplate naknade u visini minimalne plaće, koja u ovoj godini iznosi 3.250 kuna neto, država trebala osigurati 1,3 milijarde kuna. Kroz tromjesečno razdoblje riječ je o gotovo četiri milijarde kuna.

Upravo ta činjenica razlog je zbog kojeg se kriteriji koje poslodavci trebaju ispuniti da bi im država pokrila trošak minimalne plaće za radnike još uvijek bruse. Resorni ministar rada poručuje kako će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u petak donijeti odluku o kriterijima za korištenje te mjere.

Namjera je da se većina sredstava za isplatu naknade u visini minimalne plaće povlači iz Europskog socijalnog fonda, zbog čega je jedna od Vladinih mjera privremena suspenzija dodjele novih poticaja za samozapošljavanje i zapošljavanje. No, koliko će se sredstava za naknadu plaće tako osigurati, podatak je kojeg još nitko ne zna.

Vlada je svjesna kako bi ta mjera pomoći gospodarstvu mogla biti iskorištena od strane dijela poslodavaca, ali je svjesna i kako je riječ o ogromnim sredstvima te je pitanje bi li bilo prostora za isplatu naknada duže od nekoliko mjeseci. Stoga se, prema našim informacijama, pokušavaju osmisliti kriteriji koji bi spriječile eskalaciju korištenja te mjere, a to ne ide lako.

Marić: Gospodarstvo i zaposlenost ispred deficita

Ministar financija za sada ne želi govoriti o efektima krize na proračun i gospodarski rast. No, jasno poručuje  kako brojka suficita i deficita „nije primarna brojka kojom se bavimo“.

“Sve će biti upogonjeno za obranu hrvatskog gospodarstva. Udar je već vidljiv i bit će još i veći i trebamo učiniti sve što je u našoj moći i upogoniti sve naše instrumente da udar bude što manji”, rekao je Marić. Objašnjava pritom kako je u proteklim godinama učinjeno „dovoljno i dosta“ da „u ovakvu turbulentnu oluju uđemo puno pripremljeniji nego da to nismo činili“.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je da su banke od danas počele s tehničkom pripremom poslovanja i primjenom mjera pomoći poduzetnicima i fizičkim osobama na čije je poslovanje utjecala epidemija koronavirusa te očekuju da će Hrvatska narodna banka (HNB) u što kraćem roku donijeti odgovarajuće propise koji će u potpunosti regulirati odgode raznih plaćanja za narednih 90 dana.

Banke prisilnu naplatu, bilo da je riječ o ovrhama ili aktiviranju instrumenata osiguranja, neće provoditi nad dužnicima koji obveze ne podmiruju tri mjeseca uzastopno počevši od travnja, „pod uvjetom da time kao vjerovnici nisu dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge vjerovnike“.

„Kreditne institucije će savjesno i urgentno razmatrati i odobravati zahtjeve klijenata (građana i poduzetnika) za odgodom plaćanja na rok od najmanje tri mjeseca, a čiji je bonitet ozbiljno narušen u postojećim okolnostima uslijed gubitka ili smanjenja stalnih izvora prihoda, te u korist poduzetnika čiji je prihod bitno umanjen u odnosu na ukupan prihod u prethodnom razdoblju“, navodi HUP i zaključuje kako će se za vrijeme odgode plaćanja obračunavati isključivo redovno ugovorene kamate bez dodatnih naknada“.

Kriteriji za odgodu kreditnih obaveza, ali i poreznih, kako je objasnio ministar financija, bit će urednost plaćanja poreza i kredita. Takvih je, prema njegovim riječima, preko 90 posto među poduzećima.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"