Oštro pismo Europske konfederacije sindikata (ETUC), ali i činjenica da je javnost za namjeru da se posebnim zakonom suspendiraju odredbe Zakona o radu (ZOR) saznala prije no što je to Vlada željela, nagnali su vlast da učini korak unatrag.
Nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), sazvane zbog njegova konstituiranja i reakcija nastalih nakon otkrića da bi se zakonom radnog naziva “Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covid-19” suspendirao značajan dio odredbi ZOR-a, Vlada je poručila da će sve buduće eventualne mjere vezane uz radno-pravni status radnika dogovarati u dijalogu sa sindikatima i poslodavcima.
ETUC, kojeg su o namjeri derogiranja radnih i socijalnih prava informirali Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, „zgrožen je činjenicom da hrvatska Vlada pokreće takve inicijative upravo tijekom razdoblja u kojem predsjeda Vijećem EU-a“, a o tim namjerama su informirali čelne ljude Europske komisije.
Poručuju, među ostalim, da je takva „neodgovorna inicijativa u oštroj suprotnosti s odgovornim i potrebnim mjerama koje poduzima EU i mnoge nacionalne vlade koje u bliskoj suradnji sa sindikatima i organizacijama poslodavaca, kroz zakonodavne i tripartitne/bipartitne sporazume, uvode mjere za očuvanje socijalnih prava radnika i građana i očuvanje radnih mjesta i plaća“.
Kršenje međunarodnih dokumenata
Hrvatska će, poručuju iz ETUC-a, ustrajanjem na ovakvoj inicijativi kršiti niz međunarodnih dokumenata na čije se poštivanje obvezala, a to su, među ostalim, konvencija Međunarodne organizacije rada, Europska konvencija o ljudskim pravima i Europska socijalna povelja. Pritom podsjećaju „Vladu RH na nedavna upozorenja visokih predstavnika i tijela Međunarodne organizacije rada i Vijeća Europe kako se ova kriza izazvana Covidom-19 ne bi smjela – niti privremeno! – koristiti za potkopavanje ljudskih i socijalnih prava, a posebno se to odnosi na sindikalna i radnička prava“.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sjednice GSV-a je izjavio kako će „ako se okolnosti vezane uz epidemiju, gospodarsku i socijalnu situaciju, prava radnika i financijsku stabilnost države promijene i ako se bude moralo ići u smjeru zakonskih promjena, o tome otvoreno razgovarati i tražiti potporu i razumijevanje svih“ (N1).
Pritom je Plenković kazao i kako se „još nije prašina od potresa u Zagrebu slegnula“, a krenule su „razne špekulacije i spinovi“.
„Ne postoji nikakav akt, zakon da bi bio službeni i da sam ga ja vidio“, poručio je Plenković, govoreći o temi „koja je uzburkala javnost“.
Najprije potvrdili pa onda demantirali
Da se priprema restriktivan zakon kojim će se suspendirati odredbe ZOR-a, objavio je najprije specijalizirani časopis Radno pravo. Potvrdu te informacije, uz ogradu da još ništa nije gotovo i da će se razgovarati sa socijalnim partnerima dobili smo iz resornog ministarstva, kao što su je dobili Novi list (tiskano izdanje od 26. ožujka) i 24sata.
„Ono što moram vrlo jasno demantirati, verzija koja se pojavila u medijima, toliko restriktivna verzija nikada ne bi došla pred socijalne partnere (…)“, kazao je danas Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava potvrdivši tako da se poseban zakon pripremao (N1).
Dodao je i kako će „svaka izmjena zakonodavna koja bude predložena s naše strane biti prokomentirana i s poslodavcima i sa sindikatima“, a hoće li i u kojem opsegu biti izmjena „u pojedinim radno-pravnim odnosima, to ćemo vidjeti kada sagledamo cijelu situaciju i kada vidimo koje sve implikacije na tržište rada ova kriza može donijeti”.
Razmatrali drastično rezanje radnih prava
Restriktivne odredbe prijedloga kojim bi se suspendirao ZOR dok traje epidemija koronavirusa trebale su poslodavcima omogućiti, među ostalim, smanjivanje plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, skraćivanje radnog vremena i smanjenje plaće, ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava, praktično ukidanje kolektivnih ugovora.
Vladi je zasmetala reakcija ETUC-a, a sindikatima je spočitnula što su svoju krovnu europsku organizaciju izvijestili o namjeri derogiranja radnih prava u Hrvatskoj, potvrdilo nam je nekoliko sudionika današnjeg sastanka. To je izjavom nakon GSV-a potvrdio i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, kazavši da „sindikati nisu tužili Vladu Europskoj konfederaciji sindikata na temelju glasina, nego konkretnog prijedloga zakona koji je izišao u javnost“, a omogućio bi poslodavcima da sami donose odluke o radnom vremenu, otpuštanju, otkazivanju kolektivnih ugovora (N1).
“Na to smo pravovremeno reagirali i drago mi je da je danas predsjednik Vlade rekao da to u ovom trenutku apsolutno ne dolazi u obzir”, kazao je Novosel, dodajući da bilo kakva promjena propisa u pravcu smanjivanja prava radnika za sindikate mora biti isključivo na temelju tripartitnog sporazuma, koji bi upućivao na dijalog sindikata i poslodavaca, kako na sektorskoj, tako i na razini “kućnih” kolektivnih ugovora.
Sindikati su, navodi, spremni razgovarati s poslodavcima i razgovaraju, ali „donošenje bilo kakvih zakonskih rješenja koja bi derogirala bilo koja prava zbog nekih pojedinačnih slučajeva – ne dolazi u obzir“.