Zbog globalne pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, države diljem svijeta ulaze u izvanredno stanje, bilo ono službeno proglašeno ili ne.
Diljem svijeta ukinuta je školska i sveučilišna nastava, zatvorene su granice, uvedene su zabrane kretanja i poslovanja. Politički lideri u jeku pandemije uzimaju si izvanredne ovlasti, kakve bi u mirnodopskim okolnostima bile smatrane neprihvatljivima.
Spašavanje zdravstvenog sustava od kolapsa pred najezdom neizdrživog broja oboljelih od Covida-19, što bi rezultiralo povećanom stopom smrtnosti, zahtijeva izvanredne mjere u suzbijanju pandemije.
Takve mjere mogu biti opravdane kad se koriste u svrhu očuvanja zdravlja građana, ali istovremeno rezultiraju zaobilaženjem demokratskih procedura i normi te ograničavanjem građanskih sloboda.
U javnoj se raspravi već pojavljuju glasovi koji upozoravaju kako nema garancije da će se svi politički lideri i države po završetku pandemijske krize odreći novostečenih izvanrednih ovlasti.
Zadnjih si dana čitav svijet postavlja pitanje kad će početi život nakon korone, kad će se stvari vratiti na “normalno”. Međutim, jednako važno je i pitanje – što će biti normalno nakon korone? Na koji će način globalna pandemija i gospodarska kriza koja će je izgledno slijediti utjecati na društvene odnose i demokratske standarde?
Smatrajući da zbog pandemije koronavirusa ne smijemo izgubiti iz vida ova pitanja, Faktograf će na ovom mjestu voditi live blog čiji je cilj na jednom mjestu evidentirati izvanredne mjere koje potencijalno mogu ugroziti građanska prava i demokraciju. Pratit ćemo primarno situaciju u Hrvatskoj, Europskoj uniji i našoj regiji, ali donosit ćemo i primjere iz ostatka svijeta.
31. ožujka
“Policija je dužna ponuditi odgovore oko privođenja naše novinarke. Nemojte misliti da ćemo ih prestati tražiti”, poručuje glavni urednik Slobodne Dalmacije Jadran Kapor.
“Iako su [dramatične mjere] uspjele usporiti širenje koronavirusa, svijet je sad suočen s novom opasnošću: da će, kad se virus povuče, mnoge zemlje biti znatno manje demokratične nego što su bile prije ožujka 2020. godine”, piše politolog i povjesničar Florian Bieber u tekstu za Foreign Policy.
Policijska uprava virovitičko-podravska prijavila je pet osoba zbog širenja lažnih vijesti, prekršaja za koji je predviđen kazna do 30 dana zatvora ili novčanom kaznom od 50 do 200 bivših njemačkih maraka (Virovitica.net). Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira nije mijenjan od 1994. godine.
U Indiji se uvode nove mjere koje dodatno ograničavaju građanske slobode u drugoj najmnogoljudnijoj državi svijeta. Indijska savezna država Karnataka donijela je odluku temeljem koje osobe u kućnoj karanteni moraju, putem specijalizirane aplikacije, svakih sat vremena slati selfie fotografiju saveznim vlastima. Oni koji ne budu redovno slali fotografije, bit će transferirani u centre za masovnu karantenu, javio je Bangalore Mirror, a priča je vrlo brzo stigla i do vodećih svjetskih medija (BuzzFeed).
Ustavni sudac Andrej Abramović objavio je 30. ožujka na specijaliziranom portalu IUS-INFO članak “Ustavnost u doba virusa”, u kojem tvrdi da država koristi korona krizu za protuustavno postupanje. Ustavni sud priopćenjem se ogradio od članka suca Abramovića, ustvrdivši da se radi o njegovim privatnim stavovima.
S Kosova stižu drugačiji signali. Ustavni sud proglasio je odluku Vlade Kosova od 23. ožujka o uvođenju ograničenog kretanja građana zbog epidemije koronavirusa neustavnom i stavio je van snage. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je predsjednik Kosova Hashim Thaci navodeći da Vlada ne može ograničiti kretanje građana bez uvođenja izvanrednog stanja. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu 13. travnja (Radio Slobodna Europa).
Na prijedlog Instituta za javno zdravlje Ministarstvo zdravlja Crne Gore donijelo je nove privremene mjere zaštite građana od COVID-a 19. Na rok od 15 dana uvedena je zabrana kretanja građana radnim danom od 19 sati do 5 ujutro te vikendom od subote u 13 sati do ponedjeljka u 5 ujutro, zabranjene su sportske i rekreativne aktivnosti na svim javnim prostorima te okupljanje u stanovima, osim članova domaćinstva, kao i boravak djece na otvorenom prostoru bez pratnje odrasle osobe. Građani koji se ne pridržavaju tih mjera kazneno će odgovarati (Vijesti.me).
30. ožujka
Mađarski parlament odobrio je produženje izvanrednog stanja do daljnjeg te dao ovlasti premijeru Viktoru Orbanu da donosi uredbe sa zakonskom snagom, bez jasnog vremenskog ograničenja do kada će se ta uredba primjenjivati. (Guardian). Novi „korona virus zakon“ predviđa i zatvorske kazne za širenje „lažnih informacija“.
Advokatska komora Srbije (AKS) upozorava da se online suđenjima osobama koje se ne pridržavaju samoizolacije krši Ustav i zakonska procedura. U dopisu upućenom Vladi Srbije, AKS naglašava da se suđenja preko Skype veze predstavljaju drastično kršenje prava okrivljenog na pravično suđenje.
Vlada na Cipru uvodi policijski sad od 21 do 6 sati, s kaznom od 300 eura za kršenje mjere ograničenja kretanja. Građani smiju svoje domove napustiti samo jednom dnevno, uz dozvolu nadležnog tijela. U automobilima se smije voziti najviše tri putnika, uključujući vozača. (Guardian).
Mjere ograničenja kretanje u Argentini zbog koronavirusa produžene su za još dva tjedna. (Tportal)
Mjere ograničenja kretanja koje su već stupile na snagu u Moskvi treba primijeniti u cijeloj zemlji kako bi se spriječilo daljnje širenje novog koronavirusa, rekao je u ponedjeljak ruski premijer Mihail Mišustin. (24sata)
Japan će zabraniti ulazak strancima koji putuju iz SAD-a, Kine, Južne Koreje i većine Europe kako bi spriječio širenje koronavirusa, objavio je ponedjeljak list Asahi. (Jutarnji list)
Indijska vlada rekla je u ponedjeljak da ne planira produžiti trotjednu karantenu u drugoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, iako je koronavirusom zaraženo preko tisuću osoba. (Tportal) Novinarsku crticu novinarke iz Indije koju je objavio Faktograf pročitajte ovdje.
29. ožujka
Policija u Splitu privela dvije ženske osobe i muškarca koji im je želio pomoći dok su u nedjeljno prijepodne šetale kraj hotela Park, objašnjavajući im da su intervenirali zbog zabrane okupljanja i da je to ‘”za njihovo dobro”. Iz PU Splitsko – dalmatinske kažu da su dvije ženske osobe odbijale upute policijskih službenika. (Portal Novosti).
Španjolska vlada je na izvanrednom sastanku odlučila postrožiti mjere kretanja tako da od 30. ožujka do 9. travnja na posao smiju odlaziti samo radnici zaposleni u sektoru prehrane, farmacije, zdravstva, veterine, higijenskih potrepština, medija, hrane za kućne ljubimce, prodaje goriva i duhanskih proizvoda, radnici čistionica te oni zaposleni u IT-u i telekomunikacijama. Otvorene će biti i banke. Oni koji rade od kuće, mogu dalje nastavljati obavljati djelatnosti. Svima bi za to razdoblje trebale biti isplaćene dosadašnje plaće, uz plan da se dodatnim radom do kraja godine nadoknadi izgubljeno. (El Pais)
Australija će od ponedjeljka nadalje ograničiti okupljanja na dvije osobe i to je samo jedna od novih mjera protiv koronavirusa, objavio je premijer Scott Morrison. (N1)
Slovenska vlada, pak, uvodi nova ograničenja kretanja kako bi suzbila širenje epidemije koronavirusa, objavljeno je nakon sjednice koja se protegnula u noćne sate. Objekti i zgrade s više stanova morat će se dezinficirati najmanje dva puta dnevno, posebno kvake ulaznih vrata, rukohvati ograda i tipke dizala, u kojima se neće smjeti voziti više stanara odjednom, nego “pojedinačno” – jedna je to od novih mjera. (Index)
Gotovo nezabilježenu potporu za sada ima hrvatska Vlada u borbi protiv koronavirusa. Naime 94 posto građana smatra da Vlada poduzima odgovarajuće mjere. Samo njih 3 posto misli suprotno. Njih tri posto ne zna. Pokazuje to istraživanje Dnevnika Nove TV koje možete vidjeti ovdje.
Demokratska država ne može ograničiti određena ljudska prava i slobode kako joj se prohtije, čak ni kada se nesporno radi o zaštiti legitimnog cilja, piše Vesna Alaburić za Telegram.
Britanski premijer Boris Johnson pozvao je Britance da ostanu kod kuće i najavio strože mjere u borbi protiv koronavirusa. Podsjetimo, prije dva dana objavio je da je pozitivan na COVID-19 (Telegram).
28. ožujka
Organizacije civilnog društva optužuju Gotabaya Rajapaksa, predsjednika Šri Lanke, da je iskoristio koronakrizu kako bi pomilovao ratnog zločinca. Amnesty International, pak, upozorava da u Keniji policija koristi prekomjernu silu u obračunima s građanima koji krše mjere zabrane kretanja. Time magazin upozorava na slične slučajeve u Ruandi, Južnoafričkoj Republici i Zimbabveu. (Time, New York Times)
Guverner New Yorka Andrew Cuomo objavio je u subotu da odgađa predsjedničke predizbore s 28. travnja na 23. lipnja zbog rasta zaraženih koronavirusom u toj saveznoj državi. Američki predsjednik Donald Trump, pak, spomenuo je u subotu mogućnost uvođenja karantene u toj saveznoj državi zbog pandemije koronavirusa, ali nije rekao točno kada ni što ta mjera obuhvaća. Sudeći prema njegovoj reakciji, guverner Cuomo nije bio upoznat s Trumpovim planom.”Ne znam ni kako se to zakonski može provesti”, rekao je iznenađeni Cuomo. Predsjednik Trump spomenuo je i moguću karantenu New Jerseya i Connecticuta. (Reuters,Hina, Index)
Svi stranci koji čekaju rješenje aplikacija za trajni boravak u Portugalu, od ponedjeljka do najmanje 1. srpnja, bit će tretirani kao da su im aplikacije odobrene kako bi imali pristup javnom zdravstvenom sustavu, ali i brojnim drugim pravima. Odluka uključuje i tražitelje azila. (Reuters)
Sve mjere samoizolacije produžene su s 14 na 28 dana, a vikendom je zabrana kretanja od 15 sati, odlučeno je na današnjoj sjednici vlade Srbije. (Index)
Dugovi siromašnijih zemalja teško pogođenih pandemijom koronavirusa trebali bi biti otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti, poručili su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). (N1)
Vladajući poljski nacionalisti danas rano ujutro progurali su kroz parlament izmjene izbornog zakona kako bi se predsjednički izbori održali kako je planirano u svibnju, dok oporba traži da se odgode zbog epidemije koronavirusa. Zakon se mijenja u posljednji trenutak iako je Ustavni sud 2006. godine odlučio da se to ne smije. (Index)
Stotine tisuća stanovnika sjeveroistočne australske države Queensland u subotu su izašle na birališta u sklopu lokalnih izbora, premda su u ostatku zemlje zabranjena velika okupljanja zbog pandemije koronavirusa. Stručnjaci su upozorili da je održavanje izbora ozbiljan rizik za zdravlje. Australija je u subotu pojačala provedbu pravila o socijalnom distanciranju u nastojanju da se suzbije prijenos koronavirusa. Primjenjuju se novčane kazne, zatvaraju se javne i ostale plaže, a prijeti se i strožim mjerama ako se ljudi ne budu pridržavali preporuka da ostanu kod kuće. (Index, The Guardian)
Udruga Gong (izdavač portala Faktograf) u subotu je poručila kako u borbi za zdravlje ne smijemo izgubiti demokraciju, a Vladu, Sabor i predsjednika Repubike su pozvali da odgovore na zahtjeve za njezino očuvanje. Upućene zahtjeve možete pročitati ovdje.
Irska uvodi potpuno ograničenje kretanja svom stanovništvu od ponoći (27. 3.) do 12. travnja kako bi suzbila širenje novog koronavirusa, rekao je irski premijer Leo Varadkar. Napuštanje domova dozvoljeno je za nužne aktivnosti poput odlaska na posao, odlaska u trgovine i na liječničke preglede, kao što je to slučaj u brojnim drugim zemljama. Građanima je rečeno da se u protivnom ne smiju udaljavati više od 2 kilometra od svoga doma. (Irish Times)
27. ožujka
Veronika Rešković za Faktograf piše o izvanrednim mjerama koje su dosad uvedene u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Više čitajte na Faktografu.
U Južnoafričkoj Republici na snazi su trotjedne mjere zabrane kretanja, a policiji u patroliranju pomaže i vojska. (Al Jaazera) Gotovo sve od 54 afričke države službeno bilježe oboljele od COVID-19, a sve više ih uvodi i restriktivne mjere s ciljem suzbijanja pandemije. (Foreign Policy)
Francuska je mjere zabranje kretanja ovog petka za svoje građane produžila za još dva tjedna. (Reuters)
Prijedlog zakona za suzbijanje koronavirusa, koji se nalazi pred mađarskim parlamentom, dat će premijeru Viktoru Orbanu neograničene ovlasti, upozorio je u petak UN-ov Ured za ljudska prava u Ženevi. UN je izrazio zabrinutost i zbog toga što prijedlog zakona predviđa zatvorske kazne za širenje lažnih informacija o vladinu pristupu borbi protiv pandemije. Glasnogovornik UN-ova ureda Rupert Colville na konferenciji za novinare je ocijenio da bi prijedlog zakona mogao „potencijalno biti hladan tuš za slobodu izražavanja u Mađarskoj”, javlja Hina. (Reuters)
Britanski The Guardian objavio je ranije danas globalni izvještaj o korištenju vojske u različitim državama svijeta u borbi protiv pademije koronavirusa. Vojska se u različitim zemljama koristi na drugačije načine: grade bolnice, pomažu onima koji su u samoizolaciji ili, kao što je to slučaj u brojnim zemljama, zajedno s policijom patroliraju ulicama kako bi spriječili kršenje zabrane kretanja.
Švedska vlada objavila je u petak da je odlučila zabraniti sva javna okupljanja više od 50 ljudi kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa, pooštravajući na taj način mjere koje su blage u odnosu na druge europske zemlje. No Švedska agencija za javno zdravlje priznala je u četvrtak da je uvođenje novih mjera vjerojatno jer se virus nastavlja širiti, javlja Hina. (N1info)
Europska komisija razvit će koordiniranu “izlaznu strategiju” za uklanjanje mjera kojima se ograničava kretanje građana Europske unije, najavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. “Moramo koordinirati svoje odluke o tome kad ćemo se vratiti u normalu. U suprotnom ćemo potkopati učinkovitost čvrstih mjera koje smo poduzeli”, izjavila je Von der Leyen. Europski povjerenik za pravosuđe na Twitteru je napisao da izvanredne mjere moraju biti usklađene s temeljnim pravima i vrijednostima kao što je vladavina prava.
26. ožujka
Faktograf je zatražio od 10 novinara i novinarki iz različitih zemalja da nam svojim riječima, u kratkim crtama, približe kako se vladajući u njihovim državama nose s pandemijom koronavirusa. Više čitajte na Faktografu.
Bugarski parlament se privremeno raspustio. Izvanredne sjednice sazivat će se samo ako bude potrebno raspravljati o zakonima koji se tiču izvanrednog stanja ili drugim hitnim amandmanima (The Sofia Globe).
Sveučilište Oxford prati izvanredne mjere koje države poduzimaju zbog suzbijanja pandemije koronavirusa, rangirajući zemlje prema intenzitetu uvedenih restrikcija. Prema njihovom indeksu, koji mjere uspoređuje s brojem zaraženih, Hrvatska trenutno provodi najrigidnije mjere na svijetu (Telegram.hr).
Vlada kanadskog premijera Justina Trudeaua tražila je da im se u sklopu izglasavanja paketa financijske pomoći gospodarstvu povjere i ovlasti temeljem kojih bi vlada bez konzultacija s parlamentom mogla upravljati državnim budžetom, zaduživati se i mijenjati porezni sustav. Zbog protivljenja parlamentarne oporbe taj su prijedlog morali povući da bi uspjeli izglasati upumpavanje 75 milijardi dolara u kanadsko gospodarstvo (BBC).
Profesor prava, publicist i demokratski aktivist Alberto Alemanno na Twitteru je objavio informativnu mapu koja prikazuje restrikcije uvedene u EU državama zbog pandemije koronavirusa.
Mapping of restrictions by EU countries due to #Covid19 – Unfortunately, the ‘lockdown’ category hides many shades of compression of individual freedoms that would deserve further unpacking @TobyMPhillips @Cild2014 @LibertiesEU @Frontex #Covid_19 @GEG_lgc pic.twitter.com/vsFLKPHqoA
— Alberto Alemanno (@alemannoEU) March 25, 2020
Stručnjaci s kojima je razgovarao EU Observer strahuju da izvanredne mjere koje se uvode zbog pandemije koronavirusa dugoročno ugrožavaju europsku demokraciju.
Slovački parlament odobrio je praćenje lokacije mobitela građana. Podatke će prikupljati zdravstvene institucije, koje smiju pohranjivati samo imena, prezimena i lokaciju pacijenata (The Slovak Spectator). Slovačka je ranije proglasila izvanredno stanje (Reuters).
25. ožujka
Hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema zakon kojim bi se tijekom epidemije derogirale odredbe Zakona o radu. Rezultat bi bila suspenzija niza radnih prava. Više čitajte na Faktografu.
Premijer Indije Narendra Modi uveo je u toj zemlji totalnu karantenu, objavivši da narednih 21 dan građani neće smjeti napuštati svoje domove. U Indiji živi oko milijardu i 300 milijuna ljudi (BBC).
Europska mreža nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava na svojim stranicama vodi evidenciju reakcija pučkih pravobranitelja u europskim državama na uvođenje izvanrednih mjera zbog pandemije koronavirusa.
“Janšina Slovenija u vrijeme pandemije koronavirusa preko noći postaje vojna država”, piše nagrađivani slovenski istraživački novinar Blaž Zgaga za Nacional.
24. ožujka
Vlada RH u Sabor je uputila prijedlog zakonskih izmjena koje bi vlastima dozvolile široko praćenje lokacije mobitela hrvatskih građana. Prema odredbama Ustava RH, za ozakonjenje takve mjere potrebna je dvotrećinska većina glasova u Saboru. Više čitajte na Faktografu.
Politico.eu je objavio tekst o europskim državama koje su krenule stopama Kine, Južne Koreje i Izraela te se u pandemijskoj krizi odlučile za pojačani nadzor. Kretanje građana već sad nadziru Norveška, Španjolska, Rumunjska, Slovačka i Poljska. Europska komisija predlaže centraliziranu EU bazu podataka o kretanju građana.
Nizozemski politolog Cas Mudde u eseju za The Guardian upozorava da bi izvanredne mjere koje se uvode zbog pandemije koronavirusa mogle dugoročno oštetiti demokraciju.
Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić uputila je otvoreno pismo mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, a povodom izvanrednog stanja u Mađarskoj. Vijeće Europe podsjetilo je Orbána na nužnost poštivanja temeljnih vrijednosti ove organizacije: demokracije, vladavine prava i ljudskih prava.
Francuska vlada postrožila je ranije uvedene izvanredne mjere. Francuzima je dozvoljeno napuštati domove samo zbog odlaska po hranu, lijekove i higijenske potrepštine, a sat vremena dnevno imaju pravo provesti na otvorenom zbog tjelovježbe, ali isključivo sami i u krugu od jednog kilometra od adrese stanovanja (The Local).
Jedine izvanredne mjere za kojima je Švedska odlučila posegnuti su zabrane javnih okupljanja iznad 500 ljudi i djelomično zatvaranje granica (Foreign Policy).
Human Rights Watch je objavio da vlasti u Kambodži koriste korona krizu za pritvaranje aktivista koji ih kritiziraju, pod optužbom da šire “lažne vijesti”.
23. ožujka
Boris Johnson proglasio je karantenu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Britancima je iz kuće dozvoljeno izlaziti samo ako idu u trgovinu ili na nužan posao i ako im je izlazak iz kuće nužan zbog brige za nemoćne osobe. Dozvoljena je i tjelovježba na otvorenom jednom dnevno. Policija je dobila izvanredne ovlasti da provodi nova pravila (Politico.eu).
Vlada mađarskog premijera Viktora Orbána u parlament je poslala zakon koji bi Orbánu omogućio da vlada dekretom i to bez roka trajanja. Orbán bi na sebe preuzeo ovlasti parlamenta, a uvodi se i novi zakon koji bi omogućio kaznu zatvora u trajanju do pet godina za osobe koje šire lažne vijesti. Strahuje se da bi Orbán mogao koristiti ovu zakonsku odredbu za progon kritičara mađarske vlasti (The Guardian).
Bugarski predsjednik Rumen Radev stavio je veto na prijedlog zakona kojim bi se širenje dezinformacija u jeku pandemije koronavirusa kažnjavalo zatvorom do tri godine. Radev je stavio veto i na odredbu prema kojoj cijene roba ne bi smjele rasti iznad razine na kojoj su bile prije proglašenja izvanrednog stanja (Reuters).
Poljska vlada izbjegava proglasiti izvanredno stanje kako ne bi morala odgoditi predsjedničke izbore, zakazane za 10. svibnja. Trenutne okolnosti idu na ruku aktualnom predsjedniku Andrzeju Dudi, kojem popularnost u krizi raste, dok su njegovi protukandidati zbog izvanrednih mjera suzbijanja pandemije istovremeno onemogućeni voditi kampanju. Iako u Poljskoj nije proglašeno izvanredno stanje, uvode se izvanredne mjere za suzbijanje koronavirusa (ECFR).
22. ožujka
Benjamin Netanyahu u Izraelu je izveo državni udar, tvrde njegovi politički protivnici. Epidemija koronavirusa Netanyahua je zatekla u statusu tehničkog premijera, a nakon gubitka parlamentarnih izbora. Netanyahu je iskoristio epidemiju da bi suspendirao sudove i parlament te pojačao elektronički nadzor građana. O legalnosti izvanrednih mjera koje je Netanyahu uveo odlučivat će izraelski ustavni sud (The New York Times).
20. ožujka
Portal specijaliziran za digitalnu sigurnost Top10VPN vodi evidenciju država u kojima je zbog pandemije koronavirusa pojačan nadzor nad građanima. Navode kako je praćenje lokacija mobitela građana omogućeno u Singapuru, Indiji, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hong Kongu, Italiji, Izraelu, Njemačkoj, Austriji, Južnoj Koreji, Belgiji, Iranu i Tajvanu. Pojačan nadzor pomoću sigurnosnih kamera i sustava za prepoznavanje lica (facial recognition) evidentirali su u Belgiji, Španjolskoj, Rusiji i Kini. Pojačana cenzura uvodi se u Hong Kongu, Egiptu, Singapuru, Iranu i Kini. Pandemija se koristi kao izgovor za ograničavanje pristupa internetu u Etiopiji, Indiji, Bangladešu i Mjanmaru.
19. ožujka
Irska je izglasala posebni zakon kojim su izvanredne ovlasti povjerene ministru zdravstva, koji dobiva moć da proglašava karantenu određenih područja i pritvara građane koji krše samoizolaciju (RTE, The Irish Times).
18. ožujka
Portugal je proglasio izvanredno stanje, čime je vladi omogućeno ograničavanje kretanja i privremeno suspendiranje određenih prava i sloboda (Politico.eu)
17. ožujka
Luksemburg je proglasio izvanredno stanje čime je izvršna vlast dobila ovlasti da provodi određene odluke bez konzultacija s parlamentom (RTL, Luxembourg Times).
16. ožujka
Hrvatski premijer Andrej Plenković od parlamentarne oporbe tražio je potporu za suspenziju parlamenta, u kom slučaju bi zakonodavne ovlasti na sebe preuzela izvršna vlast. Oporba je takav prijedlog odbila (Telegram), a udruga Gong (koja je izdavač portala Faktograf) u priopćenju za javnost je istaknula kako “u brizi za zdravstvenu sigurnost ne smijemo zaboraviti na prekoračenje Ustavom propisanih ovlasti i diobu vlasti”.
Belgijske parlamentarne stranke dogovorile su se oko formiranja manjinske vlade kojoj je dano povjerenje da donosi mjere za suzbijanje epidemije. Privremena vlada moći će mjere donositi na svoju ruku, bez konzultacija s parlamentom. Međutim, izvanredne ovlasti koje je vlast dobila ograničene su isključivo na nošenje s korona krizom (Politico).
Finska vlada proglasila je izvanredno stanje i donijela set mjera za suzbijanje pandemije.
Nizozemski premijer Mark Rutte izjavio je da Nizozemska neće koristiti radikalne mjere ograničavanja kretanja svojim građanima (Politico.eu). Nizozemska vlada ranije je objavila upute građanima kako da se ponašaju tijekom epidemije.
Rumunjska je proglasila izvanredno stanje (Romania Insider).
14. ožujka
Španjolska vlada formalno je proglasila izvanredno stanje i naredila građanima da ostanu kod kuće naredna dva tjedna. Zatvoreno je sve osim trgovina hranom, lijekovima i gorivom (The Guardian).
13. ožujka
U Danskoj je izglasan izvanredni zakon za suzbijanje pandemije, kojim su izvanredne ovlasti dobile zdravstvene institucije, čije će odluke po potrebi provoditi i policija. Zakon ima ograničeni rok trajanja i prestat će važiti u ožujku 2021. godine. Vlada je tražila da se u zakon uvrsti i odredba koja bi dozvolila policiji da ulazi u privatne domove građana bez naloga, što je na kraju odbijeno (The Local).
Latvija je proglasila izvanredno stanje (BNN).
12. ožujka
Češka vlada iskoristila je pravo na proglašenje izvanrednog stanja u trajanju od 30 dana. Vlada u Češkoj ima pravo samostalno proglasiti izvanredno stanje, bez konzultacije s parlamentom. Međutim, ako se izvanredno stanje želi produljiti nakon isteka 30 dana, takvu odluku mora donijeti parlament. Tijekom trajanja izvanrednog stanja, izvršna vlast ima vrlo široke ovlasti.
Estonska vlada proglasila je izvanredno stanje koje će ostati na snazi do 1. svibnja 2020. godine, ali uz mogućnost produljenja.
26. veljače
Litva je preventivno proglasila izvanredno stanje, prije nego je u toj državi evidentiran ijedan slučaj zaraze (LRT).
