Faktograf.hr

Samo činjenice

Zemlje u regiji uvele stroge mjere, ne libeći se ni kršenja ljudskih prava objavom imena ljudi u samoizolaciji

Ograničavanje slobode kretanja i javnog okupljanja, ugrožavanje slobode izražavanja mišljenja i diskriminacija po dobi, neke su od mjera koje su zemlje u regiji poduzele u borbi protiv koronavirusa. Zajedničko im je i da većinu restrikcija donosi izvršna vlast, a parlamenti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori kao da ne postoje. Politička opozicija, pravni stručnjaci i nevladine organizacije upozoravaju da takve mjere koje izlaze iz okvira nužnih epidemioloških ograničenja izlaze iz ustavnih okvira i ugrožavaju ljudska prava i slobode.

Srbija: Policijski sat i šetanje ljubimaca jednom dnevno

Sve najvažnije odluke vezane za epidemiju Covida-19 – od proglašenja izvanrednog stanja do suspendiranja dijela ljudskih prava – u Srbiji se donose mimo parlamenta. Naime, predsjednik Aleksandar Vučić 4. ožujka je raspisao parlamentarne izbore za 26. travnja. Istodobno raspisani su i lokalni izbori te izbori za Skupštinu Vojvodine.

S raspisivanjem izbora, raspušten je aktualni saziv Narodne skupštine Srbije koja od tada ne zasjeda, tako da su izvanredno stanje umjesto parlamenta proglasili 15. ožujka predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednica Narodne skupštine Maja Gojković i premijerka Ana Brnabić. Prema Ustavu Srbije, izvanredno stanje može trajati najduže 90 dana s mogućnošću produljenja za još 90 dana.

S proglašenjem izvanrednog stanja, Vlada Srbije je istoga dana, uz supotpis predsjednika Vučića, donijela uredbu u kojoj su nabrojane mjere kojima se za vrijeme izvanrednog stanja suspendiraju ljudska i manjinska prava zajamčena Ustavom. Među ostalim, zabranjena su javna okupljanja osim onih koja su nužna za rad državnih tijela, za što treba posebna dozvola ministra unutarnjih poslova. Zbog zaštite od širenja zaraznih bolesti na teritorij Srbije, zabranjen je međunarodni avionski putnički promet, autobusni promet osim prijevoza radnika kao i domaći i međunarodni željeznički promet putnika.

Istodobno, Vlada Srbije odlučila je obustaviti nastavu na svim fakultetima, srednjim i osnovnim školama te rad svih dječjih vrtića u Srbiji.

Tada su, samo 11 dana nakon raspisivanja izbora, prekinute i suspendirane sve izborne radnje, uz napomenu da će se priprema izbora nastaviti kada se prekine izvanredno stanje.

Zbog toga je osam zastupnika opozicije pismeno zatražilo od predsjednice parlamenta Maje Gojković da hitno i bez odlaganja sazove sjednicu Narodne skupštine čime bi se „vratilo Republiku Srbiju u ustavne okvire“. Gojković ih je odbila pravdajući se, među ostalim, epidemiološkom situacijom zbog koje postoji zabrana okupljanja više od 50 ljudi. Portal Istinomer njezino je tumačenje označio „neistinitim“.

U međuvremenu, Vlada i matična ministarstva donose niz restrikcija, a neke od njih supotpisuje i predsjednik države. Tako je Vlada Srbije samo dva dana nakon proglašenja izvanrednog stanja, zabranila izlazak tražitelja azila i ilegalnih migranata izvan centara u kojima su smješteni. U odluci stoji da je to „privremeno ograničenje kretanja radi zaštite od širenja zaraznih bolesti i sprječavanje nekontroliranog kretanja osoba koje mogu biti nositelji virusa“. Ubrzo je donesena i odluka o zatvaranju svih graničnih prijelaza za ulazak putnika u Srbiju u cestovnom, željezničkom i riječnom prometu.

Posebno je aktivno Ministarstvo unutarnjih poslova koji komunicira uglavnom naredbama i zabranama koje se tiču prava na javno okupljanje i prava na kretanje.

Posljednje restrikcije  idu toliko daleko da je ministar unutarnjih poslova uz suglasnost s ministrom zdravlja donio naredbu kojom se određuje vrijeme za šetanje kućnih ljubimaca – jednom dnevno 20 minuta od 20 do 21 sat, ne dalje od 200 metara od stana. Postrožen je i policijski sat, zabranjen je izlazak svim građanima od 17 sati do 5 ujutro, osim subotom od 17 sati do 3 ujutro. Posebna, još stroža mjera, odnosi se na sve starije od 65 godina koji iz svojih stanova mogu izlaziti  samo nedjeljom od 3 do 8 ujutro. Vučić takvu odluku pravda brigom za starije kao najugroženije skupine u epidemiji koronavirusa. Predsjednik Srbije objasnio je i da je dozvola za kretanje starijih u gluho doba noći kako bi otišli do trgovine namjerno donesena kako bi bila demotivirajuća za umirovljenike i kako bi što manje njih izlazilo iz stana i izložilo se potencijalnoj zarazi. U slučaju ne poštovanja naredbi o ograničavanju i zabrani kretanja građani će kazneno odgovarati.

Vučić je zaprijetio i uvođenjem 24-satne zabrane izlaska iz stanova za sve građane ako se ne budu pridržavali aktualnih mjera.

Provode se uhićenja i privođenja osoba koje se ne pridržavaju samoizolacije ili zbog širenja lažnih vijesti i izazivanja panike. Pravni stručnjaci i nevladine organizacije za ljudska prava upozoravaju da nametnuta ograničenja ljudskih prava moraju biti razmjerna javnom interesu i da njihova ograničenja treba ocjenjivati od slučaja do slučaja.

Prvi zaraženi u Srbiji je registriran 6. ožujka. Do četvrtka 26. ožujka u 15 sati ukupno je zabilježeno 457 potvrđenih slučajeva zaraze i 7 umrlih od koronavirusa.

Bosna i Hercegovina: Zabrana kretanja i kažnjavanje širenja panike

Vijeće ministara BiH proglasilo je 17. ožujka stanje nesreće u BiH zbog koronavirusa. Dan ranije to je učinila Vlada Federacije BiH, a istoga dana entitetska Vlada proglasila je izvanredno stanje u Republici Srpskoj.

U RS-u je već nakon dva dana entitetska Vlada, na inicijativu tamošnjeg MUP-a, donijela odluku o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme izvanrednog stanja. Sankcionirat će se svi oni koji takve poruke šalju putem medija, društvenih mreža ili na sličan način. Kršenje odluke kažnjavat će se od 1000 do 9000 KM (od 500 do 4500 eura), a za nadzor provođenja nadležna je policija. Ministar unutarnjih poslova RS-a Dragan Lukač izjavio je da je odluka donesena jer su uočeni komentari na društvenim mrežama „raznih neodgovornih ljudi koji na taj način izazivaju paniku kod građana“. Prema pisanju medija, samo nekoliko dana kasnije već je izrečena prva kazna – zbog izazivanja panike jedna žena iz Gradiške kažnjena je s 1000 KM (500 eura). Zaradila je prekršajni nalog zbog objave na svom Instagram profilu. Sličan slučaj zabilježen je i u Prijedoru, ali ovoga puta zbog izjave u medijima. Zabilježeni su i prekršajni nalozi zbog objava na blogu. Novinari upozoravaju da su nejasne metode otkrivanja i kažnjavanja, da je u situaciji izvanrednog stanja jako teško odrediti ravnotežu između zabrana i zaštite javnog zdravlja te da su moguće zloupotrebe.

Na području Federacije BiH, svaki od njezinih deset kantona, odnosno županije, može donositi svoje mjere zaštite. Tako je tamošnji Krizni štab donio odluku o „zabrani ulaska državljana BiH“ u Hercegbosansku županiju. Zabrana se ne odnosi na dostavna vozila, tranzit, zdravstvene djelatnike, policiju, predstavnike vlasti i vojsku. Istom odlukom uveden je policijski sat od 18 sati do 5 ujutro, a naloženo je i javno objavljivanje identiteta osoba kojima je izdano rješenje o zdravstvenom nadzoru i kućnoj izolaciji. Odluka je izazvala niz kritika bosanskohercegovačke javnosti i državnih dužnosnika, posebno ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića koju ju je nazvao „separatizmom“ i najavio podizanje krivične prijave te je odluka ubrzo stavljena van snage.

Pojedini kantoni, poput Sarajevskog i Tuzlanskog, najavljuju mogućnost zabrane unutarnjih migracija, odnosno zabranu putovanja iz mjesta u mjesto. Pravni stručnjaci upozoravaju da se administrativne jedinice u BiH još uvijek ponašaju kao „države u državi“ te da ovakve odluke pokazuju da država BiH još uvijek nije konsolidirala svoj državni suverenitet.

Sloboda kretanja pojedinim građanima ipak je ograničena na federalnom nivou u BiH. Federalna uprava civilne zaštite zabranila je kretanje osobama mlađima od 18 i starijim od 65 na području Federacije, pravdajući takvu radikalnu mjeru borbom protiv širenja koronavirusa, da su osobe tog uzrasta rizična skupina, ali i najveći prenositelji virusa.

U od rata podijeljenoj Bosni i Hercegovini, epidemija Covida-19 uspjela je sinkronizirati donošenje radikalnih mjera zaštite, pa je tako Federacija objavila imena osoba koje se ne pridržavaju naredbi o izolaciji, a isto je učinila i RS.

Prvi slučaj zaraze u BiH zabilježen je 5. ožujka. Do petka 27. ožujka registrirano je 230 potvrđenih bolesnika i tri preminule osobe.

Crna Gora: U izvanrednom stanju, iako ono nije proglašeno

I prije evidencije prvog zaraženog koronavirusom u Crnoj Gori, tamošnja je vlada prekinula međunarodni putnički promet, zabranila je rad svim ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima te ograničila broj kupaca koji istodobno mogu biti u trgovini. Istodobno, zabranjena su sva javna okupljanja, zatvorene su sve obrazovne ustanove, a svi zaposleni pozvani su da, ako mogu, posao rade od kuće. Na prijedlog Instituta za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravlja Crne Gore naredilo je i zabranu posjete zatvorenicima i pacijentima, a korisnicima usluga zdravstvene zaštite da preglede koje mogu odgoditi – odgode dok traju ove mjere.

Poput vlasti u BiH, i Vlada Crne Gore odlučila je objaviti sva imena građana kojima je određena karantena ili samoizolacija. Crnogorski premijer Duško Marković ustvrdio je kako je Vlada „procijenila da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. Zato i nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spašavanje ljudskih života”.

Odluku vladinog Nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti podržao je i Savjet Agencije za zaštitu osobnih podataka. Iz Vlade su objasnili kako je dobro da “svaki građanin zna ko ga od komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost”. Nevladine organizacije pozivaju na hitno povlačenje odluke jer se njome krši Ustav, ali i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Centar za građansko obrazovanje zatražio je od Glavnog državnog odvjetnika, Uprave policije, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Zaštitnika ljudskih prava da po službenoj dužnosti uklone aplikaciju crnagorakorona.com i procesuiraju njene kreatore. Ova aplikacija je kreirana tako da generira osobne podatke građana i građanki Crne Gore, čiji se identiteti (imena, prezimena i adrese) objavljuje na web stranici Vlade, a kojima su izdana rješenja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana zbog COVID19. Zabrinuti su i zbog pozitivnog mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka koja je odobrila javnu objavu imena osoba u samoizolaciji.

U međuvremenu je objavljena vijest kako je Vlada objavila i matične brojeve građana u izolaciji, ali je to vladino Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti oštro demantiralo.

Međunarodna organizacija Civil Rights Defenders (CRD) pozvala je u četvrtak vlade Crne Gore i Bosne i Hercegovine da poštuju pravo na privatnost, kritizirajući ih zbog odluke o objavljivanju osobnih podataka pojedinaca koji su u samoizolaciji zbog epidemije COVID-a 19. Iz CRD-a upozoravaju da je Europski sud za ljudska prava presudio da se „pravo na privatnost posebno odnosi na zaštitu povjerljivosti podataka koji se odnose na viruse, jer otkrivanje takvih podataka može imati štetne efekte na privatni i porodični život pojedinca i njegov socijalni i profesionalni položaj, uključujući izlaganje stigmi i moguće isključenje iz zajednice ”.

Profesor Nebojša Vučinić, bivši sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, smatra da je Crna Gora praktički u izvanrednom stanju, iako ono nije službeno objavljeno.

Prvi zaraženi u Crnoj Gori registrirani su 17. ožujka. Do petka, 27. ožujka ukupno je potvrđeno 70 oboljelih i jedna preminula osoba.

 

* U subotu 28. ožujka Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti u Crnoj Gori postrožilo je mjere samoizalacije i karantene s 14 na 28 dana. I Vlada Srbije produžila je rok samoizolacije na 28 dana, a produžen je i policijski sat vikendom, tako da on počinje već u 15 sati, a ne u 17 kao do sada. Pozivajući se na “mišljenje struke”, Vlada Srbije povukla je svoju raniju odluku da kućne ljubimce mogu izvoditi u šetnju samo između 20 i 21 sat na 20 minuta. 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.