Gotovo 400 tisuća radnika za koje su poslodavci do danas zatražili isplatu subvencije za očuvanje radnih mjesta, za travanj će od države primiti 4.000 kuna (isplate tijekom svibnja), dok je ta subvencija za ožujak u visini minimalne plaće, odnosno 3.250 kuna. Sve troškove isplate subvencije će poslodavcima pokriti Vlada, a poslodavci neće trebati ni s odgodom platiti obavezne doprinose. To je obnovljena mjera za očuvanje radnih mjesta, sastavnica drugog paketa mjera što ih je predstavio Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Uvjet za korištenje mjere za očuvanje radnih mjesta i dalje je da poslodavci ne otpuštaju radnike (N1).
Državu će, prema Vladinim procjenama, potpora poslodavcima za očuvanje radnih mjesta kroz subvencioniranje dijela plaće u tri mjeseca koštati 8,5 milijardi kuna, a prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada i mirovinskog sustava ta su sredstva osigurana. Pritom, rast subvencije radnicima na 4.000 kuna ne znači i rast minimalne plaće, stvar je samo u tome da je iznos subvencije za ožujak fiksiran na razinu neto minimalne plaće, dok je sada ta subvenicija na višoj razini.
I druge mjere iz prvog paketa kojeg je Vlada predstavila prije dva tjedna doživjele su izmjene. Tako će svi oni kojima je odlukom Stožera civilne zaštite zabranjen ili znatno otežan rad, iduća tri mjeseca biti oslobođeni plaćanja doprinosa, poreza na dobit i dohodak. Oni koji imaju pad prihoda od 20 do 50 posto i dalje će te svoje obaveze moći platiti s odgodom i na razdoblje od 24 mjeseca, bez kamata.
Oni koji imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrsti da iznesu krizu, ustvrdio je Plenković. Međutim, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna koje imaju pad prihoda veći od 50 posto također će u potpunosti biti oslobođene plaćanja poreznih obveza. Takvih je, prema riječima Plenkovića, 93 posto poduzeća u zemlji.
Poduzeća s prihodima višim od 7,5 milijuna kuna oslobodit će se poreznih obveza proporcionalno padu prihoda, pa će u slučaju da su im prihodi pali 75 posto platiti obaveze za samo 25 posto, također uz odgodu i na rate.
Država je već sada primila 52 tisuće zahtjeva za odgodom poreznih obaveza.
Poduzetnici godinama traže da se PDV plaća po naplaćenom, a ne izdanom računu. To od 2015. godine vrijedi za male poduzetnike, a drugi paket Vladinih mjera to proširuje na sve poduzetnike.
Rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine te se poduzetnici oslobađaju plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.
Plenković: Država će biti maksimalno štedljva
„Država će biti maksimalno štedljiva i ići će se samo na rashode neophodne za funkcioniranje države“, kazao je Plenković, pozivajući jedinice lokalne uprave i samouprave i javna poduzeća da se jednako ponašaju.
Drugi paket mjera za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta Vlada će donijeti na sjednici u četvrtak, a očekuje da će Sabor o njima raspravljati u petak. U četvrtak bi trebale biti poznate i dodatne mjere za turizam, dok za poljoprivredu Plenković najavljuje da će se ići „na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske“. Malim mljekarima pomoći će se otkupom svih njihovih tržnih viškova.
Isplata mirovina nije upitna. Vlada, međutim, najavljuje razgovore sa sindikatima pa i najavljuje „prave rezove“ s plaćom za travanj, koja se isplaćuje u svibnju.
„Idemo i u razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima, gdje moramo razgovarati kako možemo ići prema daljnjim uštedama, s obzirom na prava koja sada postoje. Bili smo sretni s porastom plaća, no u ovakvim trenucima moramo razgovarati sa sindikatima, što i kako dalje. Bit će novaca i za mirovine i za plaće za ožujak, a o isplati za travanj ćemo vidjeti što ćemo dogovoriti, s obzirom na izazove”, rekao je Plenković.
Aladrović je nakon predstavljanja mjera kazao kako rezove koje predsjednik Vlade najavljuje „ne treba prevesti u rezanje plaća“.
Upitni učinci smanjivanja plaća
„Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države ‘relativno’ su skromni, a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje (BDP, proračunske prihode te posredno deficit i javni dug) mogu biti dugotrajne i velike“, zaključili su istraživači Instituta za javne financije koji se u Aktualnom osvrtu pozabavili pitanjem plaća državnih i javnih službi u doba koronavirusa (IJF).
Smanjenje plaća koje terete proračun „u najboljem bi scenariju umanjilo ionako drastičan porast javnog duga za svega 1,22 posto BDP-a godišnje. U situaciji kad svi međunarodno relevantni kriteriji i naputci o kontroli javnog duga padaju u vodu, treba dobro promisliti vrijedi li zbog takvih ušteda riskirati smanjivanje proračunskih prihoda i dodatnu ekspanziju javnog duga“, navodi se u radu IFJ-a. Dodaju i da bi umanjenje raspoloživog dohotka smanjenjem plaća financiranih iz proračuna u aktualnoj situaciji „moralo rezultirati i dodatnim padom potrošnje i, općenito, agregatne potražnje, te posljedično i snažnijim padom BDP-a te proračunskih prihoda“.
Prvi paket mjera pomoći gospodarstvu procijenjen je na 30 do 40 milijardi kuna. Koliko će ukupno državu koštati sve mjere, u Vladi ne žele procjenjivati. Treba napomenuti kako je dobar dio mjera bio uračunat u spomenuti trošak prvog paketa, samo što sada više nije riječ o odgodi plaćanja, nego o oprostu.
