„Vlada radi na tome da efekti inflacije budu što manji. Kada gledamo efekte inflacije treba uzeti u obzir da je rast plaća prošle godine bio gotovo 13 posto, a sama inflacija 2,97 posto“, ustvrdio je Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, o kojem se u Saboru raspravlja u hitnom postupku.
Prosječne plaće jesu rasle brže od inflacije, ali tvrdnja koju je Pavić iznio o inflaciji i plaćama je neprecizna, odnosno djelomično netočna.
Kada saborski zastupnik govori o stopi inflacije na razini 2024. godine, koristi podatak kojeg je Andrej Plenković, predsjednik Vlade iznio početkom siječnja. On se tada osvrnuo na izvješće DZS-a prema kojem je inflacija u prosincu iznosila 3,4 posto (prema nacionalnom indeksu), kazavši da je prosinac ukalkuliran u procjenu Vlade da će inflacija u 2024. biti do 3 posto, a na kraju je 2,97 posto.
Dva dana kasnije, predsjednik Vlade je kazao kako je inflacija od 10,7 posto na razini cijele 2022., u 2023. godini usporila na 8,4 posto, a nakon zadnjih podataka iz prosinca, stopa inflacije 2024. iznosi malo ispod 3 posto, što je u skladu s procjenama Ministarstva financija. Tada je Plenković iznio i podatak kako je realna neto plaća po zaposlenom rasla 10 posto u prvih deset mjeseci 2024. godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (zadnji statistički podatak o kretanju plaća bio je onaj za listopad 2024. godine).
U međuvremenu je podatke o kretanju cijena objavio DZS te je inflacija je na razini 2024. godine iznosila 3 posto prema indeksu potrošačkih cijena (IPC) – koji se ne koristi kao međunarodno usporediv podatak.
IPC se, kako objašnjava DZS, koristi kao opća mjera inflacije u zemlji, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.
Osim toga, IPC se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena
S druge strane, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) inflacija je na razini 2024. godine iznosila 4 posto. HIPC je međunarodno usporediv podatak kojeg koristi Europski statistički ured (Eurostat) kada iznosi informacije o kretanju inflacije (HIPC objavljuje i DZS) i taj podatak, a ne IPC, može se uspoređivati s drugim članicama EU.
HIPC čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.
IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva, jer HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena.
Dakle, prema međunarodno usporedivom indeksu, inflacija je u 2004. godini iznosila 4 posto, dok je prema indeksu koji se koristi na nacionalnoj razini ona bila 3 posto.
Kretanje plaća
Kada je riječ o kretanju plaća na razini prošle godine, DZS je u srijedu objavio podatke za prosinac pa time i za cijelu godinu. Prema tim podacima, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na razini prošle godine iznosila je 1 318 eura, što je u odnosu na 2023. godinu nominalno više za 14,8 posto, a realno za 11,5 posto.
S druge strane, prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama lani je iznosila 1 821 euro te je na godišnjoj razini nominalno bila 15 posto viša, dok je njen realni rast bio 11,7 posto.
Prosječne plaće jesu rasle brže od inflacije, ali tvrdnja koju je Pavić iznio o inflaciji i plaćama je neprecizna, odnosno djelomično netočna. Prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) inflacija u prošloj godini iznosila je 4 posto, dok je prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC) inflacija bila na razini 3 posto (niti jedan indeks ne spominje inflaciju od 2,97 posto). S druge strane, prosječna neto plaća lani je na godišnjoj razini nominalno porasla 14,8 posto dok je realan rast iznosio 11,5 posto.
