Aktualno

Zaštita radnih mjesta preko smanjenja rashoda ministarstava, velike uštede na sredstvima planiranima za predsjedanje

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Prvom preraspodjelom sredstava planiranih u ovogodišnjem proračunu, Vlada je osigurala 2,1 milijardu kuna za saniranje posljedica epidemije koronavirusa, a najveći dio tih sredstava usmjerit će se u subvencije radnicima, odnosno za očuvanje radnih mjesta (Vlada). Prema najavi ministra financija Zdravka Marića, iduća preraspodjela sredstava unutar proračuna može se očekivati za dva do tri tjedna.

Gotovo 90 posto preraspoređenih sredstava, odnosno 1,87 milijardi kuna, namijenjeno je za provedbu mjere očuvanja radnih mjesta, odnosno isplatu subvencije plaće koja je sa 3.250 koliko je iznosila u ožujku, porasla na 4.000 kuna, pri čemu država pokriva sva davanja na tu subvenciju.

Subvencija za plaću i zaposlenima u sportu

Kako je Vlada potporu za očuvanje radnih mjesta proširila na pravne osobe u sustavu sporta, za očuvanje radnih mjesta u tom sektoru osigurano je 40 milijuna kuna. Prema prvim procjenama, ta bi se mjera mogla odnositi na gotovo tri tisuće zaposlenih osoba (Vlada, točka 4.a). Dodatnih 34 milijuna kuna osigurava se za potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenim fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama te za osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi.

Za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vezanih uz odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima osigurano je 80 milijuna kuna, a za financiranje nabave opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog koronavirusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna.

Preraspodjelom sredstava unutar proračuna 25 milijuna kuna osigurano je za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu te 20 milijuna kuna za provedbu mjere pomoći sektoru poljoprivrede.

Na zahtjev Nacionalnog stožera civilne zaštite, pak, osigurano je 16,2 milijuna kuna za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju, dok će se preostalih šest milijuna kuna utrošiti za financiranje ostalih mjera.

Rashodi smanjeni 2,1 milijarde kuna

Najveći dio preraspoređenih proračunskih sredstava, odnosno smanjenje rashoda od 2,1 milijarde kuna, osigurano je u sedam ministarstava. Najviše je izgubilo Ministarstvo obrane u kojem su rashodi smanjeni za 346,4 milijuna kuna, a potom slijede Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (305 milijuna), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (294,8 milijuna), Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije (152,9 milijuna), Ministarstvo unutarnjih poslova (129,5 milijuna), Ministarstvo hrvatskih branitelja (77,2 milijuna) te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike  u kojem su rashodi smanjeni za 75,9 milijuna kuna (Vlada, točka 5.).

Zbog epidemije koronavirusa, hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a odlučilo je odgoditi zagrebački summit i sve neformalne sastanke i konferencije koje su se trebale održati do 15. svibnja u Hrvatskoj (Glas Istre). Posljedično, u proračunu su smanjena i sredstva na različitim stavkama predsjedanja Hrvatske Vijećem EU za 139 milijuna kuna, dok su dodatna dva milijuna kuna ušteđena na parlamentarnoj dimenziji predsjedanja.

Smanjena sredstva za Bleiburg, Spomen područje Jasenovac, Ured predsjednika

Prvom preraspodjelom proračunskih sredstava, među ostalim, poticaji prema vjerskim zajednicama temeljem ugovora s Vladom smanjeni su za 250 tisuća kuna te bi im iz proračuna u ovoj godini trebalo biti isplaćeno nešto više od 23 milijuna kuna.

Svibanjske komemoracije na Bleiburgu koja se odvija pod pokroviteljstvom Sabora, ove godine neće biti. Proračunom Sabora za to je u ovoj godini prvotno bilo predviđeno 500 tisuća kuna, no većina tih sredstava – 450 tisuća kuna – prenamijenjeno je za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.  Sredstva su smanjena i za Spomen područje Jasenovac te obilježavanje antifašističke borbe u Hrvatskoj i to s 500 tisuća na 150 tisuća kuna. Za obilježavanje sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u proračunu više sredstava nema.

Proračun za tekuću godinu još uvijek ima razdjel pod nazivom „Ured predsjednice RH“ iako je to sada Ured predsjednika. Njemu je aktualnim preraspodjelama proračun smanjen za 920 tisuća kuna, a uštede su napravljene i na inauguraciji za koju je prvotno planirano 650 tisuća kuna, ali je taj iznos smanjen za 200 tisuća kuna.

Za provedbu nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u proračunu je ostalo 50 tisuća kuna, odnosno planirana sredstva su smanjena za 56 tisuća kuna. Savjetu za razvoj civilnog društva proračun je gotovo prepolovljen s 91 na 46 tisuća kuna, a i za provedbu nacionalnog programa suzbijanja korupcije umjesto 61 tisuće kuna utrošit će se 31 tisuća kuna. Za strategiju  borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, pak, u ovoj godini novca neće biti.

Manje poticaja za treći mirovinski stup i stambenu štednju

Država u ovoj godini računa i na uplatu nižih poticaja za građane koji dobrovoljno štede u trećem mirovinskom stupu. Maksimalni poticaj za štednju u dobrovoljnom mirovinskom stupu je 750 kuna. Država je planirala da će u ovoj godini isplatiti 87 milijuna kuna poticaja građanima, no taj je iznos umanjen za tri milijuna kuna. Smanjen je i iznos za poticajnu stambenu štednju i to za 2,16 milijuna kuna.

U ovoj godini ušteda će biti i na policijskoj opremi pa su planirana sredstva za to smanjena za 43,7 milijuna kuna, a smanjuju se i očekivane naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama i HŽ Infrastrukturi za 263 milijuna kuna.

Svjetska banka: Hrvatska na putu recesije

Svjetska banka danas je ažurirala svoje proljetne prognoze s obzirom na pandemiju koronavirusa. Procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

„Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije“, navela je Svjetska banka. Ona očekuje i da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a (N1).

„Nije to nešto iznenađujuće. Ni Svjetska banka, ni rejting agencije, kao ni mi, u ovom trenutku ne raspolažemo s ukupnim pretpostavkama. A s druge strane, i mi imamo manevarski prostor”, kazao je Marić, navodeći kako je izuzetno važno sagledati cjelokupnu proračunsku situaciju (N1).

Ministar financija ponavlja kako u ovu krizu zemlja ulazi spremna zahvaljujući svemu što je po pitanju konsolidacije javnih financija učinjeno u posljednje četiri godine.

Vlada je svjesna da će u ovoj godini ostvariti nizak proračunski prihod, no s procjenama ne izlaze u javnost. Ministar financija, međutim, ističe kako će u idućim mjesecima nužno biti zaduživanje, što će utjecati i na rast javnog duga. Pritom Marić ocjenjuje „da se po pitanju javnih financija Hrvatska brzo može vratiti na staru putanju“.

“Određenih refleksija će biti, ali smatram da ako pokažemo dovoljno zrelosti i pameti, nekakav dugoročniji efekt ne bi trebao biti i da se vrlo brzo možemo vratiti na staru putanju“, kazao je Marić objašnjavajući kako misli na uravnoteženost javnih financija, silazne putanje javnog duga, kao i prelijevanja viška prihoda prije svega u smanjivanje poreza.

Tekst je naknadno dopunjen podacima o uštedama u Ministarstvu obrane. Vlada je u dokumentu objavljenom nakon sjednice ispustila podatke o proračunskim uštedama Ministarstva obrane.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.