Državni ured za reviziju ocijenio je da su mjere i aktivnosti poduzete za ublažavanje siromaštva u Hrvatskoj djelomično učinkovite te su potrebna znatna poboljšanja. Državni su revizori, naime, proveli reviziju učinkovitosti mjera i aktivnosti koje je Vlada usvojila prema provedbenim dokumentima na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine te njihov utjecaj na ublažavanje siromaštva.
Četiri godine bez provedbenih dokumenata
Iako su se revizori prvenstveno koncentrirali na razdoblje od 2014. do 2018. godine, dotaknuli su se i zbivanja u prošloj, ali i ovoj godini.
„Program provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016., Vlada RH je usvojila devet mjeseci nakon donošenja Strategije, odnosno koncem prve godine planirane provedbe, a predviđeni programi provedbe Strategije koji su se trebali odnositi na 2017., 2018.,2019. i 2020. nisu izrađeni i usvojeni, dok se u 2018. i 2019. i dalje provodio veliki broj mjera i aktivnosti koje su bile predviđene Programom provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016.,bez donesenog odnosno usvojenog novog programa“, navodi Državna revizija.
Izvještaj Državne revizije o učinkovitosti provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti zanimljiv je i zbog činjenice da je Vlada drugim paketom mjera pomoći gospodarstvu pogođenom epidemijom koronavirusa dio sredstava predviđenih za realizaciju Strategije preraspodijelila za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta.
Tako je skromnih 13,5 tisuća kuna koji su direktno bili predviđeni za provođenje Strategije preusmjereni u mjere pomoći gospodarstvu, dok su sredstva Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predviđena za provedbu nacionalnih strategija te unapređenje stručnog rada u sustavu socijalne skrbi srezana za 300 tisuća kuna (Vlada RH, točka 5.).
Kako je utvrdila Državna revizija, „nacrt novog provedbenog dokumenta pod nazivom Program provedbe Strategije za razdoblje do 2020. (s čijom se izradom započelo u 2017.) do vremena obavljanja revizije nije usvojen“. Revizori su provedbu Strategije proučavali od lipnja prošle godine do sredine ožujka ove godine, a dokument je objavljen 30. ožujka.
Izvještaji iz godine u godinu kasne, za 2018. još nije izrađeno
Državni ured za reviziju smatra da je programima provedbe Strategije trebalo obuhvatiti cjelokupno sedmogodišnje razdoblje „te su isti trebali biti doneseni i usvojeni pravodobno, odnosno prije početka razdoblja na koje se odnose“.
Stoga su Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao koordinatoru provedbe Strategije, predložili poduzimanje aktivnosti kako bi se što prije usvojio novi program provedbe „tako da se mjere i aktivnosti koje se i dalje provode prema Programu provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016., kao i moguće nove mjere, provode temeljem odgovarajućeg programa provedbe, za preostalo razdoblje trajanja Strategije (do konca 2020.)“.
Revizori su utvrdili i da je proces izrade godišnjih izvješća od završetka izvještajnog razdoblja do podnošenja Vladi na usvajanje, iz godine u godinu trajao sve duže.
Tako je izvješće za 2014. godinu Vladi na usvajanje dostavljeno osam mjeseci nakon završetka izvještajnog razdoblja, za 2015. godinu 13 mjeseci nakon izvještajnog razdoblja, za 2016. je kasnilo 15 mjeseci, za 2017. godinu 17 mjeseci, a do obavljanja revizije izvješće za 2018. uopće nije izrađeno. Tako se nije „u potpunosti ostvarila svrha izvještavanja odnosno pravodobno osiguravanje informacija o mjerama i aktivnostima poduzetim za ublažavanje siromaštva“.
Članovi operativnog tima za provedbu Strategije, kako su utvrdili su revizori, održali su četiri sjednice tijekom 2014. godine i od tada niti jednu, a ni sjednice radnih skupina nisu održavane, dok dvije specifične radne skupine – za izradu godišnjih izvješća i praćenje programa –„nisu u potpunosti izvršile svoje zadaće“.
Sredstva za mjere nisu planirana, niti je praćena njihova potrošnja
Što se tiče samih mjera, revizori su se koncentrirali na 10 mjera koje su se provodile do 2018. godine i koje su, kako navode, usmjerene na različite ciljne skupine, koje uključuju široku populaciju korisnika – djeca predškolske dobi, učenici, nezaposleni, mlade obitelji, beskućnici – te na rješavanje bitnih sustavnih pitanja. Primjerice, razvoj strukovnih kurikuluma, izrada standarda zanimanja, društveno poticano stanovanje te sustav dodjele socijalnih naknada.
Utvrđeno je da se odustalo od dvije mjere, odnosno odustalo se od redefiniranja sustava socijalnih naknada, a ni plan korištenja državnih nekretnina za zbrinjavanje socijalno osjetljivih skupina nije izrađivan od 2016. godine.
„Revizijom preostalih mjera, utvrđeni su nedostatci u provedbi i praćenju, između ostalog, glavni cilj mjere nije usklađen s aktivnostima mjere, ciljna skupina je preširoko određena, pokazatelji učinka nisu jasno definirani, nisu određene ciljane vrijednosti i ne prate se u godišnjim izvješćima, aktivnosti mjera ne provode se u skladu s predviđenim rokovima“, navodi revizija. Pritom ističe i kako „izvori financiranja i sredstva nisu planirani i nisu praćena utrošena sredstva za financiranje aktivnosti mjere na godišnjoj razini“.
Strategiju donijeli, ali je nisu provodili
Sve su to pokazatelji koliko se ozbiljno pristupilo realizaciji Strategije od samog njenog donošenja. Stoga ne čudi da je Državna revizija Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao i ministarstvima obrazovanja, rada i mirovinskog sustava i gospodarstva sugeriralo da ispravi sve manjkavosti.
Među ostalim, od njih se očekuje da će „uskladiti glavni cilj mjere s aktivnostima, jasnije odrediti ciljne skupine i time usmjeriti aktivnosti mjera izravno na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, jasnije definirati pokazatelje učinka i ciljanu vrijednost kako bi se omogućilo vrednovanje ostvarenja ciljeva mjera te ih preciznije pratiti u godišnjim izvješćima, aktivnosti mjera provoditi u skladu s predviđenim rokovima te planirati i utvrditi izvore financiranja i sredstva za cijelo razdoblje provedbe mjera kao i pratiti utrošena sredstva za financiranje aktivnosti mjera na godišnjoj razini“.
Preporučuju i da se radne skupine redovito sastaju te „kontinuirano izvršavaju svoje zadaće koje se odnose na izradu i praćenje programa provedbe, sastavljanje godišnjih izvješća i druge zadaće“.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
