Faktograf.hr

Samo činjenice

Ne, Henry Kissinger nije najavio da će obveznim cijepljenjem “prorijediti stado”

Marsha Miller

Hrvatskim portalima i društvenim mrežama posljednjih dana širi se izmišljeni citat koji se pripisuje Henryju Kissingeru, poznatom američkom diplomatu i državnom tajniku Sjedinjenih Američkih Država iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kojem je 1973. godine dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

„Jednom kada stado prihvati obavezno prinudno cijepljenje, igra je završena! Tada će prihvatiti bilo što, i prinudnu donaciju krvi ili organa – za opću dobrobit. Kontrolirate um ovaca, i kontrolirat ćete cijelo stado. Proizvođači cjepiva će zarađivati milijarde, a mnogi od vas u ovoj prostoriji danas su investitori. To je ogromna pobjeda. Razrijedit ćemo stado, a pritom će nam oni sami platiti usluge istrebljenja…“, citat je koji portal Teleskop netočno pripisuje Kissingeru.

Najzvučniji dio citata izdvojen je u naslovu teksta na Teleskopu, koji kao izvor za ovu tvrdnju navodi bosanskohercegovačkog diplomata i novinara Zlatka Dizdarevića, tj. njegovu kolumnu objavljenu na banjalučkom portalu Buka.

Istim citatom na portalu bezcenzure.hr služi se i Željko Sačić, umirovljeni general Hrvatske vojske koji se na prošlim europskim izborima kandidirao na listi Hrvatskih suverenista. Identične tvrdnje mogu se pronaći i na još nekoliko portala na kojima se redovito šire lažne vijesti i neprovjerene informacije [1, 2, 3].

Sačić i ostali izvori koji prenose dezinformaciju o Kissingeru i cjepivima redom se pozivaju na tekst objavljen na Teleskopu.

Vijeće za eugeniku ne postoji

Tvrdi se da je citirano Kissinger izrekao 2009. godine u svom govoru na Vijeću za eugeniku Svjetske zdravstvene organizacije. Eugenika je, inače, danas diskreditirana teorija o metodama poboljšanja tjelesnih i duševnih osobina kod ljudske populacije, s osnovnim načelom poticanja rađanja djece od zdravih i dobro razvijenih parova, koja je, među ostalim, poslužila i kao jedan od temelja ideološke politike nacističke Njemačke.

Lažni citat prvi put se pojavio još u travnju 2019. godine kao meme na jednoj od najpopularnijih meme stranica. U toj objavi gore navedeni citat imao je još jednu rečenicu na samom kraju, a prema tom izvoru Kissinger je svoj govor završio ovako – „A sad, što je za ručak?“ – čime se naglašava govornikova bešćutnost.

Međutim, Vijeće za eugeniku među tijelima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jednostavno ne postoji (link 9). Iz SZO-a su, na upit portala Africa Check koji je još u lipnju 2019. godine prvi pokušao utvrditi istinitost citata (link 10), odgovorili su da ne postoji nešto poput takvog Vijeća.

Pretraživanjem engleske varijante imena navedenog vijeća prije 2019. godine, u pretrazi prema vremenskom rasponu, Faktograf je utvrdio kako, osim spomenutih memeova, tražilice ne daju apsolutno nikakve rezultate u kojima bi se bilo gdje i bilo kad spominjalo vijeće takvog imena (“Council on Eugenics”).

Citat je “potpuna izmišljotina”

Iz SZO-a su prošle godine izjavili da ne postoje arhive ni bilo kakvi zapisi koji bi potvrdili da je Kissinger održao takav govor u njihovoj organizaciji. Pretragom Kissingerovih govora koji su objavljeni na njegovoj web stranici također se ne može pronaći takav govor, iako su njegovi govori izuzetno pedantno dokumentirani. Pored toga, ne postoje nikakvi medijski izvještaji ili vijesti koji bi govorili da se Kissinger ikada bavio temama koje su naznačene u izmišljenom citatu, iako mediji već desetljećima prate svaki njegov korak.

Francuska novinska agencija AFP (Agence France-Presse), koja je pokrenula hub za provjeru informacija vezanih za koronavirus, kontaktirala je i Kissingerov ured gdje im je rečeno kako je citat „potpuna izmišljotina“.

Vremenski najbliži govor navedenom datumu Kissinger je održao na 45. Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, 6. veljače 2009. godine, a tema je bilo nuklearno naoružanje.

AFP navodi i kako neki korisnici društvenih mreža citat datiraju u 10. prosinac 1974. godine i Kissingerovo izvješće o nacionalnoj sigurnosti u kojem se spominje i porast broja svjetskog stanovništva. Izvješće je Bijela kuća deklasificirala još 1989. godine, ali u njemu nema ni naznaka onoga što se tvrdi da je Kissinger izrekao u izmišljenom citatu.

FullFact, britanski fact-checking portal, također je tvrdnje da Kissinger zagovara depopulaciju putem cijepljenja označio netočnima, isto kao i američki PolitiFact.

Izmišljeni citat Kissingeru pripisuju protivnici cijepljenja

Meme iz 2019. godine pojavio se nakon prethodne epidemije ospica u New Yorku, vezane za necijepljenu populaciju, što može ukazivati na to da je plasirana dezinformacija za cilj imala upozoriti javnost na opasnost cijepljenja kao proizvoda globalne zavjere moćnika. Pojavom epidemije koronavirusa i brojnih najava kako znanstvenici diljem svijeta razvijaju cjepivo za koronavirus, lažni citat se ponovno proširio društvenim mrežama odakle ga bez provjere preuzimaju neki inozemni internetski portali, što se poklopilo s posljednjim Kissingerovim istupom u javnosti, od 3. travnja kada je The Wall Street Journal objavio njegov tekst o pandemiji koronavirusa.

Henry Kissinger je i inače jedan od omiljenih likova u raznim teorijama zavjere u kojim ga se prikazuje kao vrlo važnu osobu u elitnim tajnim društvima koja iz sjene vladaju svijetom.

Za popularnost citata koji se netočno pripisuje Kissingeru među hrvatskim korisnicima društvenih mreža najzaslužniji je već spomenuti diplomat i novinar, Zlatko Dizdarević, koji je 13. travnja 2020. godine na portalu Buka objavio svoj komentar u kojem središnju ulogu igra lažni Kissingerov citat. Upravo se na Dizdarevića pozivaju i hrvatski portali koji su objavili isti citat.

U tekstu naslovljenom „Sloboda izolacije i sjećanje na davna upozorenja“ Dizdarević iznosi teze koje se uklapaju u agendu uobičajenih teorija poput one da su današnju realnost na planeti „iza kulisa modelirali drugačije nego što smo mislili“, spominje „nove klase“ te optužuje Kissingera da se zajedno s Billom Gatesom založio za masovnu vakcinaciju i „globalnu vladavinu“. Do zaključka je, kako piše, došao čitajući „zaboravljene zapise“, odnosno „stare dokumente“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.