Faktograf.hr

Samo činjenice

Zauzetost respiratora prošle zime i velika smrtnosti 2017. nije dokaz da koronavirus nije opasan, već da se gripa podcjenjuje

foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ms

Predsjednik Zoran Milanović u nedavnom intervjuu za N1  izrazio se pozitivno o mjerama koje je u borbi za suzbijanje zaraze koronavirusom poduzela Vlada, ali podsjetio i kako je prošle godine usred sezone gripe Klinika za infektivne bolesti u Zagrebu imala popunjene kapacitete respiratora. Ispada da je sada situacija bolja nego tada, dometnuo je.

Vratimo se u siječanj prošle godine. U vrijeme epidemije gripe Zarazna u Zagrebu je imala popunjene kapacitete respiratora, o tome se pisalo i to je bila jedna mala drama na koju nitko nije obratio pažnju. To je bilo prije samo godinu dana, ispada da je sada situacija bolja nego tada“.

Podsjetio je i na povećanu smrtnost u siječnju 2017. godine, također u vrijeme uobičajeno za gripu.

Ima puno stvari na koje nemamo odgovore, ali prelazimo preko njih i nastavljamo živjeti. Recimo, prije tri godine, u siječnju 2017. izračunato je da je broj umrlih bio 6.500 u tom siječnju. To smo znali u ožujku 2017. Međutim, siječanj godinu dana ranije 4.500 ljudi je umrlo u tom razdoblju. Od čega? 2.000 ljudi više. Prometne nesreće, samoubojstva, nije ih bilo. Dvije tisuće ljudi je umrlo više od nekog prosjeka. To je zastrašujuća brojka i to smo znali i nitko nije reagirao. To je vjerojatno bila epidemija teže gripe, jer u tim sezonskim prolapsima se uvijek više umire i tako se  nekako izračunava koliko je ljudi umrlo od gripe jer mi ne testiramo na gripu. Ali kad vidiš da ti je u jednom razdoblju umrlo 45 posto više ljudi nego što normalno u desetogodišnjem prosjeku u tom mjesecu umire, nešto se dogodilo, ne znamo što“.

Te Milanovićeve izjave koriste protivnici strogih mjera za suzbijanje zaraze koronavirusom koji ujedno tvrde da virus SARS-CoV-2 nije opasan, odnosno da nije opasniji od gripe dok bi, ukazuju infektolozi, trebalo zaključivati drugačije – i gripa je vrlo ozbiljna bolest, ali se oko nje stvara manje panike iz dva razloga: neprijatelj nam je poznat i protiv njega postoji cjepivo. Cjepivo je na raspolaganju ne samo ranjivim skupinama, već se uoči dolaska sezone cijepe i zdravstveni radnici koji brinu o zaraženima. Cjepivo sprečava kolaps zdravstvenog sustava, a upravo to je opasnost koja se uvedenim oštrim mjerama pokušava (a za sada u Hrvatskoj i uspijeva) postići.

Markotić potvrdila Milanovićeve riječi

Ravnateljica zarazne Alemka Markotić medijima je potvrdila Milanovićeve riječi da su im na klinici prošle godine bili potrebni i dodatni respiratori. „Morali smo po prvi put od kada se itko sjeća i od starijih proširiti našu intenzivnu jedinicu“, kazala je te dodala: „Čak bih se usudila reći da je situacija u nekakvih tri tjedna bila puno teža nego sada i da je bilo puno više pacijenata na respiratoru nego što ih je sad”, izjavila je Markotić.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zaključno s 15. travnja 2019. godine, službeno je registrirano ukupno 61.080 oboljelih od gripe. Umrlo ih je 117, što je natprosječno veliki broj.

Istiniti su i podaci o povećanoj smrtnosti dvije godine prije toga – početkom 2017. novine su alarmirale kako je u siječnju te godine zabilježeno 2.000 smrti više nego godinu ranije.

Kako su pokazali završni podaci za tu godinu, ukupno je bilo 53. 477 mrtvih, što je za 3,8% više nego u prethodnoj godini, a mjesec s najviše umrlih bio je upravo siječanj u kojem je po prvi put u posljednjih 20 godina broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6.000. Godina je završila s 1.935 osoba umrlih više nego godinu ranije.

Na razini cijele godine, više umrlih bilo je samo rekordne (i ratne) 1991. godine kada je umrlo 54.832 ljudi te 2015. godine kada ih je umrlo 54.205 –  a tu je važan podatak da je sezona gripe 2014/2015 bila najteža sezona gripe u nizu godina i da je rekordan višak smrti te godine bio zabilježen i u drugim zemljama Europe.

 

Zimi postoji višak smrtnosti

Objašnjenje za pojačanu smrtnost u siječnju 2017. godine ponudio je za Indeks Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je potvrdio da je 2017. bilo dosta oboljelih od gripe.

“Doduše, imali smo višak smrtnosti, kao i 2015. Naime, zimi postoji taj višak smrtnosti kojeg možemo pripisati gripi i ostalim respiratornim bolestima poput pneumonije. Uvijek je to manje ili više naglašeno. Po dobnoj strukturi radilo se o starijim ljudima, sad ne znamo koliko ih je točno umrlo od gripe, a koliko od pneumonije, teško je reći. I lani smo imali dosta oboljelih od gripe, bio je taj jedan jak period gripe i Zarazna je bila puna”, rekao nam je Capak.

Težina sezone gripe varira od godine do godine, a posljedice ovise u značajnoj mjeri o tome je li pogođeno pravo cjepivo.

Međutim, u „Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2017.“  HZJZ-a, samo 27 osoba pod „bolesti ili vanjski uzroci smrti“ ima zavedenu gripu.

Bolesti dišnog sustava bilo je 2.440, upala pluća kao uzrok smrti registrirana je u 578 slučajeva, kronične bolesti donjeg dišnog sustava 1.735, astma 51, ostale kronične bolesti donjeg dišnog sustava 1.684 i ostale bolesti dišnog sustava 100.

Prvi uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 23.504 osobe, a od novotvorina, odnosno tumora umrlo je 13.964 osoba. I te godine, kao i ostalih, uključujući spomenutu 2015., tri četvrtine svih uzroka smrti je iz ove dvije skupine bolesti, a tek potom slijede bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja,  bolesti probavnog sustava i drugi manje zastupljeni uzroci. U 2015. u istovjetnom izvješću  je gripa kao uzrok smrti zavedena u samo osam slučajeva, a pod bolesti dišnog sustava uvedeno je 2.227 smrti, upale pluća 389 slučajeva, kronične bolesti donjeg dišnog sustava 1.721 slučaj, astme 42, ostale kronične bolesti donjeg dišnog sustava 1.679 i ostale bolesti dišnog sustava 109. Treba napomenuti, ipak, kako gripa, ali i same niske temperature, odnosno jake zime kakva je bila početkom 2015., pridonose smrtima od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti.

Broj smrti zavedenih kao gripa nekoliko je puta manji od posredno umrlih od gripe

„Broj izravno umrlih od gripe nekoliko je puta manji od broja posredno umrlih od gripe. U statistikama o uzrocima smrti, gripa se često ne navodi kao izravan uzrok ako je dovela do pogoršanja nekih već dugotrajno prisutnih kroničnih bolesti. Tada se te kronične bolesti navode kao primarni uzrok smrti, a ne gripa. Zbog toga je stvarna uloga gripe u ukupnoj godišnjoj smrtnosti stanovništva zapravo značajno potcijenjena u zdravstvenim statistikama, pa brojke koje ljudi ovih dana uvrštavaju u svoje jednadžbe kao ‘smrtnost od gripe’ nisu točne. One bi, vjerojatno, bile nekoliko puta veće kada bi se krajem svake godine provela ponovna klasifikacija uzroka smrti s obzirom na povećanje umiranja od kroničnih bolesti tijekom epidemije gripe. Ako ne znamo jesu li statistike za smrtnost gripe provele takvu korekciju ili nisu – a vjerojatnije je da nisu – onda se te stope za gripu ne smiju koristiti u izračunima, već ih treba pomnožiti s četiri ili pet“, pojasnio je u medijima znanstvenik Igor Rudan.

Riječ je, dakle, o istoj dilemi umire li se od gripe ili s gripom, kao što je slučaj i s Covidom-19. Zbog nepozdanosti brojki, utjecaj virusa gripe, ali i Covida-19 na povećanu smrtnost može se stoga pouzdano mjeriti tek kroz praćenje viška smrti u određenom razdoblju i na određenom prostoru. Tablice EuroMOMO-a jasno pokazuju veliki višak smrti u europskim zemljama u zadnjem razdoblju pandemije koronavirusa.

 

Na gornjoj tablici lako je uočljivo kako je vrh viška smrti u 2017. gotovo dostigao višak smrtnosti u ovim mjesecima korone, što može stvoriti pogrešan dojam kako je opsjednutost koronom pretjerana. Treba ipak imati na pameti da je ovo sada višak smrtnosti u uvjetima proglašenih mjera stroge fizičke distance, odnosno karantene, kakva nije postojala u vrijeme snažnih sezona gripe. Bez tih mjera, linije bi sigurno bile puno više.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.