Faktograf.hr

Samo činjenice

Vlada predložila rast cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje, novac u proračunu tek treba naći

Tibor Janosi Mozes (Pixabay)

Dvije godine nakon što je Vlada umirovljenicima obećala da će riješiti problem dohodovnog cenzusa za besplatnu dopunsku policu zdravstvenog osiguranja, prijedlog zakona kojim se to rješava upućen je u hitnu saborsku proceduru. Protekle dvije godine, zbog indeksacije mirovina, odnosno njihova rasta, dio umirovljeničke populacije ostao je bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Istodobno, cenzus za ostvarivanje tog prava nije mijenjan od 2004. godine.

Prema prijedlogu Vlade, pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna imaju osobe kojima mjesečni prihodovni cenzus po članu obitelji ne prelazi 1.563,23 kune, odnosno ako je  riječ o samcu dvije tisuće kuna (Vlada, točka 5.). Drugim riječima, za samca se predlaže rast prihodovnog cenzusa za 60 kuna, dok je rast tog cenzusa za obitelj 47 kuna u odnosu na sada. Osim toga utvrđena je formula prema kojoj će se svake godine taj cenzus povećavati, a odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa donosit će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najkasnije do kraja studenog tekuće godine za sljedeću godinu.

U ovoj godini pravo na besplatno dopunsko osiguranje, prema procjenama Vlade, ostvarit će 200 tisuća osoba više no što ih je to pravo imalo lani. Ukupno je riječ o nepunih 867 tisuća osoba. Na godišnjoj razini, riječ je o nepunih 730 milijuna kuna proračunskih izdvajanja za besplatno dopunsko osiguranje. Sva ta sredstva nisu osigurana pa Vlada navodi kako je za provođenje izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju „potrebno osigurati dodatnih cca 160 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske“.

„Vlada pod firmom pandemije koronavirusa koristi situaciju da umirovljenicima da mrvice. To je degutantan odnos prema umirovljenicima i siromašnijim građanima“, komentira Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). Navodi kako neće biti protiv povećanja cenzusa, ali da će inzistirati na snažnijem rastu, odnosno provođenju prijedloga njegove stranke kojeg je Vlada u listopadu prošle godine odbila. Ta je stranka zakonskim prijedlogom tražila da se cenzusi podignu na 1.830 kuna po članu obitelji, odnosno 2.340 kuna za samca.

Istodobno se Sindikat umirovljenika Hrvatske zalagao za podizanje cenzusa do razine linije siromaštva, odnosno 2.485 kuna. No, pred kraj prošle godine sindikat i Matica umirovljenika sastali su se s premijerom Andrejom Plenkovićem, nakon čega je on objavio da je s njima dogovorio rješavanje problema oko cenzusa za oslobađanje plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Sindikat umirovljenika tada objavio je kako su brojke ipak niže od njihova početnog zahtjeva.

Nezadovoljan razvojem situacije, HSU je pokrenuo peticiju koji je početkom godine predao predsjedniku Sabora. „Naš zahtjev potpisalo je 52 tisuće ljudi, podržalo nas je i 58 zastupnika i nemamo namjeru odustati od naših zahtjeva“, veli Hrelja.

Zbog koronavirusa više nije presudno što sredstava u proračunu nema

Kada je u listopadu prošle godine Vlada odbila zahtjev HSU-a za rastom dohodovnog cenzusa to je obrazložila nedostatkom sredstava. Kako su naveli, HSU-ov prijedlog zakona predviđa potrebu za dodatnim financijskim sredstvima u iznosu od 50 milijuna u 2019. godini, odnosno 100 milijuna kuna u 2020. godini. Predlagatelj, kako je navela Vlada, „ne navodi iz kojih bi se izvora ta sredstva osigurala, niti su ta sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu“.

Da Vlada koja je sada svoj zakonski prijedlog uputila u saborsku proceduru sredstva još nije osigurala jasno je iz obrazloženja prema kojem u proračuni treba osigurati dodatnih oko 160 milijuna kuna.

Koronavirus razlog je zbog kojeg Vlada traži donošenje izmjena i dopuna zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u hitnom postupku.

„S obzirom na proglašenu pandemiju/epidemiju bolesti COVID-19, radi zaštite života i zdravlja ljudi, kao i zbog osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, donošenje ovoga zakona po hitnom postupku ukazuje se osobito opravdanim i primjerenim u tim okolnostima“, obrazlaže Vlada ukazujući na potrebu „što bržeg određivanja primjerenijeg prihodovnog cenzusa osiguranih osoba kao mjerila za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna“.

Sam prijedlog zakona nije prošao postupak javnog savjetovanja. Provedeno je jedino savjetovanje o obrascu prethodne procjene za zakon o izmjenama i dopunama zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u periodu od 28. veljače do 14. ožujka. Tako je i prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, iako je problem poznat dvije godine, ušao u set Covid-19 zakonskih izmjena pomoći gospodarstvu i građanima koje se donose po hitnom postupku bez uključivanja javnosti u rad.

Lani je, prema podacima Vlade, pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države koristilo 666.777 osiguranika, a u ovoj godini broj korisnika će se povećati za oko 200 tisuća. Najbrojnija skupina građana s besplatnim zdravstvenim osiguranjem su umirovljenici, a njihovi predstavnici su navodili kako ih je oko 250 tisuća ostalo bez dopunskog zdravstvenog osiguranja zbog rasta mirovina u iznosu nižem od cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja koje košta 70 kuna (Novi list). U međuvremenu su mirovine sa siječnjom ove godine ponovo blago porasle zbog redovitog usklađivanja.

Broj osiguranika koji ispunjavaju uvjet da im se polica dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća na teret državnog proračuna, prema podacima iz godišnjih Izvješća o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, padao je iz godine u godinu (izvješća po godinama mogu se naći ovdje). Tako je 2009. to pravo ostvarivalo nešto više od 1,39 milijuna građana, da bi godinu dana kasnije taj broj pao na 1,31 milijun. Trend pada se nastavio te je od 2011. do 2015. broj korisnika varirao od  943 do 974 tisuće. U 2016. broj osoba koje imaju pravo na dopunsko zdravstveno na teret države pao je na 813 tisuća, a u 2017. godini na nepune 743 tisuće, odnosno nešto više od 673 tisuća u 2018. godini.

Umirovljenici nisu jedini koji ostvaraju prava na besplatno dopunsko osiguranje

Usporede li se podaci o osiguranicima korisnicima besplatnog dopunskog osiguranja u 2017. godini s podacima iz prošle godine, ispada da je tijekom 2018. i 2019. godine broj korisnika smanjen za nešto više od 76 tisuća. Daleko je to od procjenjivanih 250 tisuća umirovljenika koji su zbog rasta mirovina u protekle dvije godine izgubili besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Pritom, umirovljenici nisu jedini korisnici dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Vlada u zakonskim izmjenama navodi kako je lani 254.040 osiguranika imalo pravo na besplatno dopunsko osiguranje jer su im prihodi po članu domaćinstva bili unutar cenzusa, a to je pravo ostvarilo i 124.462 samaca. Redovitih učenika i studenata starijih od 18 godina bilo je 170.940 dok je dobrovoljnih davatelja krvi (muškarci s preko 35 davanja, žene s preko 25 davanja) bilo 46.301. Na besplatno dopunsko zdravstveno pravo je imalo 37.620 osoba s više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, kao i 28.378 osoba sa stopostotnim tjelesnim oštećenjem te 1.351 osoba sa stopostotnim invaliditetom.  Osiguranika s više vrsta oštećenja te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću bilo je 3 147, darivatelja organa 482, invalida i osoba s tjelesnim oštećenjem koji imaju privremena oštećenja bilo je 43. Na listi korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države je i 13 žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.