Hrvatska će se u ovoj godini moći zadužiti za 50,8 milijardi kuna. Vlada je ovaj tjedan, naime, ministru financija dala suglasnost da se dodatno zaduži na domaćem i međunarodnom tržištu novca i kapitala i to u iznosu od najviše 24 milijarde kuna iznad iznosa utvrđenog Zakonom o izvršenju državnog proračuna za tekuću godini (Vlada, točka 10.). Tim je zakonom prvotno utvrđeno da se zaduženje može provesti do ukupnog iznosa od nešto više od 26,85 milijardi kuna.
Potreba povećanog zaduživanja posljedica je negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa. A kako bi se „zadržala odgovarajuća razina parlamentarne kontrole“, Vlada planira, na prijedlog ministra financija, „o predmetnom zaduživanju mjesečno izvještavati odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija“.
Javni dug raste na 86,7 posto BDP-a
Izvanredna situacija uzrokovana koronavirusom i posljedično pojačano zaduživanje države u ovoj godini dovest će do rasta javnog duga. Vlada, temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, očekuje da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu te će iznositi 86,7 posto BDP-a. Prema podacima koje Vlada iznosi u Programu konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu, javni dug je krajem 2019. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosio 293 milijarde kuna, odnosno 73,2 posto BDP-a.
Nacionalni program reformi (NPR) i Program konvergencije dokumenti su koji se donose u sklopu Europskog semestra. Pritom, NPR obuhvaća većinu vladinih politika, odnosno planiranih reformi dok se Program konvergencije fokusira na makroekonomski okvir i fiskalnu politiku. Zbog pandemije koronavirusa taj je dokument, ne samo u Hrvatskoj već cijeloj Europi, nešto drugačiji i fokusira se na ono što države poduzimaju za održanje gospodarstva i financijske stabilnosti, odnosno prilagođen je „zahtjevima i potrebama rješavanja ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa“.
Tako su u projekcije ovogodišnjeg kretanja javnog duga, uključeni i iznosi dodatnih potreba likvidnosti „koji se temelje na iznosu odgođenih javnih davanja, a u projekciju duga uključeno je i projicirano smanjenje depozita na razini opće države u iznosu od 6 milijardi kuna“.
Već u idućoj godini, međutim, Vlada očekuje da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto, što bi u odnosu na ovu godinu bio pad od 3,5 postotna boda. Takva kretanja projicira na osnovu očekivanog smanjenja manjka proračuna opće države i snažnog gospodarskog rasta.
Hrvatska je, naime, u ovoj godini predviđala gospodarski rast od 2,9 posto. No, pandemija koronvirusa sve je planove bacila u vodu te se za sada očekuje kako će godina završiti s gospodarskim padom od 9,4 posto. Za iduću godinu, pak, država očekuje ubrzani rast, koji bi po sadašnjim predviđanima iznosio 6,1 posto. Tako visoko predviđanje rasta u idućoj godini posljedica je niske baze koja se očekuje na razini ove godine.
Ukupna razina potrebnog financiranja bit će određena „kretanjem fiskalnog salda, financijske imovine i obvezama proračuna opće države koje dospijevaju na naplatu u ovoj godini, kao i negativnom fiskalnom učinku uslijed pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa te mjerama porezne politike koje je Vlada provela kako bi se pružila potpora gospodarstvu i građanima“.
Potrebe za financiranjem ukupnog manjka proračuna te dospjelih obveza osigurat će se na domaćem i na inozemnom financijskom tržištu, navodi Vlada objašnjavajući da će kada je riječ o instrumentima zaduživanja usmjerenost biti prema instrumentima s dužim rokom dospijeća, prvenstveno obveznicama. Zaduživanje zajmovima, pak, prvenstveno će se realizirati na domaćem tržištu, dok se inozemno financiranje odnosi na projektne zajmove međunarodnih financijskih institucija kao i planirano izdanje obveznica na međunarodnom tržištu kapitala.
Na naplatu u ovoj godini stiže 5,4 milijardi kuna
Što se toče obveza koje dolaze na naplatu u ovoj i idućoj godini, glavnina se odnosi na pet obveznica – tri domaće i dvije inozemne. Od domaćih obveznica jedna je denominirana u eurima i iznosi milijardu eura, a dvije kunske teže 11 milijardi kuna. Inozemna dospijeća odnose se na dvije euroobveznice, pri čemu prva u iznosu od 1,25 milijardi dolara dospijeva ove godine, dok u idućoj godini na naplatu dolazi euroobveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara. Na strani zajmova, navodi Vlada, većina dospijeća odnose se na kredite izdane na domaćem financijskom tržištu te na zajmove međunarodnih financijskih institucija. U ovoj godini tako na naplatu dolazi 5,4 milijardi kuna, a u idućoj 6,9 milijardi kuna zajmova državnog proračuna.
Prije izbijanja pandemije koronavirusa, podsjeća Vlada u Programu konvergencije, fiskalna politika bila je usmjerena na daljnje jačanje fiskalne održivosti koje se ogleda u ostvarenju proračunskih viškova i snažnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. „Uvidjevši kako će pandemija koronavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica, stvoreni fiskalni prostor iskorišten je za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti“, navodi se u dokumentu koji podsjeća i na dva paketa mjera pomoći gospodarstvu i građanima.
Fiskalni učinci najznačajnijih mjera pomoći gospodarstvu i građanima, prema podacima iznesenim u Programu konvergencije, iznose gotovo 14,9 milijardi kuna. Odgoda izravnih poreza i doprinosa (porez na dohodak, doprinosi za zdravstveni i mirovinsko osiguranje, porez na dobit) teže 2,6 milijardi kuna. Otpis izravnih poreza i doprinosa na razini je 2,5 milijardi kuna, dok dodatnih dvije milijarde kuna teži odgoda obaveze uplate poreza na dobit za prošlu godinu. Potpore za očuvanje radnih mjesta proračun koštaju sedam milijardi kuna. Pritom, dokument otkriva i da bi ukupan trošak nabave medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv Covid-19 iznosio 600 milijuna kuna.
Ljeto donosi pomor gospodarske aktivnosti
Ekonomska aktivnost, prema očekivanjima Vlade, dno će dosegnuti u trećem tromjesečju. U većini sektora će „već prema kraju drugog tromjesečja doći do promjene trenda i početka postupnog oporavka, koji će započeti inicijalnim izraženijim skokom aktivnosti, popraćenim faznim popuštanjem epidemioloških mjera“, ali će trebati vremena da se gospodarstvo vrati na predkriznu razinu.
S obzirom da je domaće gospodarstvo snažno ovisno o turizmu, u Vladi ne očekuju snažan pad međugodišnje tromjesečne stope BDP-a. To očekuje u trećem tromjesečju u „koje spada glavnina turističke sezone, budući da su turizam i prijevoz među najpogođenijim gospodarskim granama u ovoj krizi“. Izvjesno je, navodi se u dokumentu, i kako će međugodišnje tromjesečne stope pada u drugom i trećem tromjesečju 2020. biti dvostruko više u usporedbi s onima iz 2009. godine. Postupni oporavak će se, predviđa Vlada, nakon druge polovice ove godine protegnuti i na cijelu iduću.
„Općenito, dostizanje pretkrizne razine aktivnosti (s kraja 2019. i početka 2020. godine) predviđa se tek tijekom 2022., a u određenim sektorima i nešto kasnije“, navodi Vlada.
Vladine projekcije rađene su pod pretpostavkom da će se situacija s koronavirusom smirivati i da on neće vratiti najesen. To je potvrdio i Zdravko Marić, ministar financija (N1) navodeći i kako su projekcije radili na pretpostavci da će turizam u ovoj godini pasti 70 posto. No, ako se, kako je kazao ministar financija, cijela situacija produbi, što bi imalo dodatne efekte na turizam i druge segmente gospodarstva, onda je i pitanje što će se događati s projekcijama rasta domaćeg gospodarstva. Odnosno, blago konzervativna procjena o padu gospodarske aktivnosti mogla bi se produbiti bude li novog vala epidemije.
