Vlada je u protekle tri godine akcijskim planovima za rasterećenje gospodarstva planirala provesti 491 mjeru s ciljem snižavanja troška poslovanja u Hrvatskoj. Sve su te mjere, prema podacima iznesenima u Akcijskim planovima za 2017., 2018. i 2019. godinu, domaće poduzetnike trebale rasteretiti za 2,75 milijardi kuna. Prošli tjedan Vlada je donijela i novi plan administrativnog rasterećenja gospodarstva za tekuću godinu koji otkriva i koliko je planiranog u protekle tri godine, doista, i ostvareno (Vlada, točka 1.).
Do kraja travnja ove godine, od ukupno planirane 491 mjere (u što nisu uključena rasterećenja koja su provođena „u hodu“, pri pripremi Akcijskih planova) u protekle tri godine provedeno je 387 mjera. Odnosno, 104 planirane mjere ili nisu realizirane ili kasne s realizacijom.
Rezanjem parafiskalnih nameta u protekle tri godine gospodarstvo je rasterećeno za ukupno „2,2 milijarde kuna“, što je za preko 500 milijuna kuna manje no što je planirano. Time je, kako objašnjava Vlada „već ostvareno umanjenje obaveza za 17,47 posto“. Pritom, Vlada je računala da će u trogodišnjem razdoblju gospodarstvo osloboditi nepunih 22 posto ukupnih administrativnih obveza koje se kreću na razini 12,4 milijarde kuna.
Da se vladin plan rasterećenja gospodarstva ne provodi kako je akcijskim planovima zacrtala, već smo pisali. Primjerice, Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu domaće gospodarstvo trebalo je rasteretiti za preko 2,1 milijarde kuna različitih davanja. Zbog toga je planirano, među ostalim, olakšavanje zdravstvenih i sanitarnih uvjeta, smanjenje troškova sustava zaštite na radu, digitalizacija i pojednostavljenje administrativnih postupaka, ukidanje dijela administrativnih obaveza… Međutim, realizacija tih planova podbacila je za 500 milijuna kuna, a ključni razlog za to je činjenica da su mnoge mjere planirane za kraj godine, što znači da se nisu niti mogle početi primjenjivati u godini u kojoj su donesene.
Najbolji primjer za to odgađanje primjene mjera su izmjene propisa u sustavu zaštite na radu koje su u 2017. godini gospodarstvu trebale donijeti uštedu od 1,26 milijardi kuna. Međutim, zaštitom na radu Vlada se bavila tijekom 2018. godine, a izmijenjeni propisi u primjeni su od lani, što znači da se učinak administrativnog rasterećenja planiranog za 2017. godinu osjetio s dvije godine odgode.
Smanjenje parafiskalnih nameta bilo je predizborno obećanje
Smanjenje parafiskalnih nameta i olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj jedno je od predizbornih obećanja HDZ-a prema kojem bi gospodarstvu svake godine trebalo olakšati poslovanje pojednostavljivanjem administrativnih procedura, rezanjem ili ukidanjem nepotrebnih parafiskalnih nameta i to na razini od najmanje 0,1 posto BDP-a. Uštede planirane u 2017. godini tako su trebale iznositi 0,4 posto BDP-a. To je ujedno i jedina godina u kojoj je Vlada planirane uštede stavila u odnos s BDP-om.
Niti ovogodišnji Akcijski plan rasterećenja gospodarstva, planirane uštede ne stavlja u odnos s BDP. To je ove godine i teže učiniti s obzirom na neizvjesnost uzrokovanu epidemijom koronavirusom i prve procjene vlasti po kojima se u ovoj godini očekuje gospodarski pad od 9,4 posto. Taj pad bi mogao biti i veći suoči li se zemlja s novim valom zaraze u jesenskim mjesecima.
U ovoj godini plan je Vlade gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna. Akcijski plan, kako se objašnjava u dokumentu, „sadrži prijedloge optimizacije i digitalizacije administrativnih postupaka koji su u postupku savjetovanja s poslovnom zajednicom utvrđeni kao najviše opterećujući za privatni sektor“.
No i te predložene mjere, zapravo će se realizirati u idućoj godini. Primjerice, na digitalizaciji postupaka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja, poslodavce bi se trebalo rasteretiti 62 posto sadašnjih troškova, dok bi digitalizacija postupaka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja donijela rasterećenje od 67 posto. U oba slučaja to će se rasterećenje osjetiti najranije iduće godine. Primjerice, nadogradnja informatičkog sustava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje planirana je za prvi kvartal iduće godine, dok će se taj postupak u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje provesti tek krajem iduće godine.
Krajem 2021. godine može se očekivati i uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada poput spomeničke rente, članarine turističkim zajednicama, komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Epidemija koronavirusa zbog koje je poslodavcima preporučeno da za one poslove u kojima je to moguće radnike upute na rad od kuće, problematizirala je pitanje ispunjavanja uvjeta zaštite na radu. Iako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poslodavcima poručilo da ih u izvanrednoj situaciji neće kažnjavati ako izdvojeno radno mjesto nije posve u skladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti na radu (primjerice radniku nije osiguran ergonomski stolac) to je pitanje i dalje problematično poslodavcima.
Obaveze zaštite na radu ne bi se primjenjivale na rad od kuće
Ovogodišnjim Akcijskim planom rasterećenja gospodarstva, planira se i to pitanje riješiti. U praksi bi se to, ipak, zbilo iduće godine. Tako je plan ukinuti obvezu poslodavca za dokumentiranjem procjene rizika „na izdvojenom mjestu rada na kojem radnik želi povremeno obavljati rad za poslove s malim rizikom odnosno administrativne, uredske i slične poslove za koje je prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca“. U daljnjem koraku, kako se objašnjava, „na opisane poslove s malim rizicima pojam ‘mjesta rada’, koji zahtjeva provedbu odgovarajućih sigurnosnih zahtjeva za radne prostorije, izuzima se u okolnostima rada na izdvojenom mjestu rada te se nadalje sigurnosni zahtjevi pri radu sa zaslonskom opremom izuzimaju pri radu na izdvojenom mjestu rada“. Drugim riječima, obveze zaštite na radu ne bi se primjenjivale u slučajevima kada radnik želi povremeno raditi od kuće.
I digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe, iako je sastavna mjera ovogodišnjeg Akcijskog plana, u cijelosti će se provesti tijekom iduće godine, baš kao i digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije. U idućoj godini moguće je očekivati i uvođenje e-Građevinskog dnevnika, odnosno aplikacije koja će omogućiti „praćenje procesa građenja – od dobivanja građevinske dozvole i prijave gradilišta do tehničkog pregleda izgrađene građevine“. A od svih mjera koje se planiraju u ovoj godini, u njoj bi se mogla realizirati uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova.
