Administrativno rasterećenje u dvije godine 500 milijuna manje od planiranog

Gabrijela Galić

Smanjenje administrativnih prepreka i opterećenja poslovanju bilo je jedno od ključnih predizbornih obećanja HDZ-a, a na provedbi se počelo raditi s početkom 2017.godine.

Od Akcijskim planom predviđenih 289 mjera za rasterećenje gospodarstva u 2019. godini, za koje vlada procjenjuje da će gospodarstvu donijeti godišnje uštede od 625,35 milijuna kuna, u ovoj godini bi trebalo biti provedeno nešto više od polovice, njih 154. No, dobar dio njih planiran je tek za zadnji
kvartal godine pa bi se njihova stvarna realizacija vidjela tek u godinama pred nama. Iz ovogodišnjeg Akcijskog plana Vlade, vidljivo je da se 83 mjere planiraju realizirati u idućoj izbornoj godini, a preostalih 52 tek u 2021. godini.

Moglo bi se reći i da je vlast počela realnije planirati, odnosno da je shvatila da njena obećanja dana Akcijskim planovima za prošle dvije godine u tim godinama nisu realizirana.

Naime, Akcijskim planovima za 2017. I 2018. godinu domaće gospodarstvo trebalo je rasteretiti za preko 2,1 milijarde kuna različitih davanja, primjerice olakšavanjem zdravstvenih i sanitarnih uvjeta, smanjenjem troškova sustava zaštite na radu, digitalizacijom i pojednostavljenjem administrativnih postupaka, ukidanjem dijela administrativnih obaveza, potpunim ukidanjem ili smanjenjem iznosa financijske naknade za određenu obavezu… No, iz uvoda aktualnog Akcijskog plana evidentno je da rasterećenje provedeno u protekle dvije godine iznosi 1,6 milijardi kuna, što je za 500 milijuna manje no što je planirano.

Smanjenje parafiskalnih nameta i olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj jedno je od predizbornih obećanja HDZ-a prema kojem bi gospodarstvu svake godine trebalo olakšati poslovanjem pojednostavljivanjem administrativnih procedura, rezanjem ili ukidanjem nepotrebnih parafiskalnih nameta i to na razini od najmanje 0,1 posto BDP-a. Uštede planirane u 2017. godini tako su trebale iznositi 0,4 posto BDP-a ili u stvarnim brojkama nepunih 1,5 milijardi kuna. U toj je godini valjalo provesti ukupno 104 različite mjere, pri čemu su najveće administrativno rasterećenje (1,26 milijardi
kuna) trebale donijeti izmjene u sustavu zaštite na radu.

Učinak vezan uz zaštitu na radu vidjet će se tek ove godine

Sustavom zaštite na radu vlast se, međutim, bavila lani, a zakonodavne izmjene na snagu su stupile u studenom prošle godine. Realno, to znači i da se učinak administrativnog rasterećenja može očekivati tek u ovoj godini.

Slična situacija je i s nizom administrativnih obaveza iz zdravstvene i sanitarne kontrole, što je također trebalo biti realizirano prije dvije godine, ali će se efekti osjetiti u tekućoj godini. Kao što će se, primjerice, tek u ovoj godini osjetiti efekti administrativnog rasterećenja vezanih uz carinske propise, posebne poreze ili trošarine, iako je podloga za ta rasterećenja donesena lani, no prateći pravilnici tek su stupili na snagu.

Primjerice, novi Zakon o trošarinama lani je izglasan a primjenjuje se od početka godine.

No, neki provedbeni dokumenti tek će biti doneseni.
Akcijskim planom se do konca ožujka očekuje ukidanje zapisnika o popisu zaliha cigareta s obračunatom razlikom trošarine. Ukidanje obaveze obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje su već oporezovane pri svakom povećanju visine trošarina ili povećanju maloprodajne cijene cigareta, regulirano je zakonom. Prema podacima Carinske uprave ta će mjera olakšati poslovanje za 1223 trošarinska obveznika. Procjene kazuju da će im u džepu ostati oko 418 tisuća kuna. Istodobno, kontrolom izdavanja duhanskih markica, ostvarit će se „ legitimni cilj suzbijanja
stvaranja špekulativnih zaliha duhanskih prerađevina od strane trošarinskih obveznika radi izbjegavanja plaćanja trošarine prije povećanja visine trošarine“.

Prešutno prebacivanje ciljeva iz godine u godinu

Niti u prošloj godini, a ni pri donošenju aktualnog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, vlast svoje namjere više ne stavlja u odnos s BDP-om, kao što je to učinila u 2017. godini, što bi mogla biti posljedica osvještavanja prakse sporog pokretanja promjena različitih
propisa, što zakonskih akata, a što pravilnika koji iz tih zakona proizlaze. Odnosno, neispunjenja planiranih ciljeva i njihova prebacivanje u narednu godinu.

Lani je Akcijski plan predviđao provođenje 98 različitih mjera koje bi proizvele uštedu od 625,9 milijuna kuna. No, plan je „prebačen“ pa je realizirano 105 različitih mjera, ali je njihova vrijednost manja od plana i iznosi 600 milijuna kuna. Niža vrijednost „ušteda“ vjerojatno je posljedica ukidanja obaveza koje formalno nemaju financijsku težinu, ali uzimaju vrijeme. Za prebačaj plana u broju provedenih mjera, pak, zaslužno je prešutno prebacivanje obećanja iz godine u godinu. Koliko će, pak, planiranog u ovoj godini biti doista i ostvareno, vidjet će se s nekim novim akcijskim planom.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Obećanja"