Aktualno

Vlada otvara pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi – na stolu sve što je ranije bilo izboreno

foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Zdravstvenim djelatnicima od 1. travnja, dakle na plaći koju će primiti za koji dan, bit će obračunati i isplaćeni dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstveno zvanje i za prekovremeni rad. Naime, u utorak su dva reprezentativna sindikata u zdravstvu – Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara – potpisali s Vilijem Berošom, ministrom zdravstva dodatak Kolektivnom ugovoru (KU) za zdravstvo kojim se regulira plaćanje prekovremenih sati (HRT). Taj dodatak KU posljedica je preko četiri tisuće tužbi i presude Vrhovnog suda iz prosinca prošle godine koji je utvrdio da zdravstveni radnici imaju pravo tijekom važenja KU i na uvećanje plaće za prekovremeni rad.

No, od potpisivanja dodatka KU za zdravstvo neće proći niti 24 sata, a sindikati potpisnici tog dodatka (kao članovi pregovaračkoj odbora sindikata javnih službi) sjest će za zajednički stol s Vladom kako bi se počelo razgovarati o rezovima u javnim i državnim službama.

Vlada želi smanjiti rashode

Vlada je u ponedjeljak kasno poslijepodne na telefonskoj sjednici donijela niz odluka o pokretanju postupka pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi, imenujući pritom svoj pregovarački odbor. Prije svega, na stolu će se naći Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Osim toga, Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Sporazumu o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju kao i Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Sporazumu o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike.

„S obzirom na to da se Republika Hrvatska nalazi u društveno i ekonomski vrlo teškoj i izvanrednoj situaciji uzrokovanoj epidemijom koronavirusa koja će snažno utjecati na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj, uz predlaganje ekonomskih mjera kojima bi se olakšao problem nelikvidnosti svima onima čija je poslovna aktivnost smanjena uslijed epidemije Vlada Republike Hrvatske predlaže poduzimanje mjera kojima će se smanjiti rashodi i/ili osigurati sredstva za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom te promijeniti planirane aktivnosti kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal“, navodi Vlada u svojim odlukama o pokretanju pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi. Dodaje i kako je slijedom toga, a „u cilju osiguranja fiskalne održivosti javnih financija, odnosno državnog proračuna u uvjetima novonastale krize i radi smanjenja rashoda za zaposlene“ potrebno  pokrenuti postupak pregovora s reprezentativnim sindikatima.

Vlada je sa sindikatima javnih i državnih službi prije dva tjedna održala konzultativni sastanak na kojem nitko nije otvoreno najavio da će uslijediti rezanje plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u sustavu obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture te državnih službi poput policije, carine, poreznika i svih ostalih zaposlenih u državnim institucijama. Sami sindikati svjedoče kako su rezovi njihovih primanja „visili u zraku“, ali nitko ih nije spomenuo iako su sindikati upozorili da smanjenja plaća nisu prihvatljiva (dnevnik.hr).

Nijedan sektor nije siguran

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je uz Josipa Aladrovića, ministra rada i mirovinskog sustava i Zdravka Marića, ministra financija u pregovaračkom timu Vlade, već duže vrijeme ističe kako ni zaposleni koji se financiraju direktno iz državnog proračuna ne mogu proći bez rezova u krizi uzrokovanoj epidemijom koronavirusa.

“Ukoliko u jednom trenutku izostanu drugi izvori, odnosno, ukoliko u jednom trenutku iscrpimo sve alternative, onda u tom slučaju jednostavno ne možemo govoriti niti o jednom sektoru koji je siguran u ovakvoj situaciji”, ustvrdio je Ćorić prije desetak dana nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi.

Prije nekoliko dana na upite o reformama u javnim i državnim službama i eventualnom smanjenju plaća, Ćorić je izgubio živce: „Na razini Vlade radimo na dodatnom smanjenju proračuna. Ne želimo rezati granu na kojoj sjedimo, a to je agregatna potražnja. Najveći dio sredstava koji nam trebaju, kreiramo iz zaduženja, a ministar financija Zdravko Marić išao je u tom smjeru“, kazao je, među ostalim, Ćorić govoreći o mogućem smanjenju plaća u javnim i državnim službama (RTL).

Agregatna potražnja je ukupna potražnja u nekom gospodarstvu. Drugim riječima, količina dobara i usluga koju s obzirom na razinu dohotka i cijena žele kupiti kako kućanstva tako i poduzeća i Vlade. Odnosno, manji prihod znači i manju potrošnju. A kako je i danas Ćorić ponovio, agregatna potrošnja je zapravo BDP Hrvatske (N1).

Dodao je, pritom, da „u ovom trenutku rezanje plaća u javnom sektoru za 10, 20 ili 30 posto“ nije nešto što Vlada želi učiniti. No, dodao je: „U situaciji u kojoj preko 500 tisuća zaposlenih u realnom sektoru prima 4 tisuće kuna, u takvoj situaciji očekivati da će zaposlenici u javnom sektoru dobivati neke povlastice koje su imali je nerealno”.

Iz ministrovih riječi, ali i iz odluka o pokretanju pregovora, proizlazi da su na stolu osnovica za izračun plaća, regres, božićnica, ali i specifični dodaci koje su što štrajkom, a što pregovorima, izborili obrazovanje i policija.

U kojem će se smjeru doista kretati zahtjevi za odricanjem bit će poznato nakon sutrašnjih sastanaka, a u ranim jutarnjim satima razgovarat će se s javnim službama, tradicionalno tvrđim pregovaračima te potom i državnim službama.

Upit rast izborenih osnovica

Prema TKU-u javne službe, čije su odredbe „prenesene“ i u Kolektivni ugovor državnih službi, osnovica za izračun plaće u ovoj godini trebala je rasti tri puta po dva posto. Prvi rast ostvaren je na plaći za siječanj, a sada u pitanje dolazi ugovoreni porast u lipnju (plaća koja se isplaćuje u srpnju) i listopadu (plaća koja se isplaćuje u studenom). U lipnju bi osnovica za izračun plaće trebala porasti na 5.925,99 kuna, a u listopadu na 6.044,51 kuna (teb). S tri porasta tijekom godine, osnovica za izračun plaća u javnim i državnim službama trebala je na godišnjoj razini porasti 6,12 posto.

Osim toga, za ovu godinu je dogovoren rast božićnice te regresa sa 1.250 na 1.500 kuna, što također dolazi u pitanje s obzirom na najavljene pregovore sa sindikatima.

Obrazovanje je, uz taj porast osnovice, prošlogodišnjim štrajkom koji je trajao 36 dana, osiguralo i rast koeficijenata u tri faze. Prvi tropostotni rast osjetili su na prosinačkoj plaći koja je isplaćena u siječnju ove godine, dok bi im u lipnju (isplata u srpnju) koeficijent trebao rasti za dodatnih jedan posto, odnosno dva posto s prvim danom 2021. godine (isplata u veljači iduće godine). Tim štrajkom tajnicima i računovođama VSS I VŠS koeficijent bi trebao rasti tri puta po tri posto, jer su oni svojim primanjima više zaostajali.

Na valu štrajka u obrazovanju i policija je uspjela ugovoriti dodatni rast uz, osnovicu koja se odnosi na sve u javnim i državnim službama. Policijski sindikati tako su u prosincu prošle godine s Vladom potpisali Sporazum, prema kojem se plaće policijskih službenika raspoređenih na radna mjesta za koja je kao uvjet rasporeda propisana isključivo srednja stručna sprema, povećavaju kroz dodatke 3+1+2 u istim intervalima kao i u obrazovanju (razlika je jedino što policajcima plaća raste kroz dodatak, a obrazovanju kroz rast koeficijenta). Za sve ostale policijske službenike ugovoren dodatak od tri posto na osnovnu plaću od rujna ove godine (isplata u listopadu).

Svi ti dodaci i koeficijenti, kao i ugovoreni rast osnovice za izračun plaća u ovoj godini te regres i božićnica, sada su pod velikim upitnikom.

Sindikati i u javnim i u državnim službama svjesni su trenutne gospodarske situacije, ali ističu kako su na svojim konzultativnim sastancima dogovorili da ne pristaju na rezanja, jer je pitanje kada će ponovo uspjeti ugovoriti ikakav pomak u plaćama. Svima im je na umu 2009. godina kada su pristali na rezove i povrat dugova kada se gospodarska situacija popravi, a onda su im trebale godine da se pomaknu „s mrtve točke“. No, koliko god su spremni braniti svoje  pozicije, jasno im je da će bez nečeg ostati. Kako je nekolicina naših sugovornika ustvrdila, bili bi sretni kada bi se rezovi uzrokovani posljedicama Covid-19 virusa, zaustavili na neisplati regresa i božićnice u ovoj godini te odgodi povećanja plaća koja su dogovorena do kraja ove godine.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.