Savjet za razvoj civilnog društva uveo ‘socijalno distanciranje’ od novinara

Veronika Rešković

Da epidemija koronavirusa ne udara samo na živote i zdravlje ljudi nego i na transparentnost rada institucija, zorno je pokazala prva sjednica novog saziva Savjeta za razvoj civilnog društva. Iza zatvorenih vrata, na sigurnoj udaljenosti od javnosti i novinara „zbog epidemioloških mjera“, u srijedu je održana konstituirajuća sjednica tog vladinog savjetodavnog tijela. Brzinski je izmijenjen poslovnik o radu iz kojeg su potezom pera izbrisane odredbe koje novinarima omogućuju nesmetano praćenje rada Savjeta. Izabran je i novi predsjednik po ukusu Vlade i njezinih ministarstava, a predstavnicima civilnog društva nije prošao ni benigni prijedlog poput kandidata za izbor člana u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Ukratko, ako je suditi po početku, u iduće tri godine Savjet će definitivno postati samo ukras „participativne demokracije“ i „partnerskih odnosa“ vlasti i nevladinih organizacija.

I dok je u prošlom sazivu preživljavao u nekoj vrsti hibernacije, bezuspješno iščekujući barem donošenje Nacionalne strategije za razvoj civilnog društva, ovaj mandat Savjeta je na najboljem putu da ga nadmaši u mrtvilu i birokraciji, a predstavnike nevladinih organizacija pretvori u dizače ruku kada jednom godišnje odlučuju o raspodijeli novaca od igara na sreću. Mrvice sredstava za mrvice moći.

Zbog solidarnosti i štednje nema prijenosa sjednica

Da se nešto čudno događa, novinarima je postalo jasno na dan održavanja sjednice kada su kao po traci počeli dobivati odbijenice na molbu da im se, kao do sada, omogući praćenje Savjeta. Tako je i Faktograf izvjestio vladin Ured za udruge da će doći u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu (NSK) gdje se po novom ‘koronamodelu’ trebala održati sjednica. Ubrzo nam je stigao odgovor ravnateljice Helene Beus da „ovoga puta to neće biti moguće zbog epidemioloških mjera“, da će moći biti nazočni samo članovi Savjeta, njih 37, a da će „o odlukama koje budu donesene na Savjetu javnost biti obaviještena putem mrežne stranice Ureda za udruge“.

Zanimalo nas je potom hoće li barem biti direktnog internetskog prijenosa kao što je to do sada bio slučaj, jer bi na taj način javnost ipak mogla pratiti što se odlučuje i o čemu se raspravlja. Uslijedio je vrlo osebujan odgovor ustrajne ravnateljice Beus koja se ovoga puta pozvala na odgovor Ministarstva vanjskih poslova. „Nastavno na vaš upit oko live streama, nismo u mogućnosti isti realizirati zbog povećanih troškova potrebne opreme, a trenutno se svi nalazimo u situaciji kada moramo maksimalno biti solidarni i obazrivi oko trošenja proračunskih sredstava“. Dakle, solidarnošću i štednjom na uštrb informiranja građana i javnosti rada.

Da je ‘koronasituacija’ samo alibi, nije teško dokazati. NSK je itekako opremljena s tehničkim uvjetima za brz i jednostavan prijenos skupova. Svako malo tamo se zbog hrvatskog predsjedanja EU odvijaju videokonferencije. I dok ovo pišemo upravo iz NSK traje prijenos sjednice Vlade. I pored svega toga, posljednjih osam sjednica Savjeta uredno je prenošeno puno skromnijom tehnikom i s različitih lokacija. Tako je od početka prošle godine višesatni video link internetskom vezom bio moguć i iz vladinog Ureda za udruge u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu i iz zgrade Vlade na Markovom trgu i iz hotela Dubrovnik u Gajevoj, pa i iz Ministarstva financija u Katančićevoj ulici.

Kako izgleda dvorana u kojoj je nemoguće osigurati prisutnost novinara i live stream možete vidjeti na slici konstituirajuće sjednice Savjeta koju je objavio Ured za udruge, uz pripadajuće priopćenje.

Ne slažući se s novom praksom da rad Savjeta praktički bude zatvoren za javnost, Sara Lalić, zamjenica člana Savjeta iz reda udruga zaštite i promicanja ljudskih prava, uoči jučerašnjeg konstituirajućeg sastanka poslala je dopis kojim je ponudila Uredu za udruge da Centar za mirovne studije „u duhu solidarnosti i obazrivosti“ plati troškove live streama i snimanja sjednice. Vladin ured ništa nije odgovorio.

Pravilnik o radu Savjeta briše novinare sa sjednica

Da se ‘novonormalno’ distanciranje od javnosti ne događa samo zbog solidarnog ‘stezanja remena’, već da se silentio stampa želi institucionalizirati na duže staze, dokaz je i novi poslovnik Savjeta čiji je prijedlog, bez ikakvog obrazloženja, Ured za udruge poslao članovima Savjeta samo dan prije sjednice. Njime se – pored jačanja Ureda – jača i pozicija predsjednika Savjeta i njegovog zamjenika, a slabi utjecaj i inicijativa članova. I ono najvažnije – javnost rada svedena je na minimum. Ostala je samo načelna odredba o tome da je rad Savjeta javan, a izbrisane su iz Poslovnika odredbe o pozivanju novinara na sjednice te o obaveznom informiranju medija nakon sjednica.

Kako neslužbeno doznajemo, dio predstavnika civilnog društva na sjednici je tražio objašnjenje koja je bila motivacija da se praktički ukine javnost rada Savjeta, ali nisu dobili konkretan odgovor. Ravnateljica Beus pravdala se situacijom s epidemijom, da se novi poslovnik može naknadno mijenjati te da neke tehničke stvari nema potrebe stavljati u poslovnik.

Uoči sjednice, predstavnici nevladinih organizacija poslali su nekoliko amandmana, koje dio članova iz državnih tijela navodno nije dobio, pa se o njima nije moglo glasati. Načelno je postignut dogovor da se na idućim sjednicama razmotre pristigle primjedbe i možda popravi netom usvojeni dokument. U međuvremenu, sve dok se to ne dogodi, metoda socijalnog distanciranja od novinara može se mirno provoditi, izglasana većinom ruku koje su digli članovi Savjeta iz državnih i lokalnih tijela vlasti.

Novi predsjednik nekadašnji Stierov stažist

I pri izboru novog predsjednika Savjeta, nevladine organizacije su bile preglasane od predstavnika vladinih tijela. Za novog čelnog čovjeka s 25 glasova izabran je 33-godišnji liječnik Danko Relić, član Savjeta u ime udruga za zaštitu zdravlja i unapređenja kvalitete života. Zanimljivo je da je on sam sebe predložio za tu funkciju, ali to mu nije smetalo da ipak bude izabran rukama državnih tijela i institucija. Kandidaturu njegovog takmaca Nikole Tadića iz redova udruga skrbi o osobama s invaliditetom potpisalo je osam članova Savjeta iz redova civilnog društva od ukupno 14, ali on na kraju – nije prošao. Dobio je svega 10 glasova.

Relić je, inače, zavidnog životopisa. Mladi perspektivni kadar. Bio je predsjednik Studentskog zbora koji je poznati rasadnik HDZ-ovih kadrova. Svojedobno je bio i na funkciji koordinatora Vijeća mladih pri Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kao i predstavnik studenata poslijediplomskih studija u Senatu zagrebačkog Sveučilišta. Inicirao je osnivanje Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar i Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora. Na specijalizaciji je iz obiteljske medicine, a radi i na doktoratu. Ima i iskustvo stažiranja u uredu Davora Ive Stiera dok je bio zastupnik u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Relićeva ambicija ne staje samo na šefu Savjeta. Istodobno se kandidirao i za jednog od tri člana iz reda udruga u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO), savjetodavnom tijelu EU-a. O tome bi Savjet trebao ubrzo odlučivati, jer je već na rubu propuštanja roka za slanje izabranih imena u Bruxelles.

Za Relićevu zamjenicu na čelu Savjeta jednoglasno je izabrana Nikolina Klaić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Moguć upravni spor protiv Vlade

Inače, uoči konstituirajuće sjednice, prigovor Uredu za udruge i svim članovima Savjeta uputile su zaklade ZAMAH, SOLIDARNA i Zajednički put nezadovoljne izborom predstavnika civilnog društva iz redova zaklada u novi saziv Savjeta. Potpisnici upozoravaju da je Ured za udruge predložio, a Vlada imenovala Renatu Gubić, upraviteljicu zaklade Hrvatska za djecu, kao predstavnicu civilnog društva, unatoč tome što je osnivač te zaklade Vlada i što njezinim Upravnim odborom po dužnosti predsjeda ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

„Imenovana predstavnica zaklada ne zadovoljava temeljni uvjet prihvatljivosti budući da ne zastupa zaklade koje su dio civilnog društva, već tijelo javne vlasti te uslijed svoje pozicije ne može biti kvalificirana da zastupa specifične interese privatnih zaklada te zaklada lokalnih zajednica“, stoji u prigovoru.

Potpisnici prigovora – Drago Vručinić, Marina Škrabalo i Ines Vrban – upozoravaju i da se takvim imenovanjem „povećava brojčana premoć predstavnika tijela javne vlasti u Savjetu kojeg sada čini 21 član iz tijela javne vlasti (17 tijela državne uprave, 1 državna zaklada plus 3 udruge čiji su osnivači jedinice područne ili lokalne samouprave) u odnosu na predstavnike civilnog društva kojih je sada ukupno 16 (14 predstavnika udruga i 2 predstavnika socijalnih partnera, no NE i zaklada)“.

Zbog svega, traže da Savjet predloži Vladi poništenje imenovanje Renate Gubić i da vladin Ured za udruge ponovi izbor predstavnika zaklada.

Prigovor triju zaklada nije čak ni stavljen na dnevni red jučerašnje sjednice. No, i da jest, pitanje je bi li Vlada makar krajičkom oka obratila pažnju na mišljenje Savjeta čiji rad ustrajno minira. Predstavnicima civilnog društva u Savjetu ne preostaje ništa drugo nego da, ako smatraju problematičnim izbor predstavnice zaklade Hrvatska za djecu, protiv rješenja Vlade pokrenu upravni spor u roku 30 dana. Vlada je odluku o novom sastavu Savjeta donijela 7. svibnja.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"