Nakon izbijanja “afere Pavlek” (1, 2) i otkrića dugogodišnjeg izvlačenja novca iz Hrvatskog skijaškog saveza u privatne džepove te širenja istrage i na niz drugih sportskih saveza, sumnje su se prelile i na Hrvatski olimpijski odbor (HOO).
Mediji su početkom tjedna objavili neslužbene informacije da su izvidi USKOK-a počeli i u tom krovnom sportskom udruženju, što su u HOO-u pokušali demantirati. Ustvrdili su da istražitelji nisu bili njihovim prostorijama, ali da im HOO redovito dostavlja traženu dokumentaciju vezano i uz Hrvatski skijaški savez i ostale nacionalne sportske saveze, a samim time i uz poslovanje HOO-a.
Da je u čitavom lancu financiranja domaćeg sporta itekako važan HOO i da on neće moći biti izuzet od istrage, jasno je već ako se pročita matične zakone (1, 2, 3, 4) po kojima se HHO financira i po kojima radi.
HOO nije samo, kako se to voli reći, “dio međunarodne olimpijske obitelji“, nego i povlašteni korisnik hrvatskih proračunskih sredstava i arbitar u njihovoj raspodijeli nacionalnim sportskim savezima. Ujedno je dužan i kontrolirati njihov utrošak.
Najvažniji izvor financiranja HOO-a su državni prihodi od igara na sreću. Oni čine oko 90 posto godišnjeg proračuna HOO-a. Za ta se sredstva HOO bori s ostalim programima organizacija civilnog društva. Riječ je o neravnopravnoj utakmici, u kojoj je sport povlašten u odnosu na organizacije koje se bave pravima djece i mladih, borbom protiv ovisnosti, tehničkom kulturom ili, pak, zaštitom osoba s invaliditetom.
HOO je do kraja 2022. godine bio dužan podnositi izvještaje o svome radu i Saboru i nadležnom ministarstvu, da bi novim Zakonom o sportu od 2023. bila ukinuta parlamentarna kontrola utroška sredstava. Od tada, HOO je dužan podnositi redovita izvještaje o svom radu i utrošku financijskih sredstava samo Ministarstvu turizma i sporta.
Zlatko Mateša, prvi čovjek HOO-a, na toj je funkciji 24 godine, jer Statut HOO-a omogućava reizbor bez ograničenja. Ovih se dana Mateša pravda da je na toj funkciji samo volonterski i da nije nadležan za financijsko poslovanje, ali Statut HOO-a govori drugačije.
Za financiranje HOO-a ključna vladina Uredba
Često se zaboravlja koji je pravni status HOO-a, a upravo na temelju njega HOO ostvaruje sva prava i benefite, ali i sve obaveze. Pravno gledajući, Hrvatski olimpijski odbor je nevladina organizacija i kao takav upisan je u Registar udruga i u Registar neprofitnih organizacija.
Prema tome, osnovni propisi koji se odnose na HOO su Zakon o udrugama i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, ali i Zakon o sportu i Zakon o igrama na sreću.
Većinu svojeg proračuna HOO puni na temelju Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću koju svake godine donosi Vlada.
HOO je u tome prepoznat kao dio civilnog društva, poput ostalih udruga kao što su, među ostalim, ekološke druge, organizacije za prava LGBT zajednice, one koje se zalažu za prava osoba s invaliditetom ili umirovljeničke udruge. Sve one mogu steći pravo na financiranje svojih programa od dijela prihoda od igara na sreću. HHO to obilato koristi zahvaljujući povlaštenom statusu sporta koji dobiva puno više od ostalih sektora.
Za potrebe ovog teksta, uzeli smo kao primjer financiranje HOO-a za vrijeme sve tri vlade premijera Andreja Plenkovića, od 2016. do danas. Točnije, koliko je to iznosilo u prvoj proračunskoj godini Plenkovićevog mandata 2017. godine u usporedbi s posljednjim zaključenim proračunom za 2025. godinu te koji su planovi za ovu.
Zanimalo nas je koliko je novaca od igara na sreću, ili u iznosima ili postocima, usmjereno upravo na HOO u odnosu na ostale nevladine organizacije. Rezultati su poražavajući – za većinu ostalih nevladinih organizacija, a ne za HOO.
Ukratko, HOO dobiva najveći dio kolača i to ne samo u okviru svojeg sportskog sektora, nego u pravilu više nego ostale nevladine organizacije u mnogi drugim sektorima – zajedno!
Rekorder među udrugama
Tako je u 2017. godini za raspoređivanje od igara na sreću bilo predviđeno (1, 2) ukupno 407,2 milijuna kuna (54,3 milijuna eura).
Taj iznos je išao za programe nevladinih organizacija u ukupno osam sektora: za udruge u sportu, za one koje se bave borbom protiv ovisnosti, za socijalne i humanitarne djelatnosti, za osobe s invaliditetom, za udruge tehničke kulture i one koje se bave kulturom te za izvaninstitucionalnu edukaciju i odgoj djece i mladih, kao i za udruge koje pridonose razvoju civilnog društva.
Najviše novaca odobreno je za sport, 35 posto, odnosno 142,5 milijuna kuna (19 milijuna eura), od čega je najveći dio – oko 80 posto – otišao upravo HOO-u za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini. Preostala četiri krovna sportska saveza – Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez – dobili su zajedno, za istu srhu, samo 20-ak posto tog novca.
Za usporedbu s drugim sektorima, te je godine HOO od igara na sreću dobio 50 posto više novaca nego svi programi nevladinih organizacija koje se bave zaštitom osoba s invaliditetom zajedno.
To je bila i godina u kojoj je za programe udruga za djecu i mlade od ukupnog iznosa od 407,2 milijuna kuna (54,3, milijuna eura), odobreno tek 1,5 posto od tog iznosa.
U idućim godinama, prihodi od igara na sreću višestruko su narasli. Istovremeno se povećavao i postotak izdvajanja po nekim područjima. Prije svega opet za – sport. Nerijetko ponovno nauštrb udruga u drugim sektorima.
Tako je 2025. godine bilo predviđeno (1,2) za raspoređivanje 136,3 milijuna eura od igara na sreću, što je dva i po puta više nego 2017. godine.
HOO je lani posebno omastio brk. Sportu je odobreno 52,5 milijuna eura, od čega je 46,3 milijuna eura predviđeno za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini koje provodi pet krovnih sportskih udruženja, među kojima je HOO za tu svrhu opet dobio najviše – oko 80 posto.
Slikovito, HOO je tada na temelju Uredbe koju je donijela Vlada dobio približno koliko su zajedno dobili svi programi koje provode udruge koje se bore protiv ovisnosti, one za tehničku kulturu, za djecu i mlade, socijalne i humanitarne udruge te one koje pridonose razvoju civilnog društva.
Valja napomenuti da se svi navedeni iznosi temelje na konzervativnoj procjeni Ministarstva financija o prihodima od igara na sreću u trenutku donošenja godišnje Uredbe o raspodjeli sredstava. Ti su prihodi na kraju godine puno veći, pa se taj višak prenosi u iduću godinu i dodatno raspoređuje po područjima u kojima djeluju udruge. To znači da je i iznos za HOO na kraju i veći od navedenog.
Veći prihod od planiranog obično se naknadno raspoređivao po sektorima sukladno postocima iz pripadajuće Uredbe za tu godinu.
Od viška glava (ne)boli
Izuzetak su bili “viškovi“ od igara na sreću ostvareni u 2023. godini, Vlada ih je početkom 2024. godine odlučila podijeliti samo odabranima u četiri od osam područja djelovanja udruga, što je izazvalo negodovanje dijela udruga u Savjetu za razvoj civilnog društva, o čemu je tada pisao Faktograf.
Od gotovo 42 milijuna eura neutrošenog novca iz 2023. godine, najviše, 14,5 milijuna eura, otišlo je Ministarstvu branitelja za administrativnu pripremu budućih braniteljskih centara. Neke od aktivnosti u kulturi dobile su oko 8 milijuna eura, a za aktivnosti vezane za osobe s invaliditetom 8,1 milijun eura. Znatan dio, 11,3 milijuna eura, odobren je, naravno, za nezaobilazan sport, za pet krovnih sportskih saveza, od čega opet najviše za HOO. Preostala četiri područja – borba protiv ovisnosti, djeca i mladi, tehnička kultura i razvoj civilnog društva – nisu tada dobili ni euro od viška prihoda od igara na sreću u 2023. godini.
Dubravko Šimenc, bivši vaterpolist, sada zaposlen u Hrvatskoj turističkoj zajednici i predstavnik sportskih udruga u Savjetu, nije krivo oduševljenje novim modelom selektivne podijele “viška“.
“Hvala našim curama u Ministarstvu financija“, obratio se tada potpuno neprimjereno glavnoj državnoj rizničarki Danijeli Stepić i njezinoj suradnici na sjednici Savjeta.
Da je sport posebno važan i da mu treba dati više nego drugima tada su ustvrdili i Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, te Danko Relić, predsjednik Savjeta i ujedno predstavnik udruga za zaštitu zdravlja.
To je ipak bilo kratkoga daha i jednokratni “model“. Na nedavnoj sjednici Savjeta na kojoj je raspravljen nacrt Uredbe za ovu godinu, iz Ministarstva financija su najavili da će preneseni višak iz prošle godine od rekordnih 70 milijuna eura podijeliti po svim područjima sukladno postocima za 2025. godinu. Istovremeno, konzervativna projekcija prihoda od igara na sreću za ovu godinu je čak 144,6 milijuna eura, a konačni postoci raspodjele tog iznosa po sektorima bit će poznati nakon što nacrt Uredbe prođe javno savjetovanje na e-Savjetovanju i nakon što je usvoji Vlada.
Prema svemu, može se zaključiti da bi HOO ove godine na taj način mogao dobiti oko 56 milijuna eura, a to je i više od iznosa koji je 2017. godine bio predviđen za čitav civilni sektor. Slična cifra navodi se i u financijskom planu HOO-a za ovu godinu.
Propitivala se i Sportska televizija
Kako su tijekom godina rasli prihodi HOO-a, kontrola nad njegovim radom i financijama je – padala. Barem ona parlamentarna.
Po starom Zakonu o športu iz 2006. godine, HOO je bio dužan podnositi godišnje izvještaje i matičnom ministarstvu i Saboru, ali kada je stupio na snagu novi Zakon o sportu 2023. godine izvještaje o radu i utrošenim sredstvima mora podnositi samo Ministarstvu turizma i sporta, a ne i parlamentu.
Dok je još postojala parlamentarna kontrola i ona je s vremenom kopnjela. Naime, do 2016. vodile su se žestoke rasprave o programskim i financijskim izvještajima HOO-a i na saborskim odborima i na plenarnim sjednicama, ali izmjenom Poslovnika Sabora većina izvještaja raznih tijela i institucija, pa time i HOO-a, posljednjih se godina raspravljalo isključivo na matičnim saborskim odborima. Plenarno se samo o njima glasalo bez ikakve rasprave.
Posljednja plenarna sjednica na kojoj su raspravljani izvještaji HOO-a održana je prije više od osam godina, u prosincu 2017. godine kada je bila objedinjena rasprava (1, 2, 3) o izvještajima HOO-a za 2014., 2015. i 2016. godinu.
Nakon toga o izvještajima HOO-a raspravljao je samo saborski Odbor za obitelj mlade i sport, sve do stupanja na snagu novog Zakona o sportu 2023. godine kada je za izvještaje o financijskom i programskom poslovanju HOO-a postalo nadležno isključivo matično ministarstvo.
Najčešće primjedbe zastupnika odnosile su se na opravdanost postojanja Sportske televizije i njezino netransparentno financiranje, a problematizirano je i podizanje kredita od 3 milijuna kuna za pokrivanje jamstava danih Sportskoj televiziji. Postavljala su se i pitanja hoće li ta dugovanja doći na naplatu HOO-u i radi li se to nauštrb sporta.
Bilo je i nezadovoljstva zbog probijanja ugovora o oglašavanju za što je HOO isplatio više od prvotnog plana. Ukazivano je i na moguće netransparentno trošenje novaca od strane sportskih saveza te je zatraženo od HOO-a da pomogne savezima u namjenskom trošenju novaca.
Matešine izjave nisu u potpunosti točne
Zlatko Mateša, bivši premijer iz 1990-ih, na čelu je HOO-a već 24 godine, jer mu to dozvoljava Statut HOO koji predviđa neograničeni broj reizbora.
U jeku “afere Pavlek“, nakon što su se sumnje sa sportskih saveza prelile i na HOO, Mateša je ustvrdio da je on samo volonter i da nije nadležan za financijsko poslovanje HOO-a, za što je odgovoran glavni tajnik Siniša Krajač.
“Financijske dokumente po Statutu ne potpisuje predsjednik HOO-a, niti se uopće bavi financijskim poslovanjem. Po Statutu, osoba odgovorna za zakonitost poslovanja je glavni tajnik koji za to prima plaću“, rekao je Mateša u razgovoru za Telegram.
Predsjednik HOO-a ipak selektivno čita Statut organizacije kojoj je na čelu. Naime, Mateša je po funkciji i član Vijeća HOO-a, najvišeg tijela HOO-a između dvije Skupštine. Vijeće ima 23 člana među kojima su, po funkciji, i predsjednik HOO-a, četiri dopredsjednika, član međunarodnog olimpijskog odbora u Hrvatskoj i predstavnik Komisije sportaša.
Vijeće kao izvršno tijelo HOO-a, među ostalim, “predlaže godišnji financijski plan HOO-a, odnosno program javnih potreba sporta državne razine u nadležnosti HOO-a i financijski plan HOO-a za sljedeću godinu, a iznimno u slučaju potrebe privremeni financijski plan HOO-a, te utvrđuje prijedlog izvješća o izvršenju programa i financijskog izvještaja za prethodnu godinu“. Vijeće odlučuje i “o načinu stjecanja i korištenju sredstava u okviru usvojenog programa i financijskog plana HOO-a te “razmatra izvješća revizije“.
Da financijsko poslovanje HOO-a nije van domašaja Vijeća u kojem sjedi i Mateša pokazuje i posljednja sjednica tog tijela održana krajem travnja.
U službenoj informaciji objavljenoj na stranicama HOO-a stoji da se “točka koja je obilježila sjednicu odnosi na informaciju o uspostavljenoj Radnoj skupini HOO-a s ciljem provjere cjelovite financijske dokumentacije na relaciji HOO-Hrvatski skijaški savez u razdoblju od početka 2016. do kraja 2025. godine“. Navedeno je da je do sada obrađeno dvije trećine dokumenata i da se pokazalo da je proračunski novac transparentno i namjenski potrošen. Riječ je, podsjeća se, o 16 milijuna eura ili 23 posto od ukupno 67 milijuna eura, koliko je Hrvatski skijaški savez uprihodio u tom desetogodišnjem razdoblju. Po završetku “cjelovitog procesa“ najavljena je i mogućnost održavanja tematske sjednice Vijeća HOO-a.
