2020. bi mogla postati najtraumatičnija godina u modernoj američkoj povijesti

Velibor Mandić

“Trump me podučio važnu lekciju – ne postoji loša slika u medijima. Što su glavni mediji više opsjednuti vama, to više postaju vaš saveznik,” rekao je Steve Bannon u dokumentarnom filmu Na rubu (“The Brink”) objavljenom prošle godine. Predizborni politički konzultant Donalda Trumpa i ikona američkog alt-right pokreta gospodin Bannon tom je iskrenom izjavom možda najbolje sažeo kako je zapravo jednostavno manipulirati medijima i njihovim konzumentima u doba visoke tehnologije, a posljedično situaciju možda i dovesti do ruba.

U cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u svakom mediju pojavljuje se dnevno barem jedna informacija o američkom predsjedniku Trumpu – je li nosio masku u zatvorenom prostoru, je li rekao nešto skandalozno, prijetio, nekoga uvrijedio, pozvao na konzumaciju dezinfekcijskog sredstva ili najavio slanje vojske na ulice. Voditelj informativne emisije vašeg omiljenog TV kanala možda će i s podsmjehom prokomentirati kakvu novost o američkom predsjedniku, no cilj je, sudeći prema lekciji s početka ovog teksta, ostvaren.

Socijalna mreža Twitter, Trumpov omiljeni kanal komuniciranja s javnošću, sukladno novim pravilima provjeravanja činjenične točnosti (fact-checking) koje je uvela u svibnju, počela je označavati pojedine predsjednikove objave jer su, smatra kompanija, u suprotnosti s pravilima za korisnike.

Twitter, doduše, nije obrisao niti jednu predsjednikovu poruku, ali je primjerice prekrio onu o neredima u gradu Minneapolisu kako ne bi bila odmah vidljiva na profilu.  Naime, predsjednik je, komentirajući pljačkanje i razbijanje trgovina u najvećem gradu savezne države Minnesote, prijeteći napisao “kada počinje pljačka, počinje i pucnjava”, što je Twitter označio kao veličanje nasilja.

Donald Trump optužio je socijalnu mrežu za cenzuru njegovih objava i uzvratio donošenjem posebne uredbe kojom prijeti oštrom regulacijom socijalnih mreža na Internetu.  Predsjedniku skloni mediji popratno zahtijevaju istrage i zbrajaju da je većina od četiri tisuće Twitterovih zaposlenika sklona lijevim političkim opcijama. Ogledni primjer pristranosti kompanije je, kažu, menadžer Twittera Yoel Roth, koji je predsjednika Trumpa javno nazvao rasističkom mandarinom. Roth nakon prozivke dobiva brojne prijetnje smrću od strane predsjednikovih pristalica.

Može li real Donald Trump uopće egzistirati ako ne postoji na Twitteru?

Komentatorica New York Timesa pak poziva glavnog direktora i suvlasnika Twittera Jacka Dorseyja da jednostavno ukine Trumpov profil. Natoči sebi čašu omiljenog soka i napravi odluku, ukini mu račun da vidimo može li @realDonaldTrump uopće egzistirati ako ne postoji na Twitteru, napisala je autorica Maureen Dowd, slikovito zaključujući da su Trump i Twitter par stvoren u paklu.

Twitter u SAD-u rado koriste i lijevi i desni, a ovih je dana vrlo popularan među glasnim i nerijetko agresivnim prosvjednicima u mnogim američkim gradovima. Neredi koji ne prestaju nakon što je u južnom Minneapolisu bijeli policajac 25-og svibnja ubio 46-godišnjeg crnca Georgea Floyda često se izbliza mogu vidjeti samo i jedino na Twitteru i sličnim socijalnim mrežama.

Prosvjednici putem pametnih telefona videom i fotografijama direktno prenose događanja i često se izlažu opasnosti približavajući se zapaljenim automobilima i zgradama, razbijenim izlozima i agresivnijim grupama prosvjednika, a sve kako bi uhvatili bolji i atraktivniji kadar. S obzirom na to da televizijske mreže sve više koriste kadrove iz helikoptera, a manje šalju novinare na opasne ulice, snimke koje šalju sami prosvjednici rado su gledane, naročito među mlađom populacijom koja ih nemilice dijeli i tako munjevito širi njihov doseg. Iste snimke naravno prate i policija i FBI pokušavajući identificirati najagresivnije razbijače.

Čelnici Minneapolisa, Oaklanda i drugih gradova ustvrdili su da najviše nereda izazivaju grupe koje uopće nisu iz tih gradova, a nacionalni savjetnik za sigurnost Robert O’Brien krivce je pronašao u Antifa pokretu.

“Napravili su to u Seattleu, Portlandu, Berkeleyju, to su destruktivne radikalne militantne snage koji spaljuju naše gradove”, izjavio je O’Brien, pozivajući FBI da nadzire i procesuira Antifa članove.

Antifa, izvorno skraćenica od anti-fascist (antifašisti), usvojen je zajednički naziv za prilično nepovezane grupe aktivista koji zastupaju ljevičarske i anarhističke ideje, a spremne su i fizički se sukobiti s krajnjim desničarima.

S te suprotne, krajnje desne strane, pak, priželjkuju još više nasilja i u konačnici izbijanje novog građanskog rata.

Izazivanje rasnog rata

Šaroliki ekstremno desni pokret pod zajedničkim imenom “boogaloo” (u internetskom slengu kodni naziv za željeni civilni ratni sukob) poziva na nasilje protiv crnih prosvjednika s ciljem izazivanja rasnog rata koji bi u konačnici mobilizirao bijelce i prerastao u veliki rat protiv sustava, policije, vladinih službenika, Židova, pripadnika manjina i ljevičara. Boogaloo boys ili bois, kako se rado nazivaju, primijećeni su na prosvjedima ovih dana (nerijetko nose šarolike havajske košulje) i smatraju da policijska brutalnost pogađa i njih, podsjećajući da je u ožujku ove godine u akciji interventne policije ubijen Duncan Socrates Lemp, 21-godišnji pripadnik jedne od paramilitarističkih far-right grupacija. Između usmrćenja Lempa i Floyda u boogaloo pokretu stavljaju znak jednakosti kako bi pridobili što više sljedbenika.

Instagram poruka kojom se Lemp i Floyd prikazuju kao podjednake žrtve policijske represije

Boogaloo pokret brzo raste, što je vidljivo po aktivnostima na socijalnim internetskim platformama, zaključio je neprofitni istraživački institut NCRI, nakon analize više od 100 milijuna poruka i komentara na mrežama. Vrlo uspješno koristeći među ostalim i jednostavne fotomontaže, popularne memove, boogaloo regrutira desetke tisuća novih simpatizera, od kojih mnogi već organiziraju i druženja i razmjene ideja uživo.

Predsjednik Trump glavne krivce za nasilne prosvjede širom Sjedinjenih Država nalazi među ljevičarima i anarhistima, te najavljuje da će Antifu proglasiti terorističkom organizacijom. Američko državno odvjetništvo, pak, poziva FBI da djeluje širom zemlje u identificiranju organizatora i počinitelja pljački i paleža.

Proglašenje terorističkom organizacijom Antifu bi pridružilo na listu uz imena poput al-Kaide i Hezbolaha, no pitanje je namjerava li Trump ozbiljno ili Tweetom tek dolijeva ulje na vatru. Takva odluka ne bi imala uporište u zakonima i izazvala bi ozbiljne rasprave u tumačenju Prvog amandmana američkog Ustava o slobodi izražavanja, izjavila je za New York Times bivša uposlenica Ministarstva pravosuđa Mary McCord.

Antifa u SAD-u nema organizirano članstvo, hijerarhiju i vodstvo, a korijene naziva vuče još od početaka suprotstavljanja fašizmu prije stotinu godina u Europi. Proteklih desetljeća u SAD-u bila je rijetko spominjana kao zajednički nazivnik za određene ljevičarske grupacije, no dolaskom Donalda Trumpa na vlast i pojačanim produbljivanjem podjela u društvu dolazi i do jače samoorganizacije istomišljenika putem interneta.

Sve češće Antifa se spominje i u Europi, te je u Njemačkoj prema službenom istraživanju, prebrojano oko devet tisuća nasilju sklonih ljevičarskih ekstremista, dok je onih krajnje desničarskih otprilike 12.000. Sličnih podataka o brojnosti za Sjedinjene Države nema i FBI se u istrazi o pravim ili navodnim ekstremistima u znatnoj mjeri služi analizom korisnika internetskih aplikacija. Ovih dana vjerojatno imaju pune ekrane posla jer inernetske stranice krajnje ljevice poput itsgoingdown i unicornriot, proteklih dana bilježe značajan porast posjeta.

Nagli porast prometa web stranice krajnje ljevice unicornriot od početka prosvjeda:

I dok Los Angeles, San Francisco i mnogi drugi američki gradovi uvode policijski sat kako bi pokušali spriječiti nove nasilne nemire, putem društvenih mreža razmjenjuju se pozivi i dogovori za nove prosvjede.

Nasilne pobune ne nastaju niotkuda

Ono što i dalje nedostaje u prosvjedima je, smatra psihijatar i kolumnist Joe Pierre, organizacija, fokus i vodstvo. Za smislenu društvenu promjenu potrebno je učiniti više nego otići na ulicu s pametnim telefonom u ruci, kaže Pierre u komentaru za magazin Psychology Today, pozivajući na liječenje pravih uzroka koji su izazvali ovako teške podjele u Sjedinjenim Državama. Za bolje razumijevanje psihologije prosvjeda koji prerastaju u nasilne pobune, Pierre poziva na čitanje i slušanje znamenitog govora “Druga Amerika” Martina Luthera Kinga od prije više od pedeset godina.

“Nasilne pobune ne nastaju niotkuda… pobune su govor onih koje ne slušamo … socijalna pravda i napredak jedina su garancija u prevenciji nasilnih prosvjeda”, rekao je tada među ostalim M.L. King.

Izvadak iz znamenitog govora Martina Luthera Kinga “The Other America”:

Mnogi događaji iz vremena M.L. Kinga mogli bi se u SAD-u usporediti s današnjicom.

Rasizam i prosvjedi su oko nas, kao i uzbudljivi svemirski planovi, tada Apollo program spuštanja na Mjesec, a ovih dana lansiranje SpaceX rakete s ljudskom posadom u orbitu. No sada su tu i pandemija Covida-19, ekonomska depresija s 40 milijuna nezaposlenih, duboke ideološke podjele u društvu i predizborna predsjednička kampanja.

Najtraumatičnijom godinom u modernoj američkoj povijesti smatra se 1968., no neki analitičari prognoziraju da bi je tekuća 2020., nažalost, mogla sustići.

Kako bi bilo koja godina mogla biti gora od ove u kojoj nepotrebno umire više ljudi nego u nekoliko ratova zajedno, pita se komentator magazina Atlantic James Fallows. On upozorava na policijsko nasilje prema novinarima u nemirima proteklih dana širom zemlje, navodi primjere špricanja suzavcem i uhićenja reportera tijekom izvještavanja, te podsjeća da predsjednik Trump već nekoliko godina medije naziva neprijateljem naroda.

Trumpov napad na medije

Predsjednik gotovo svakodnevno kritizira i vrijeđa novinare i medije što, pokazuje izvještaj organizacije za zaštitu novinara (CPJ), dovodi i do pogoršanja sigurnosti i statusa novinara širom svijeta, a posebice u državama s autoritarnim vođama. Na donjem grafu je višegodišnja analiza intenziteta Twitter poruka predsjednika Trumpa usmjerenih protiv medija:

Predsjednik Trump ne mijenja taktiku te je i proteklog vikenda putem Twittera oštro napao medijske kuće napisavši da su stvarno loši ljudi s bolesnim planovima.

Mediji će mu naravno uzvratiti kritičkim tekstovima što, međutim, neće pokolebati Trumpove sljedbenike i glasače da još čvršće vjeruju u ispravnost predsjednikovih postupaka.

Internet u toj političkoj i ideološkoj borbi ima sve veću ulogu, a socijalne mreže, s približavanjem datuma izbora, veću društvenu odgovornost.

Prema novoj analizi europske redakcije magazina Politico, nacionalistički i rasistički pokreti iz Sjedinjenih Država pokušavaju postati globalni i ponovno pojačavaju usredotočenost na Europu i podržavanje populističkih pokreta na “starom kontinentu”. Aktivnosti su isključivo usmjerene na intenzivno slanje poruka internetom, bilo da se radi o uobičajenim temama kao što je zabrana pobačaja ili svjesnom širenju dezinformacija.

Analitičari su uočili da se i ljevičari i desničari sve više usmjeravaju na takozvani organski sadržaj, primjerice aktivno direktno sudjelovanje u Facebook postovima i privatnim grupama socijalnih mreža. Možda i prosječan čitatelj ovog članka upravo u Facebook komentarima koji slijede prema dnu stranice pronađe poruku kojom vas se pokušava pridobiti na neku od ideoloških strana.

Američki su konzervativni pokreti od izbora Donalda Trumpa za predsjednika pojačavali aktivnosti u Europi, a uporni Steve Bannon u europskim nacionalističkim pokretima vidi priliku za širenje konzervativne revolucije. Trumpov poučak o odnosu s medijima s početka ovog članka izrekao je 2018. godine upravo na jednoj večeri s nekoliko vođa stranaka krajnje desnice iz više europskih država.

Na tom susretu nije bilo predstavnika desnih stranaka iz Hrvatske, a do sada nema informacija o direktnoj povezanosti američkih aktivista s krajnje desnice ili ljevice s bilo kojom političkom opcijom u Hrvatskoj. No Steve Bannon je aktivan u bliskom susjedstvu, a jednom je prilikom nazvao mađarskog premijera Orbana i talijanskog populistu Salvinija najvažnijim političarima današnje Europe. Bannon također vodi pravnu bitku s talijanskim ministarstvom kulture o korištenju manastira u blizini Rima za osnutak konzervativne katoličke političke akademije i upravo je prije nekoliko dana dobio presudu na talijanskom sudu. Time se približio ostvarenju plana o otvaranju snažne političke škole upravo u hrvatskoj blizini.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"