Faktograf.hr

Samo činjenice

Cjepivo protiv Covida-19 neće vam stvoriti treći DNK lanac ili vas “spojiti na blockchain”

EPA/LUCA ZENNARO

Vijest da je farmaceutska tvrtka AstraZeneca blizu finaliziranja testiranja cjepiva protiv Covida-19 i početka njegove masovne proizvodnje, dovela je do novog niza dezinformacija o tome kako cjepivo sadrži DNK koje će izazvati “mutacije u ljudima i stvoriti hibride spojene na blockchain”.

Blog ZajednoHrvatska (objava arhivirana ovdje) objavio je da cjepivo protiv Covida-19 “sadrži DNK modifikatore i multiplikatore”, što je dezinformacija, kao i tvrdnje u drugim objavama na blogu prethodnih dana. Poput one da cjepivo ima “DNK manipulator… za izgradnju trećeg lanca DNK-a u našem tijelu” čime će stvoriti “hibride spojene na računalo D-wave” ili da je D Wave “skraćenica s valom depopulacije ili gašenja ljudi” itd.

Kao “dokaz” ovim tvrdnjama nudi se PDF izdanje magazina Entangled, koji se opisuje kao “jedinstven izvor za vodeće uvide u skrivene aspekte znanstvenih i biblijskih zapisa”. Nepotpisani esej spaja gotovo sve dezinformacije koje su se raširile od početka pandemije u jednu veliku teoriju zavjere. Brojne od njih Faktograf je već obradio.

Dezinformacije o cjepivu protiv Covida-19 navode se i u Facebook objavi (arhivirana ovdje) grupe Narodni referendum, koja poziva građane na ustanak 4. srpnja. “Nitko nas ne pita da li mi želimo čarobne šprice Bill Gatesa a za sve Hrvate, stranke, premijer i predsjednik kupili su špricu broj AZD1222, The University of Oxford i AstraZeneca, špricu sponzoriranu od Bill Gatesa, koji sponzorira Oxford, špricu koja u sebi sadrži DNK modifikatore i multiplikatore koji će u nama raditi čuda! Gasiti će nas kao žarulje!”, navodi Narodni referendum.

Što je zaista dogovoreno

Farmaceutska tvrtka AstraZeneca objavila je 13. lipnja da je potpisan sporazum s Europskim savezom za inkluzivna cjepiva (IVA), koji su formirale Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska, o osiguranju 400 milijuna doza cjepiva. Nigdje još nije precizno objavljeno kako bi se ova cjepiva trebala distribuirati unutar EU.

Slične ugovore AstraZeneca je potpisala i s Velikom Britanijom, SAD-om, Koalicijom za epidemiološke inovacije u stanjima pripravnosti (CEPI) te Globalnim savezom za cjepiva i imunizaciju (GAVI), o osiguranju ukupno 700 milijuna doza cjepiva, dok je Indija dobila licencu za proizvodnju dodatne jedne milijarde cjepiva.

Trenutni proizvodni kapaciteti AstraZenece iznosi 2 milijarde doza cjepiva. Kako javlja Bloomberg, do kraja godine bi za SAD trebalo biti proizvedeno 100 milijuna doza, za Veliku Britaniju 30 milijuna doza, dok se za Europu predviđa blizu 100 milijuna doza.

No, prije početka masovne proizvodnje, cjepivo još mora biti testirano. Faza 1/2 kliničkog testiranja na ljudima krenula je 23. travnja i provedena je na više od 1.000 zdravih ispitanika između 18 i 55 godina starosti. Krajem svibnja započela je faza 2b/3 testiranja na 10.260 ispitanika, u kojoj sudjeluju i ljudi stariji od 56, kao i djeca između 5 i 12 godina.

Što sadrži cjepivo AZD1222

Cjepivo protiv Covida-19 razvijeno je na Sveučilištu Oxford, u suradnji njihova Instituta Jenner i Oxfordske grupe za cjepiva, te ne sadrži “DNK multiplikatore i modifikatore”. Prvotno razvijano pod imenom ChAdOx1 nCoV-19, cjepivo je sad licencirano pod nazivom AZD1222. Temelji se na rekombinantnom adenovirusnom vektoru (ChAdOx1), odnosno genetski materijal proteina šiljka (“spike”) SARS-CoV-2 ubačen je u oslabljeni adenovirus porijeklom iz čimpanze. Ovaj adenovirus u majmuna uzrokuje prehladu i ne može se razmnožavati u ljudima te je odabran jer ne može izazvati infekciju kod cijepljene osobe. Cjepivo može prouzrokovati privremene nuspojave poput temperature, simptoma nalik gripi, glavobolje ili grlobolje (1, 2, 3). Niže je prikazana i infografika Sveučilišta Oxford o testiranjima koja provode.

Cjepivo je najprije testirano na miševima i rezus makakijima, a nerecenzirano istraživanje objavljeno je ovdje. U njemu se navodi da je cjepivo spriječilo nastanak štete na plućima cijepljenih makakija pri zarazi SARS-Cov-2 virusom, uzročnikom bolesti Covid-19.

Svjetska zdravstvena organizacija je 9. lipnja objavila da se trenutno razvija 136 cjepiva protiv SARS-CoV-2, a deset je cjepiva u kliničkoj fazi istraživanja.

Fondacija Bill i Melinda Gates financira niz sveučilišta, među njima i Oxford

Razjasnimo još i tvrdnju da Bill Gates sponzorira Oxford. Prema istraživanju objavljenom na UniversityPhilanthropy.com britanske konzultatntske tvrtke The Cape Partnership, Fondacija Bill i Melinda Gates je u periodu od 2014. do 2018. godine financirala 392 sveučilišta u 51 zemlji u ukupnom iznosu od oko 6 milijardi dolara.

Najviše sredstava u tom periodu otišlo je američkim (71%, tj. 4.27 milijardi dolara), zatim britanskim (12%, tj. 744 milijuna dolara) te kanadskim sveučilištima (4%, tj. 223 milijuna dolara). Među britanskim sveučilištima, najviše je u petogodišnjem razdoblju dobio Oxford (167 milijuna dolara), Imperial College (133 milijuna dolara), Londonska škola tropske medicine (131 milijuna dolara), Sveučilište Greenwich (64 milijuna dolara) i Liverpulska škola tropske medicine (55 milijuna dolara).

Također, Fondacija Bill i Melinda Gates na svojoj stranici javno objavljuje podatke o donacijama, pa su primjerice 30. ožujka objavili priopćenje o donaciji trima sveučilištima, među kojima je i Sveučilište Oxford, za istraživanje utjecaja hidroksiklorokina i klorokina na prevenciju razvijanja Covida-19.

I Sveučilište Oxford javno objavljuje podatke o primljenim sredstvima i navodi pravila primitka donacija, ističući da “Sveučilište pažljivo osigurava da financiranje ne ometa akademsku slobodu ili ne stvara potencijalni sukob interesa (koji se ne može deklarirati i kojim se ne može upravljati na odgovarajući način), ili na drugi način našteti ugledu Sveučilišta”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.