Faktograf.hr

Samo činjenice

“DNA manipulator” i “DNA multiplikator” ne postoje u vakcinologiji

Foto: Pixabay

Da pojedini portali izvještavaju kako genetski modificirani materijal iz vektorskih cjepiva poput onoga s Oxforda može manipulirati genima čovjeka koji primaju to cjepivo, pa čak i da može stvoriti treći DNA lanac, već smo pisali. No, priča o “DNK manipulatorima” i “DNK multiplikatorima” nastavila je dalje. Na portalu Dokumentarac prividno je potkrijepljena službenim i kredibilnim medijskim izvorima. Zavirili smo u njih i za pomoć se obratili doktorici Dragomiri Majhen s Instituta Ruđer Bošković.

Cjepivo s ChAdOx1 nCoV-19, sada poznato kao AZD1222, cjepivo je sa sintetičkim DNK multiplikatorom, tzv. spike proteinom, a na sljedećoj poveznici pogledajte razliku DNK u odnosu na mRNA cjepiva koja se razvijaju za borbu protiv COVID-19:

https://www.nytimes.com/interactive/2020/05/20/science/coronavirus-vaccine-development.html

Cjepivo sa sintetičkim DNK još nazivaju DNK manipulator

https://wwwnc.cdc.gov/eid/article/2/3/96-0302_article

Hoće li će nakon ubrizgavanja cjepiva sa sintetičkim DNK manipulacija ljudima putem elektromagnetnih valova prestati biti teorija zavjere, a postati stvarnost?

U Ljudsko tijelo koje ima dva lanca DNK, cjepivom protiv COVID-19 može se putem igle ubaciti i treći, sintetički lanac DNK, koji nam inače nije potreban? Isporuka ovog još nedovoljno ispitanog cjepiva već je ugovorena s korporacijom AstraZeneca za područje cijele EU. U videu u nastavku objašnjeno je što su to D-valovi, na koji način se od ljudi stvaraju HIBRIDI s kojima će se navodno u bliskoj budućnosti moći upravljati putem elektromagnetskih valova, pa pogledajmo:

https://www.youtube.com/watch?v=Z4FdjHYxhTE&feature=emb_title

Portal poveznicom na YouTube implicira da je cjepivo protiv Covida-19 uz pomoć “DNK manipulatora” i “DNK multiplikatora” zapravo alat za stvaranje paralelnog, virtualnog svijeta nalik onome u filmskoj trilogiji “Matrix“, koja će uskoro postati tetralogija.

“Prvi put čujem”

Kako se na linkovima na američki Centar za kontrolu bolesti te na New York Times uopće ne spominju, višu znanstvenu suradnicu u Laboratoriju za staničnu biologiju i prijenos signala na IRB-a upitali smo je li nam nešto promaknulo, odnosno, postoje li ti pojmovi u svijetu proizvodnje ove vrste cjepiva.

“‘DNA manipulator’ i ‘DNA multiplikator’ su pojmovi koje ja prvi put čujem i definitivno se ne koriste vezano uz vakcinaciju. Pretpostavljam da se dogodio ‘lost in translation‘ događaj pogotovo ako se koristilo automatsko prevođenje”, odgovara nam.

Upitali smo je i da nam pojasni vektorske vakcine na bazi virusa, poput onoga koje je stvoreno na Sveučilištu Oxford te zašto nisu korištene za imunizaciju ljudi. Odvraća da je pronašla više od 100 kliničkih ispitivanja u kojima se koriste vektorske vakcine namijenjene za vakcinaciju ljudi, ali i da viralnu vakcinu ovoga tipa za ljude nemamo na tržištu zato što istraživanja traju dugo i podijeljena su u više faza. Neke od tih faza traju i do četiri godine.

Zašto vektorsko, odnosno genetski manipulirano cjepivo?

Vektorske vakcine se razvijaju za infekcije kod kojih se ne mogu koristiti klasični načini pripreme vakcine – cjepiva koja sadrže žive ili mrtve mikroorganizme ili cjepiva koja sadrže izlučevine mikroorganizama. Za primjer navodi ebolu, jer “nikome neće pasti na pamet cijepiti sa živim virusom”.

“Potreba za takvim vakcinama došla je s pojavom novih virusa. S velikim brojem istraživanja povećalo se i naše znanje o samim vektorskim vakcinama što je i glavni razlog relativno brzog prolaska kroz fazu I kliničkog istraživanja za AZD1222”, navodi Majhen, dodajući kako je ovo cjepivo nadogradnja na istraživanja koja su trajala više od deset godina.

Zašto baš adenovirus?

Kandidat za cjepivo protiv koronavirusa AZD1222, ranije poznat kao ChAdOx1 nCoV-19, vektorska je vakcina napravljena na bazi adenovirusa koji inficira čimpanze (ChAdOx1). Majhen objašnjava i zašto se za nosača gena novog koronavirusa koristi baš adenovirus, koji može inficirati sisavce, ptice i ribe.

“Adenovirusi koji mogu inficirati čovjeka su prvi put otkriveni sredinom 20-tog stoljeća prilikom pokušaja uzgoja adenoidnog tkiva u laboratoriju. Do sada je poznato preko 60 tipova adenovirusa čovjeka. Prirodne infekcije čovjeka adenovirusom su relativno učestale i najčešće izazivaju bolesti koje se nazivaju prehlade koje se najčešće javljaju za hladnih zimskih mjeseci. Osim infekcija dišnih putova, neki tipovi adenovirusa uzrokuju upalu sluznice oka, upalu mokraćnog mjehura i proljeve tijekom ljetnih mjeseca. Općenito, infekcije adenovirusima ne uzrokuju teže oblike bolesti“, pojašnjava Majhen.

Zahvaljujući velikom znanju molekularne biologije adenovirusa, kao i razvoju metoda kojima možemo mijenjati virusni genom, adenovirusi su krajem 20-tog stoljeća postali primamljivi kandidati za razvoj vektora namijenjenih prijenosu gena i vakcinaciji.

“Vektore možemo zamisliti kao prijenosnike koji mogu željeni materijal unijeti u ciljnu stanicu. Da bi od adenovirusa pripremili adenovirusni vektor, virusu je uklonjen dio genoma koji je odgovoran za njegovu replikaciju te se zbog toga adenovirusni vektor ne može umnažati u stanicama. Jedna od glavnih prednosti adenovirusnih vektora je i činjenica da se oni ne ugrađuju u genom domaćina te zbog toga ne uzrokuju mutacije.

Zašto baš S glikoprotein?

Objasnila je i zašto je protein šiljka novog koronavirusa izabran za antigen, koji će se ugraditi adenovirusu. S glikoprotein, odnosno spike, nalazi se na površini SARS-CoV-2 i ima važnu ulogu u putu infekcije SARS-CoV-2 virusom. S obzirom na to da je S protein izložen na površini virusa, velika je vjerojatnost da će prilikom prirodne infekcije SARS-CoV-2 virusom S protein biti podložan imunosnom nadzoru T stanica i profesionalnih antigen prezentirajućih stanica. To dovodi do nastanka neutralizirajućih protutijela upravo protiv S proteina.

Dakle, prilikom konstrukcije AZD1222 kao osnova je korišten adenovirus čimpanze, ChAdOx1, kojem je uklonjen dio za replikaciju samog virusa, te je dodan upravo dio DNA koji kodira za S glikoprotein SARS-CoV-2 koronavirusa.

Što se stvarno događa unosom cjepiva u organizam?

Nakon unosa cjepiva u stanice dolazi do nastanka S glikoproteina koji će biti prepoznat od strane imunosnog sustava organizma. Time imunosni sustav postaje pripremljen za prepoznavanje SARS-CoV-2 koronavirusa u slučaju prirodne infekcije.

“Na ovaj način u organizmu je stvoren imunitet na Covid-19 što će zaustaviti ulazak SARS-CoV-2 virusa u ljudske stanice, a samim time i spriječiti infekciju”, navodi Majhen.

U okviru kliničkog ispitivanja faze I AZD1222 vakcinu je primilo više od tisuću ljudi, nastavlja.

“Vakcina se pokazala sigurnom i dobro podnošenom, iako može izazvati privremene nuspojave, poput temperature, glavobolje ili grlobolje. AZD1222 je trenutno ušao u kliničko ispitivanje faze II / III u okviru koje će vakcinu primiti više od 10.000 ljudi iz cijele Velike Britanije. Ako se pokaže da je cjepivo sigurno i učinkovito, predviđa se da bi prve doze mogle biti dostupne početkom 2021.”, odgovara.

Neće nas nadzirati preko cjepiva

Kao glavnu poantu svog odgovora oko strahova koji se šire na ovaj način protiv cjepiva ističe:

AZD1222 ne unosi novi lanac DNA u stanice čovjeka  te ni na koji način ne može promijeniti genom stanica u koje se unese. Osim toga nakon nekog vremena stanice u koje je unesena vakcina bivaju uništene od strane imunosnog sustava tako da zbilja nema opasnosti da bi nam mogli nadzirati ili manipulirati putem vakcine. Iako stanice koje su primile vakcinu na kraju budu uništene, to vrijeme je dovoljno da se imunosni sustav ‘nauči’ prepoznati antigen koji vakcina nosi, odnosno da se stvori imunitet na taj antigen. U slučaju AZD1222 antigen je S protein“, sumira Majhen.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.