Plenković je siguran da ćemo dobiti 10 plus 11 i pol milijardi eura, iako tek kreću dogovori o visini i raspodjeli sredstava

Sanja Despot

„Ono što je po mom sudu sasvim jasno je da je više od 20-ak članica na tragu Europske komisije. Postoje svega nekoliko njih koji imaju određene rezerve, ali rekao bih da te rezerve nisu nepremostive“, ustvrdio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za hrvatske novinare nakon virtualnog EU summita kojim su dominirale teme Plana gospodarskog oporavka i Višegodišnjeg financijskog okvira.

Na dodatno pitanje novinara može li Hrvatska sigurno računati na 10 milijardi eura koliko bi trebala dobiti prema prijedlogu Europske komisije samo u sklopu Plana gospodarskog oporavka, Plenković je odgovorio:  „Da. Ja sam siguran u to. Nitko to ne spori“.

Premijer već vidi kako se europskim novcima vraćamo na vrijeme rasta prije korone

Uvodno je, prije pitanja novinara, premijer pobrojao: “Prijedlog Komisije koji smo danas prvi put raspravili na razini šefova država ili vlada smatramo da je jako dobar, da je pogođena prava mjera između bespovratnih sredstava i zajmova te da će uz sedmogodišnji proračun, koji će biti veći i izdašniji nego onaj prijedlog u veljači, omogućiti državama članicama da osiguraju što brži gospodarski oporavak. Za Hrvatsku tih 10 milijardi iz Plana gospodarskog oporavka plus, po sadašnjim procjenama, više od 11 i pol milijardi eura kroz prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira, znači sigurnosnu mrežu kako da se brzo vratimo na onaj zdravi gospodarski rast koji smo imali prije Covida-19. Uvjeren sam da smo kroz bitno povećanu i ubrzanu apsorpciju sredstava u dosadašnjem sedmogodišnjem proračunu stvorili preduvjete da tako izdašna sredstva  –  to je sve zajedno ukupni iznos jednogodišnjeg proračuna RH – budu onaj oslonac, onaj mehanizam, ona poluga javnih investicija koja će omogućiti brzi gospodarski rast Hrvatske i povratak na vrijeme od prije otprilike tri i pol mjeseca. S te strane sam zadovoljan današnjom raspravom, a ako to bude moguće ideja je da se fizički susretne Vijeće sredinom srpnja te da nastavimo razgovore o proračunu i Panu gospodarskog oporavka. Uz određene rezerve nekih zemalja, mislim da možemo s visokim stupnjem sigurnosti kazati da bismo – ako ne odmah u srpnju, onda, ja sam uvjeren, na početku jeseni, mogli postići dogovor o ova dva elementa”.

Neposredno prije te konferencije za novinare bila je konferencija za medije na europskoj razini na kojoj je ton bio sasvim drugačiji – i iz pitanja novinara i iz odgovora europskih čelnika bilo je jasno da ništa još nije dogovoreno i da je današnja konferencija shvaćena tek kao početak pregovora o konačnom izgledu tih europskih paketa. Nova se nada polaže u srpanj i mogućnost fizičkog sastanka kakvog nije bilo od kada su se zemlje zatvorile radi korone (s tim da naravno nije izvjesno i da će susret, opet zbog korone, stvarno moći biti održan u fizičkom obliku).

Očekivanja su bila mala, ali rezultati su još manji

Premijerova tvrdnja da je „više od 20-ak članica na tragu Europske komisije, a svega nekoliko njih koji imaju određene rezerve“ ne znači, unatoč tona s kojim je prezentirana, da je riječ o rubnom problemu. Tako je, naime, od samog početka, od kada je Europska komisija prezentirala Plan gospodarskog oporavka. I očito je da na današnjem sastanku kojim se okončava predsjedanje Hrvatske Vijećem EU ništa značajno novo tu nije postignuto. Skupina tzv. “štedljivih država” u kojoj su Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska plaši se da će zemlje uplatiteljice morati značajno više plaćati za potrebe Bruxellesa, što neće moći opravdati u svojim parlamentima.

Čak i da se broj protivnika svede na samo jednu državu, postojao bi problem, s obzirom na to da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen od samog početka tražila konsenzus svih.

Plenkovićeva tvrdnja da će Hrvatska iz tog fonda sigurno dobiti 10 milijardi eura i da to „nitko ne spori“, ne može, dakle, biti utemeljena već i samim time što tek počinju pregovori o paketu. Za Hrvatsku je zaista, na temelju malog BDP-a po glavi stanovnika i nezaposlenosti unazad nekoliko godina, bila predviđena takva suma. Grafike o predviđenim  sredstvima i raspodjeli možete vidjeti na sljedećem linku.

Međutim, u ovom je trenutku na stolu praktički sve – od visine sredstava, odnosa bespovratnih sredstava i zajmova do kriterija za raspodjelu. Dapače, kako piše Politico, krug sumnjičavih zemalja se povećava jer sve više njih ima dvojbe oko kriterija dodjele, smatrajući da se oni manje trebaju zasnivati na dugotrajnim ekonomskim nedaćama, a više na direktnim posljedicama korona krize.

A ako su u ovom trenutku upitni svi kriteriji i tek počinju pregovori, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da će prijedlog kojeg je iznijela Europska komisija proći u potpuno neizmijenjenom obliku. Kako zapravo teku debate o paketu europske pomoći, kao i o novom Višegodišnjem financijskom okviru možete pogledati na stranicama europskog tiska koji manje od našeg premijera vodi računa o predstojećim hrvatskim izborima, a koji konstatira da se, unatoč niskim očekivanjima, dogovor čini još dalje nego se smatralo.

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Faktograf.hr i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"