Pod povećalom

Zelena ljevica i liberalni centar nisu srodne političke opcije

HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd, Mario STRMOTIĆ/ ms

U zadnjim danima predizborne kampanje rasplamsao se sukob između “novih” političkih opcija: zeleno-lijeve koalicije Možemo! i koalicije liberalnog centra koju čine Pametno, Fokus i Stranka s imenom i prezimenom.

Započelo je sučeljavanjem Davora Huića i Katarine Peović (N1), nastavilo se Facebook polemikom Damira Bakića (Možemo!) i Ivice Puljka (Pametno), a kulminiralo je u debati emisije “N1 Fokus”, prepirkom između Puljka i Sandre Benčić (Možemo!); predstavnik koalicije centra rekao je da mu je žao što su propali njihovi razgovori o zajedničkom izlasku na izbore, na što je Benčić odgovorila da takvih razgovora nikad nije ni bilo.

Povod sukoba

Povod sukoba je tvrdnja koalicije centra da zeleno-lijeva koalicija Možemo! namjerava građanima oduzimati mirovine i osobnu štednju. Osvrnimo se najprije na činjeničnu utemeljenost ove optužbe, inspirirane tekstom koji je Katarina Peović iz Radničke fronte, stranke članice koalicije Možemo!, objavila u Večernjem listu. U tom je tekstu, pišući o cijeni predstojeće korona krize, iznijela sljedeću tvrdnju:

“Umjesto osiromašenja većine, država bi trebala posegnuti u džepove bogataša. Oko 51.000 bogataša u Hrvatskoj na bankovnim računima ima oko 75 milijardi kuna. Bilo bi potrebno u fondove za saniranje krize preraspodijeliti sva sredstva u bankama koja premašuju iznos koji garantira Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju bankarskog sustava, što iznosi oko 700.000 kuna.”

Peović je u naknadnom pojašnjenju tvrdila da se nije založila za oduzimanje štednje, već za preraspodjelu dostupnog, a neiskorištenog kapitala kroz progresivno oporezivanje (N1). Istu interpretaciju ponudio je neformalni lider koalicije Možemo! Tomislav Tomašević, kazavši da neće biti nikakve nacionalizacije štednje i uputivši birače na njihov izborni program (Telegram).

Možemo! se u svom izbornom programu doista ne zalaže za oduzimanje štednje, ali zagovara progresivno oporezivanje kao sredstvo suzbijanja društvene nejednakosti. Koalicija Možemo!, drugim riječima, smatra da oni koji imaju više novca trebaju i plaćati veće poreze.

Ostaje nejasno temeljem čega su predstavnici koalicije liberalnog centra zaključili da se Možemo! zalaže za oduzimanje mirovina. Takvu tvrdnju nismo uspjeli pronaći u javnim nastupima članova ove koalicije, kao ni u njihovom predizbornom programu.

Uzrok sukoba

Nedostatno činjenično utemeljenje ove tvrdnje sugerira kako uzrok sukoba zapravo treba tražiti u percepciji da se obje koalicije bore za slično biračko tijelo, tj. za birače koji su spremni dati šansu “novim” licima (termin “novi” stavljen je u navodnike jer nije sasvim precizan: iako obje koalicije prvi put u ovim sastavima izlaze na parlamentarne izbore, predvode ih ljudi koji već imaju određeno političko iskustvo).

Dojam da bi zeleno-lijeva koalicija trebala s koalicijom centra gajiti partnerske, a ne suparničke odnose prisutan je i u raspravama na društvenim mrežama, gdje veći broj ljudi izražava žaljenje što se Možemo! i centristička koalicija svađaju, umjesto da surađuju. U nastavku ovog teksta pokušat ćemo stoga ponuditi odgovor na pitanje je li takva suradnja uopće moguća.

Biračima naviklima na duopol HDZ-a i SDP-a se zaključak da bi zeleno-lijeva koalicija i koalicija centra trebale nastupati zajedno, protiv “zajedničkog neprijatelja”, može učiniti sasvim logičnim. Glavne razlike između HDZ-a i SDP-a svode se teme koje su predmet tzv. kulturnih ratova: odnos prema antifašizmu i nacionalizmu, prema ljudskim i reproduktivnim pravima, prema rodnoj ravnopravnosti. U tom aspektu političkog djelovanja između liberala i zelene ljevice doista nema znatnije razlike.

Njihovi stavovi se, međutim, razilaze na temi upravljanja društveno-političkim procesima.

Nepomirljive razlike

Politika suvremene europske zelene ljevice, pa tako i koalicije Možemo!, temelji se na idejama solidarnosti i kolektivizma. Cilj njihovog rada je osnaživanje društva. Političku platformu temelje na municipalizmu i zelenoj transformaciji, tj. na slabljenju uloge centralne države i jačanju lokalnih vlasti, uz sudjelovanje građana u važnim odlukama te velikim javnim investicijama u transformaciju prema ekološki održivom gospodarstvu.

Politika liberalnog centra je, s druge strane, utemeljena na ideji individualizma. Cilj političkog rada liberalnih opcija je osnaživanje pojedinca. U liberalnoj viziji društva, država je mala i skromna, posvećena prvenstveno očuvanju sigurnosti svog teritorija i svojih građana, dok porezi trebaju biti niski, a tržište lišeno državnih intervencija i administrativnih prepreka.

Zelena ljevica se s liberalima bez većih problema može usuglasiti oko stavova prema ljudskim pravima, ali njihova razmišljanja o tome što je zapravo posao države sadrže fundamentalne i nepomirljive razlike. Birači koji bi ove dvije opcije rado vidjeli u koaliciji, a kako bili pošteđeni promišljanja za koga će glasati, svoju dilemu stoga mogu razriješiti odgovorom na jednostavno pitanje.

Što odnosno koga želite osnažiti – društvo ili pojedinca?

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.