Korisnicima internetskih foruma i društvenih mreža vjerojatno je dobro poznat Godwinov zakon. Radi se o postulatu koji je američki odvjetnik i publicist Mike Godwin postavio još 1990. godine, a koji glasi ovako:
Ako rasprava na internetu traje dovoljno dugo, prije ili kasnije netko će povući usporedbu s nacistima ili Adolfom Hitlerom.
Godwinovom zakonu podlegli su i protivnici cijepljenja, u sklopu svoje kampanje usmjerene protiv još uvijek nepostojećeg cjepiva protiv Covida-19, bolesti uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2. Među antivakserima na društvenim mrežama zadnjih se dana tako dijeli fotografija nastala tijekom Nürnberških procesa protiv nacističkih ratnih zločinaca, a u kojima se napori globalne znanstvene zajednice usmjereni prema suzbijanju epidemije Covida-19 neosnovano i neutemeljeno izjednačavaju s nacizmom.
Nacisti nisu osuđeni zbog prisilnog cijepljenja
Fotografija suđenja nacističkim zločincima u Nϋrembergu s tekstom: “1945. Nirnberški sud: ‘Davanje lekova protiv volje subjekta je zločin protiv čovečnosti'” propaganda je koja se iznova počela širiti s pojavom koronavirusa, iako su protivnici cijepljenja ovaj “argument” koristili i ranije (primjer ovdje).
Objava arhivirana ovdje širi se društvenim mrežama posljednjih dana, a različite verzije iste tvrdnje već su provjeravali na portalu AFP u Kanadi i američkom FactCheck.org.
Ukratko, liječnici nacističke Njemačke nisu osuđeni zbog cijepljenja logoraša niti se obavezan program cijepljenja, koji donosi svaka država u skladu s vlastitim propisima za sprječavanje širenja zaraza, može usporediti s eksperimentima kojima su prisilno podvrgnute tisuće Židova, Poljaka, Roma, političkih i vojnih zatvorenika te homoseksualaca i katoličkih svećenika. Iscrpan popis literature o medicinskim eksperimentima u nacističkim logorima moguće je pronaći ovdje.
Nürnberški kodeks
Suđenje u Nϋrembergu počelo je u studenom 1945. godine, a u prosincu sljedeće godine otvoren je proces protiv 23 vodeća liječnika nacističke Njemačke kao prvi u nizu od 12 suđenja nacistima za ratne i zločine protiv čovječnosti.
Nekoliko njemačkih liječnika na sudu se branilo kako su se njihovi eksperimenti nisu značajno razlikovali od eksperimenata koje su na ljudima i prije rata provodili njemački i američki znanstvenici. Takva argumentacija ponukala je dvojicu američkih liječnika (Andrew Ivy i Leo Alexander) da sroče deklaraciju sa šest ključnih točaka koje definiraju etičko postupanje u provođenju znanstvenih eksperimenata na ljudima, a koji je poznat kao Nürnberški kodeks.
Nürnberški kodeks prvi je međunarodni kodeks etičkog postupanja u biomedicinskim i biotehnološkim istraživanjima koja ispituju nove metode liječenja na ljudima. Dokument prvi put spominje i koncept obaveznog ili informiranog pristanka osobe nad kojom se eksperiment provodi. Kasnije je nadopunjen Helsinškom deklaracijom.
Informirani pristanak
Koncept informiranog pristanka, s duge strane, novijeg je datuma.
Pravo pacijenata na suodlučivanje regulirano je na međunarodnoj razini Konvencijom o ljudskim pravima i biomedicini Vijeća Europe iz 1997. godine, a potom 2005. dodatno prošireno Univerzalnom deklaracijom o bioetici i ljudskim pravima UNESCO-a koja, međutim, nije zakonski obvezujuća.
Hrvatsko zakonodavstvo informirani pristanak definira Zakonom o zaštiti prava pacijenata kao dio prava na suodlučivanje koje obuhvaća pravo na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog ili terapijskog zahvata.
Ustavni sud: Obvezno cijepljenje protiv zaraznih bolesti ne krši prava građana
O odnosu prava na informirani pristanak i obaveznog cijepljena u Hrvatskoj svoje je stajalište dao i Ustavni sud RH koji je pitanje razmotrio s aspekta članka 70. Ustava prema kojem država ima obavezu osigurati svakom pravo na zdrav život.
Prema stajalištu Ustavnog suda, zakonodavac je to učinio propisivanjem obaveznog cijepljenja protiv zaraznih bolesti taksativno navedenih u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Odbijanjem cijepljenja roditelji ugrožavaju zdravlje djece i zdravlje drugih osoba koje zbog medicinskih kontraindikacija nisu cijepljene te im time uskraćuju pravo na zdrav život, stoji u stajalištu Ustavnog suda. Rješenje Ustavnog suda navodi dalje kako je u slučaju cijepljenja riječ o obavezi davanja i primanja zdravstvene usluge standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja prema svim osobama te nije riječ o eksperimentalnom liječenju na način da osoba bude objekt znanstvenog istraživanja bez svoje suglasnosti ili suglasnosti skrbnika.
Nürnberški kodeks, podsjetimo, motiviran je i odnosi se na kliničke studije i druga ispitivanja na ljudima.
Hoće li cjepivo protiv Covida-19 biti obvezno?
Što se pak tiče cjepiva protiv novog koronavirusa, a na koji cilja ova, kao i brojne druge objave protiv cijepljena posljednjih mjeseci – ono još nije otkriveno, niti je poznato hoće li cjepivo biti obvezno ili dobrovoljno.
S obzirom da je pretpostavka kako će cjepivo biti obvezno temelj većine teorija zavjera koje se šire o mogućem cjepivu protiv koronavirusa, Faktograf je kod nadležnih hrvatskih institucija provjerio kako će se donijeti odluka o Covid-19 cjepivu – bude li otkriveno.
