Aktualno

Iako je bio u zatvoru zbog političke korupcije, Željko Sabo po zakonu može u Sabor

N1

Najprije prilikom sastavljanja kandidacijskih lista Restart koalicije, a potom i nakon objave izbornih rezultata, u javnosti se debatira o mogućem ulasku SDP-ovog Željka Sabe, bivšeg gradonačelnika Vukovara, u Sabor. Željko Sabo je, podsjetimo, 2015. godine pravomoćno osuđen za pokušaj podmićivanja vijećnice HDZ-a Marije Budimir, za što je odslužio i kaznu zatvora.

Na parlamentarne izbore izašao je na posljednjem, 14. mjestu liste Restart koalicije u V. izbornoj jedinici. Nije osvojio saborsko mjesto, ali sada se govori da bi upravo on mogao zamijeniti prvoplasiranog SDP-ovca Predraga Freda Matića koji ostaje u Europskom parlamentu.

Zakon o izboru zastupnika  u Hrvatski sabor omogućuje takav rasplet.

„Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika,  zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje“, navodi se u tom Zakonu.

Željko Sabo nije na izborima dobio više od 10 posto preferencijskih glasova, čime bi  automatski bio plasiran na vrh liste za ulazak u Sabor, odnosno bio bi automatska zamjena za nekog tko se iz iste stranke plasirao bolje od njega, ali neće obnašati saborsku dužnost.

Treći po broju glasova

Prema konačnim izbornim rezultatima, u Sabor se s te liste plasiralo troje SDP-ovaca: Predrag Fred Matić, gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić (preferencijalno) te Marina Opačak Bilić.

U teoriji, bilo tko od osmero preostalih kandidata za koje se SDP odluči može zamijeniti Matića. Po glasovima birača Željko Sabo bio je ukupno trećeplasirani na listi Restarta u toj izbornoj jedinici. Osvojio je 1.982 preferencijalna glasa, odnosno 7, 31 posto.

Predrag Fred Matić je osvojio 6.423 preferencijalna glasa ili 23,7 posto, a Vinko Grgić 2.746 glasa, odnosno 10,14 posto. Nijedan nižeplasirani SDP-ov kandidat nije dosegao ni polovicu podrške birača koju je dobio Sabo.

Iz SDP-a su nam u ponedjeljak poručili kako još nije donesena službena odluka hoće li Matića mijenjati Sabo ili neki drugi SDP-ovac s liste. Za sada jedini pretendent za novog predsjednika SDP-a Peđa Grbin nije sklon takvom rješenju.

“Žao mi je što je Željko Sabo jedini osuđenik za političku korupciju u Republici Hrvatskoj, ali ne vidim kako bi mogli graditi novi SDP s ljudima koji su osuđeni za takva kaznena djela”, kazao je Grbin za Telegram.

Rokovi rehabilitacije bitni su kod ratnih zločina i teškog ubojstva, ne i korupcije

Bura oko Sabe podigla se još kada je objavljen sastav lista Restart koalicije. Donedavni predsjednik SDP-a Davor Bernardić na loše reakcije i upite novinara odgovarao je kako je Sabo rehabilitiran i nema zapreke da se kandidira za Sabor.

Spomenuti Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor ne dozvoljava kandidiranje „osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njeno izvršenje“.

Također, ne smiju se kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije po posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti ljudskog dostojanstva (genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo) te za kaznena djela protiv života i tijela: teško ubojstvo.

Sabo ne spada u nijednu od te dvije kategorije: kaznu je već odslužio, a nije bio terećen za ratne zločine ili teško ubojstvo. Koruptivna djela ne nalaze se u zakonu kao ona za koje je potreban istek roka za rehabilitaciju.

Stoga čak i nije presudno jesu li Sabi istekli rokovi rehabilitacije koji su inače regulirani Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. 

SDP tvrdi da je Sabo donio potvrdu o nekažnjavanju

Prema odredbama tog zakona, „počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni ovim Zakonom, smatrati se osobom koja nije počinila kazneno djelo, a njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo“.

Željko Sabo je, podsjetimo, u ožujku 2015. osuđen na osam mjeseci zatvora, plus osam mjeseci na uvjetnoj slobodi u roku kušnje od dvije godine. Sabo je iz zatvora izašao 28. prosinca 2015., nakon čega mu je preostao još uvjetni dio kazne.

Zakon o pravnim posljedicama osude kao rokove rehabilitacije za osobe koje su dobile kaznu zatvora do jedne godine navodi tri godine od dana izdržane kazne, odnosno od dana roka provjeravanja kod uvjetne osude.

Ako bi se ubrajao i uvjetni dio, taj rok istječe u 2020.

Međutim, iz SDP-a su nam potvrdili kako je Sabo dobio potvrdu o nekažnjavanju.

„Obavještavamo Vas kako je gospodin Željko Sabo SDP-u priložio valjanu potvrdu o nekažnjavanju kao preduvjet kandidaturi za Hrvatski sabor. Bivši vukovarski gradonačelnik je u prosincu 2015. pušten iz kaznionice nakon što je odslužio zatvorsku kaznu od osam mjeseci“, odgovorili su nam.

Ako je Sabo donio tu potvrdu SDP-u znači da je izbrisan iz kaznene evidencije te da se na njega primjenjuju odredbe o rehabilitaciji koje navode: „Protokom rokova (…) počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o osobi kao počinitelju kaznenog djela zabranjena je, a uporaba tih podataka nema pravni učinak. Rehabilitirana osoba ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice“.

To ujedno znači i da bi Sabo mogao podizati tužbe protiv svih koji ga podsjećaju na epizodu u kojoj je kazneno odgovarao za praksu „skupljanja žetončića“, a koja je bila uvriježena i za vrijeme prošlog saziva Sabora.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.