Gotovo svaki peti zastupnik u Saboru nije izabran voljom birača

Gabrijela Galić

Gotovo svaki peti zastupnik koji je na konstituirajućoj sjednici 10. saziva Sabora prisegnuo na tu dužnost nije izabran voljom birača. Zastupnički mandat im je „predan“ jer će izabrani zastupnici obnašati ministarske dužnosti ili već obnašaju dužnosti župana ili  europarlamentaraca.

Na parlamentarnim izborima održanim prije 17. dana u 10. saziv Sabora izabrano je 151 zastupnika. Većinu zastupnika, njih 66, ima HDZ. Stranke okupljene u Restart koaliciji koju vodi SDP imaju 41 zastupnika, Domovinski pokret Miroslava Škore 16, a Most osam. Koalicija Možemo! osvojila je sedam mandata, koalicija okupljena oko Stranke s imenom i prezimenom tri mandata, dok su po jedan osvojili HNS i Reformisti Radimira Čačića, a osam mandata pripada zastupnicima nacionalnih manjina (novilist).

No, umjesto 33 zastupnika koji su osvojili mandate, u saborskim će klupama sjediti njihove zamjene, odnosno kandidati na izborima koji nisu osvojili povjerenje birača.

Četiri su političke grupacije čije izabrane kandidate mijenjaju lošije plasirani na izbornim listama – HDZ,  Restart, Škorin Domovinski pokret i Čačićevi Reformisti.

Najviše zamjena u saborskim klupama pristiže iz HDZ-a – 24. To znači da 36 posto zastupnika te političke opcije koji bi iduće četiri godine trebali sjediti u saborskim klupama nisu sami osvojili mandate.

Iz redova Restart koalicije pet je zastupnika koji su izabrani na parlamentarnim izborima ostalo na svojim trenutnim dužnostima, a umjesto njih će u Saboru sjediti zamjene. Drugim riječima, iz te političke opcije u Saboru je 12 posto zastupnika koji mandate nisu sami osvojili na izborima.

Troje od 16 zastupnika Domovinskog pokreta također se odlučilo za zamjene pa 18 posto predstavnika te opcije nije osvojilo mandat na izborima.

Reformisti Radimira Čačića, pak, imaju stopostotni učinak. Mandat kojeg je osvojio Čačić predan je njegovoj zamjeni.

Milanović Litre ima daleko najmanji broj preferencijalnih glasova od svih zastupnika

Ukupno gledajući novi saziv Sabora – 22 posto zastupnika mandate nisu osvojili voljom birača. U Sabor su ušli zahvaljujući odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojim se, među ostalim, propisuje i izbor zamjena izabranih zastupnika.

Iako će u aktualnom saborskom sazivu sjediti 33 zastupnika koji nisu osvojili svoje mandate, u javnosti se najviše propituje pozicija Marka Milanovića Litre koji je u Sabor ušao kao zamjena europarlamentarki Ruži Tomašić. Ta predstavnica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) natjecala se na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici, ali kako ostaje u Europskom parlamentu, umjesto nje je u Sabor ušao Milanović Litre koji je iz saborske klupe „izbacio“ Roberta Pauletića, iako je osvojio samo 19 preferencijalnih glasova (0,09 posto od ukupno osvojenih glasova liste). Istodobno je Pauletić kao kandidat Domovinskog pokreta osvojio preko 3,9 tisuća glasova ili 19,97 posto ukupno osvojenih glasova liste (DIP, Konačni rezultati izbora zastupnika u Hrvatski sabor 2020., rtl).

Da su Tomašić, Milanović Litre i Pauletić bili kandidati na kandidacijskoj listi jedne stranke, onda bi Pauletić ušao u Sabor. Zakon kaže da na listi jedne stranke izabranog zastupnika zamjenjuje neizabrani kandidat te se u tom slučaju on bira prema osvojenim preferencijskim glasovima, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika“, onda ga određuje stranka koja je listu predložila.

Kandidat koji ulazi po preferencijalnim glasovima treba osvojiti najmanje 10 posto preferencijalnih glasova u odnosu na broj glasova koje je osvojila lista na kojoj je kandidiran.

U slučaju kandidacijskih listi dviju ili više stranaka, što je slučaj koji se ovdje primjenjuje, izabranog zastupnika zamjenjuje neizabrani kandidat „iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje“. I u tom se slučaju najprije gledaju preferencijalni glasovi, a ako na listi nema „tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje“.

Prema zakonskim odredbama, Milanović Litre bi, kao jedni preostali predstavnik HKS-a na listi, Ružu Tomašić mijenjao i da nije osvojio niti jedan preferencijalni glas.

„Nije mi neugodno, što bi mi bilo neugodno. Ne predstavljam ja 19 ljudi nego glasove Hrvatske konzervativne stranke u 10. izbornoj jedinici i sve politike koje predstavlja naša stranka“, odgovarao je Milanović Litre novinarima na upit je li mu neugodno što je sa samo 19 osvojenih glasova postao saborski zastupnik (tportal).

U obranu mu je priskočio Hrvoje Zekanović, predsjednik Hrvatskih suverenista (koji su, također, bili jedna od stranki koja je s Domovinskim pokretnom izašla na izbore) navodeći kako „u Hrvatskom saboru ima nekoliko desetaka zastupnika koji imaju otprilike toliko glasova koliko ima Marko Milanović Litre“.

To, međutim, nije točno. Prema izvještaju DIP-a o provedenim izborima, on definitivno ima najmanji broj preferencijalnih glasova od svih zastupnika – bilo onih koji su sami mandat osvojili na parlamentarnim izborima ili su u Sabor ušli kao zamjena. Druga po redu prema malom broju preferencijalnih glasova je Restartova Martina Grman Kizivat sa 116 preferencijalnih glasova, a koja je u Sabor ušla umjesto Damira Bajsa..

Kosor: Stavljanje na liste onih na nespojivim dužnostima je prevara birača

Da je ulazak zastupnika u Sabor, bez osvojene potpore birača posljedica izbornog sustava, ustvrdila je Jadranka Kosor, bivša predsjednica Vlade.

„Činjenica je da 33 zastupnika u Saboru neće predstavljati volju birača, volju naroda“, ustvrdila je Jadranka Kosor gostujući na N1. Navodi kako će izabrane zastupnike i zastupnice zamijeniti ljudi koji su dobili „zanemariv, minoran broj glasova“, što pokazuje da u sustavu nešto nije dobro.

„To se može zvati i prevarom birača. Ako na liste stavite župane koji po zakonu ne mogu ući u Hrvatski sabor, to je prevara birača. (…) Ako birate članove Nadzornih odbora, odnosno bolje rečeno članova uprava javnih poduzeća, zna se da oni ne mogu sjediti u Hrvatskom saboru“, kazala je, dodajući kako se isto odnosi i na ljude za koje se očekuje da bi u slučaju pobjede određene političke opcije bili ministri.

Iako bi takav izborni sustav trebalo mijenjati, smatra Kosor, do promjene neće doći jer postoje ljudi koji „jednostavno kupe određeni broj birača“, odnosno “oni su neka vrsta meda koja okuplja pčelice u narodu“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"