Na društvenim mrežama dijeli se video u kojem se navodi da je Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila da asimptomatski ljudi ne šire zarazu i ne trebaju nositi maske. Riječ je o kombinaciji nekoliko snimki, starih mjesec dana i onih nastalih na samom početku pandemije, kada se o virusu SARS-CoV-2 i Covidu-19 znalo manje informacija nego danas.
Titlovani video arhiviran je ovdje, a objavljen je na stranici Marije Stojaković, poznate po dijeljenju različitih antivakserskih sadržaja i sličnih dezinformacija o pandemiji Covida-19 (1, 2).
Kompilacija izjava o maskama
Tvrdnja da “zdravi ljudi ne šire virus” temelji se na izjavi Marie Van Kerkhove, tehničke voditeljice SZO za koronavirus, koja je 8. lipnja na konferenciji za medije rekla kako “iz podataka koje imamo, čini se vrlo rijetkim da asimptomatska osoba zaista prenese virus dalje drugoj osobi”.
U videu još vidimo dvoje sugovornika, voditelja Grega Kellyja i gosta dr. Davida Samadija, koji zaključuju na osnovu izjave Van Kerkhove da je SZO napravila “preokret za 360 stupnjeva” i promijenila preporuke za suzbijanje zaraze. Slijedi isječak iz video uputa dr. April Boller od 9. ožujka koja objašnjava da “ukoliko nemate simptome ne morate nositi masku” te gostovanje članice Nacionalnog stožera civilne zaštite Maje Grba-Bujević na RTL-u 24. veljače, koja kaže da oni “koji nemaju simptome ne moraju kupovati maske i nositi ih”.
Video se zaključuje screenshotom izjave epidemiologa i člana srpskog Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19 Predraga Kona da je “nošenje maski pitanje obaveze koja će trajati jako dugo – sve do proljeća iduće godine”.
SZO ne tvrdi da mase nisu korisne
Originalna verzija ovog videa (bez isječaka s hrvatskim i srpskim epidemiolozima) već se širila među protivnicima mjera suzbijanja širenja zaraze u SAD-u i šire, te su tvrdnje u njemu raskrinkane kao činjenično netočne i neutemeljene (1, 2, 3, 4).
Naime, Van Kerkhove je dan kasnije pojasnila svoju izjavu o asimptomatskim slučajevima. “Odgovarala sam na pitanje na konferenciji, nisam iznosila službeni stav SZO ili slično, samo sam pokušala reći ono što znamo i tu sam iskoristila frazu ‘vrlo rijetko’ i mislim da je nesporazum tvrditi da je asimptomatski prijenos globalno vrlo rijedak – referirala sam se na skupinu studija”, prenosi njene riječi AFP.
“Znamo da ljudi koji su asimptomatski ili oni koji nemaju simptome mogu prenijeti virus. Referirala sam se na neke detaljne istrage, istrage klastera, praćenje slučajeva gdje se u izvješćima zemalja članica navodilo da kad prate asimptomatski slučaj, to je vrlo rijetko i iskoristila sam frazu ‘vrlo rijetko’ da smo pronašli sekundarnu transmisiju”, rekla je Van Kerkhove.
Koji dan ranije, 5. lipnja, SZO je izdala preporuke u kojima savjetuje nošenje maski u specifičnim situacijama, primjerice kad fizičko distanciranje od najmanje jednog metra nije moguće (javni prijevoz, trgovine i slični zatvoreni prostori gdje je gužva).
Korištenje maski mora biti dio šire strategije
SZO na svojoj stranici napominje da same maske nisu dovoljna zaštita od infekcije te njihova upotreba treba biti dio šire strategije suzbijanja širenja zaraze (izolacija zaraženih osoba i njihovih bliskih kontakata, fizičko distanciranje, često pranje ruku itd). Navode da postoje ograničeni dokazi o učinkovitosti nemedicinskih (platnenih) maski, ali u situacijama gdje fizičko distanciranje nije moguće savjetuje se njihovo nošenje.
U svjetlu činjenice da se preporuke epidemiologa mijenjaju kako se otkrivaju nove informacije o virusu, treba gledati i izjave Maje Grba-Bujević i ostatka članova hrvatskog Nacionalnog stožera civilne zaštite. Također, treba uzeti u obzir i kontekst u kojem su izjave izgovorene.
Točno je da su članovi hrvatskog Stožera civilne zaštite na početku epidemije tvrdili da građani ne moraju nositi zaštitne maske. Međutim, u vrijeme kad su to govorili, u Hrvatskoj nije bilo dovoljno maski niti da se zadovolje potrebe medicinskog osoblja za zaštitnom opremom. Može se stoga argumentirano pretpostaviti da su članovi Stožera izlazili u javnost s izjavama za koje su znali da vjerojatno nisu sasvim točne, ali su pokušavali spriječiti pomamu za maskama, čime bi se dodatno smanjila njihova dostupnost i povećale cijene.
O problematici lošeg javnog komuniciranja potrebe za nošenjem maski i ljudima koji ih odbijaju više možete čitati ovdje.