Pismo sektorske politike za željeznički sustav, odnosno dokument koji bi trebao biti podloga za reformu željezničkog sektora, bit će doneseno najesen. Najavio je to Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture gostujući u programu Hrvatskog radija.
„Ono što nam ostaje je donijeti pismo sektorske politike koje će nam biti temelj za povlačenje budućih sredstava. To pismo je gotovo. Radimo u suradnji sa Svjetskom bankom. To ćemo najesen sigurno usvojiti, kako bi iz ovih sredstava – dvije milijarde eura – mogli povući sredstva“, kazao je Butković objašnjavajući kako to pismo predstavlja reformu željezničkog sustava, ali i platformu za povlačenje europskih sredstava.
Tako se donošenje pisma sektorske politike za željeznički sustav najavljuje već treći put u razdoblju od nešto više od dvije godine.
Još 2018. tvrdili da je nacrt gotov
U prosincu prošle godine iz ministarstva mora, prometa i infrastrukture – nakon što je tijekom 2018. godine taj dokument dva puta najavljivan – odgovoreno nam je kako je nacrt pisma gotov te se nalazi u fazi usuglašavanja u Ministarstvu financija nakon čega će biti prezentiran vladi.
„Radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji će biti podloga za cjelokupnu reformu željezničkog sektora kroz ojačanje nadzora i planiranja unutar sektora. Uz to, reforma će omogućiti povećanje operativne učinkovitosti željezničkih tvrtki te poboljšati financijsko stanje sektora“, objašnjavali su tada iz resornog ministarstva.
Što ćemo sa željeznicama?
Pismo sektorske politike, koje resorno ministarstvo prometa izrađuje u suradnji sa Svjetskom bankom, ali i tri željezničke kompanije – HŽ infrastrukturom, HŽ Putničkim prijevozom i HŽ Cargom trebalo bi definirati daljnje restrukturiranje tih kompanija, kao i trasirati mjere za financijsku stabilizaciju željezničkih poduzeća, kao što je to napravljeno i u cestarskom sektoru.
U cestarskom sektoru takav je dokument donesen 2017. godine, a rezultiralo je odlaskom dijela zaposlenih iz cestarskih tvrtki, spajanjem tvrtki HAC-ONC i HAC, refinanciranjem kreditnih zaduženja te povećanjem sezonske cijene cestarine (što je trenutno zbog epidemije koronavirusa odgođeno).
Dokument trebao biti spreman prije dvije godine
Nakon reformskih planova u cestarskom sektoru, najavljivalo se i žurno donošenje sličnog programa za željeznički sektor.
„Mi bi trebali u lipnju donijeti pismo sektorske politike, to će biti snažan dokument oko restrukturiranja željezničkog sektora. Nakon ne znam koliko godina krećemo u restrukturiranje željeznice“, izjavio je Butković u travnju 2018. godine.
Mjesec dana kasnije, stigla je nova Butkovićeva najava. Sudjelujući na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo – prometna budućnost Hrvatske”, podsjetio je da je u kolovozu 2017. godine usvojena Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, koja predstavlja temeljni dokument o tome “kakav promet želimo”, kao i osnovu za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
“Ciljevi do 2030. godine su da promet bude održiv i profitabilan, siguran, da bude pokretač gospodarskog razvoja, kao i u službi integracijskih procesa, kada je riječ i o koridorima, kao i integraciji Hrvatske u EU”, rekao je tada Butković, dodajući kako je željeznički sektor najveći izazov te će morati proći “trnovit put kako bi stao na noge”, njegovo restrukturiranje bit će veći izazov od cestovnog.
Pismo sektorske politike za željeznicu, kako je tada najavio, trebalo je biti pripremljeno do kraja 2018. godine.
No, tek je u prosincu prošle godine bilo u postupku usuglašavanja, a prema najnovijim najavama donijet će se tijekom jeseni.
Nepotrošena EU sredstva iz prošlog proračunskog razdoblja
Međutim, to pismo neće biti podloga za korištenje sredstava iz pakta vrijednog dvije milijarde eura, kao što je to neprecizno rekao Butković.
„EU podupire gospodarski oporavak u svim državama članicama ulaganjem gotovo 2,2 milijarde eura u 140 važnih projekata u području prometa. Tim će se projektima pomoći u izgradnji prometnih veza koje nedostaju, poduprijeti održivi promet te stvoriti radna mjesta. Financirat će se putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), EU-ova programa bespovratnih sredstava za potporu prometnoj infrastrukturi“, objavila je Europska komisija (EK) prošli tjedan.
No, to nisu nova sredstva koja se tek osiguravanju, među ostalim i za projekte u željeznici, već je riječ o sredstvima koja su osigurana proračunom Europske unije za prošlo razdoblje od 2014. do 2020. godine.
U tom razdoblju, u okviru programa CEF, iz EU proračuna je dostupno 23,2 milijarde eura za sufinanciranje projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T) u državama članicama. Kroz šest poziva za podnošenje projektnih prijedloga CEF je u prometnom sektoru dosad potpomogao 794 projekta ukupne vrijednosti 21,1 milijarde eura.
To znači da je na raspolaganju ostalo još nešto više od dvije milijarde eura koje valja iskoristiti u naredne tri godine, a pozivi za te projekte otvoreni su prošle godine i prema podacima koje je objavila EK, Hrvatska je prijavila četiri projekta.
Putem CEF-a Hrvatska već provodi 41 projekt, od čega je u željezničkom prometu aktivno pet projekata, bilo da je riječ o izradama studija za nove pruge ili radovima poput onih na dionici Križevci-Koprivnica.
Ukupno iz CEF-a Hrvatska na raspolaganju ima 456 milijuna eura, dok je vrijednost projekata u provedbi 426,21 milijun eura. To znači da bi iz tog programa, od ukupno nešto više od dvije milijarde koje su ostale na raspolaganju, mogla povući još 30 milijuna eura (1, 2, 3).
Upravo je to i vrijednost projekata koji su prijavljeni za financiranje iz CEF-a, a formalna odluka o dodjeli tih sredstava očekuje se uskoro. Prema najavama EK, ugovori za projekte bit će potpisani najkasnije do siječnja iduće godine.
Pismo sektorske politike za željeznički promet, tako neće imati nikakvog utjecaja na dodjelu sredstava iz CEF-a već će se odraziti na povlačenje sredstava novog proračunskog razdoblja u kojem bi Hrvatskoj na raspolaganju trebalo biti 22 milijarde eura (Telegram).
* Hrvatskoj je iz natječaja kojeg je za područje prometa CEF raspisao 2019. godine odobreno još pet projekata ukupne vrijednosti 23,3 milijuna eura, od čega je bespovratno 19,8 milijuna eura. Kako je 29. srpnja priopćilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, time je ukupni broj projekata financiranih iz CEF Instrumenta dosegnuo brojku od 46 “ukupne vrijednosti 554 milijuna eura, odnosno 446 milijuna eura bespovratnih EU sredstava”.
