„Iako punih desetak godina bilježimo konstantan, rapidan, zabrinjavajući pad broja OPG-ova koji se bave proizvodnjom mlijeka, Hrvatska ne poduzima ništa da spriječi propast proizvodnje hrane odnosno proizvodnje dviju najvažnijih namirnica, mlijeka i mesa“, ocijenila je Ružica Vukovac, saborska zastupnica Domovinskog pokreta (HRT, Dnevnik.hr).
Govoreći o problemima domaće poljoprivrede, posebno kada je riječ o proizvodnji mesa i mlijeka, Vukovac je dodala i kako se nepovratno izgubilo 50 tisuća gospodarstava koja su proizvodila mlijeko. Tvrdi da se u mandatu premijera Andreja Plenkovića proizvodnja mlijeka smanjila za 11 posto, najviše od svih članica Europske unije.
Ukupna proizvodnja u padu
Iz te izjave nije jasno misli li se na ukupne količine mlijeka koje poljoprivrednici predaju otkupljivačima ili na količine proizvedenog mlijeka za piće.
Ako je Vukovac mislila na ukupne količine otkupljenog mlijeka koje dalje ide u proizvodnju – ne samo proizvodnju mlijeka za piće, već svih ostalih proizvoda od mlijeka poput sireva, fermentiranih proizvoda, vrhnja – točno govori o padu proizvodnje.
Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine objavljuje Godišnja izvješća o stanju u poljoprivredi, takozvana Zelena izvješća (dokumenti se mogu vidjeti ovdje). Prema podacima iz Zelenog izvješća za 2016. godinu ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj iznosila je 670 569 tona, „od čega je otkupljivačima isporučeno 489.646 tona (4,6% manje u odnosu na 2015. godinu)“.
U 2017. godini ukupna proizvodnja mlijeka bila je 648 414 tona, od čega je otkupljivačima isporučeno 476 773 tona što je 2,6 posto manje isporučenog mlijeka u odnosu na 2016. godinu.
Prema izvješću za 2018. godinu, otkupljivačima je isporučeno ukupno 453 458 tona mlijeka ili 5,1 posto manje nego godinu dana ranije. Lani je, pak, zabilježen godišnji pad od 3,9 posto pa je otkupljivačima isporučeno 435 606 tona mlijeka (DZS).
Iz tih podataka o ukupno proizvedenim, odnosno otkupljenim količinama mlijeka proizlazi da je od 2016. godine do kraja 2019. godine količina otkupljenog mlijeka smanjena za 11,1 posto.
Usporedba s članicama EU
U usporedbi s podacima ostalih članica Europske unije, a što se može vidjeti iz podataka Europskog statističkog ureda (Eurostat) to je doista najveći pad otkupa proizvedenog mlijeka u periodu od 2016. godine do 2019. godine (za neke zemlje EU podaci za 2019. godinu su privremeni, ili još nisu dostupni).
Osim Hrvatske, koja bilježi pad otkupa ukupnih količina mlijeka od 11,1 posto, pad je vidljiv i u nekim drugim članicama poput Slovenije, Slovačke, Finske, Nizozemske, Litve. Međutim, u tim su zemljama stope daleko niže i kreću se jedan do četiri posto.
Proizvodnja mlijeka za piće raste
Drugi element koji se može promatrati je proizvodnja mlijeka za piće. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), iz baza podataka o poljoprivredi, odnosno proizvodnji svježih mliječnih proizvoda, u periodu od 2016. godine do kraja 2019. došlo je do blagog porasta proizvodnje.
Službena statistika kazuje da od 2008. godine kada je Hrvatska proizvodila preko 340,9 tisuća tona mlijeka za piće (neobranog i sirovog mlijeka te djelomično obranog mlijeka), konstantno pada proizvodnja. Ispod 300 tisuća tona pala je 2013. godine te se nakon 2014. godine, kada je dosegnula najnižu razinu, kreće oko 290 tisuća tona.
U periodu od 2016. godine do kraja 2019. godine, uz oscilacije po godinama, došlo je do blagog porasta proizvodnje mlijeka. Tako je na razini 2016. godine proizvedeno 293 445 tona mlijeka, da bi u 2017. godini proizvodnja pala na 279 195 tona. U 2018. godini proizvodnja raste na preko 291,8 tisuća tona dok je u 2019. godini proizvedeno 296 746 tona mlijeka što je otprilike na razini 2015. godine.
Broj proizvođača pada već godinama
Što se tiče broja gospodarstava koja proizvode mlijeko, točno je da njihov broj pada. U 2010. godini u Hrvatskoj je bilo 19 937 gospodarstava koja isporučuju mlijeko (Informacija o stanju u stočarstvu na području Koprivničko-križevačke županije u 2011. godini, grafikon na strani 4.) Godinu dana kasnije, broj isporučitelja mlijeka pao je na 14,2 tisuće.
Ministarstvo poljoprivrede u Zelenom izvješću još od 2011. godine ukazuje na konstantan pad broja isporučitelja mlijeka, ali istodobno i rast količina isporučenog mlijeka po proizvođaču.
„Intenzivno restrukturiranje sektora uočljivo je i promatra li se kretanje broja isporučitelja mlijeka. Naime, broj se isporučitelja od 2003. godine, kada je iznosio 58 815, višestruko smanjio, te je krajem 2011. godine bio svega 14 204“, navodi se u Zelenom izvješću za 2011. godinu.
Podaci o porastu količine mlijeka isporučene po pojedinom isporučitelju, kako stoji u tom izvješću, također govore o sve povoljnijoj strukturi proizvodnih kapaciteta te podizanju svijesti proizvođača mlijeka o potrebi modernizacije farmi i primjeni suvremene tehnologije i znanja.
„Navedeno najbolje dokazuje i podatak o udjelu mlijeka vrhunske kvalitete u skladu s europskim standardima u ukupno isporučenim količinama mlijeka. Naime, udio mlijeka EU kvalitete porastao je s 22,7% iz 2003. godine na značajnih 94,08% krajem 2011. godine“, navodi se u izvješću iz 2011. godine.
Slične rečenice nalaze se i u zadnjem objavljenom Zelenom izvješću za 2018. godinu u kojem stoji kako se „u razdoblju od 2013. do 2018. godine broj isporučitelja mlijeka smanjuje no raste prosječna isporučena količina mlijeka po isporučitelju“. U 2018. godini u isporuci mlijeka otkupljivačima sudjelovalo je 6 139 isporučitelja, dok je u 2019. godini njihov broj pao na 5 473 (Agrobiz).
50 tisuća proizvođača nestalo od 2003.
Podaci, tako kazuju da je od 2010. godine do kraja 2019. godine nestalo 14,5 tisuća proizvođača mlijeka. Stoga, Vukovac točno navodi da se kroz desetak godina bilježi konstantan pad proizvođača mlijeka.
No u tom ih razdoblju nije nestalo 50 tisuća. Ta se brojka može odnositi na period od 2003. godine do kraja 2019. godine. Naime, 2003. godine bilo je 58 815 isporučitelja mlijeka dok ih je lani bilo 5 473. Tako je u razdoblju od 16 godina nestalo preko 53,3 tisuća proizvođača mlijeka.
