Ovaj kolaž fotografija prikazuje različita oboljenja, ne kožne infekcije zbog maski

Margarita Perić

Kolaž fotografija koji prikazuje ljude s različitim osipima po licu širi se Facebookom, s netočnom popratnom tvrdnjom kako su se te kožne promjene dogodile zbog nošenja zaštitnih maski.

Primjeri takvih objava arhivirani su ovdje, ovdje i ovdje. U njima se navodi kako “posljedica nošenja maski su bakterije na licu i na usnama”, da “akne uzrokovane maskama postaju stvar svakodnevnice”, kao i “sekundarne bakterijske infekcije, uključujući one izazvane bakterijama stafilokokus i streptokokus”.

Fotografije u kolažu prikazuju različite kožne infekcije, a samo se dvije od njih odnose na stanje uzrokovano nošenjem zaštitnih maski.

Stvarni izvori fotografija

Korištenjem pretraživača Google Image Searcha i sličnih servisa poput TinEye-a i FotoForensics, utvrdili smo izvor za svih pet fotografija korištenih u kolažu.

Fotografija 1 prikazuje 12-godišnju djevojčicu koja je imala alergijsku reakciju na komponentu zaštitne maske koju je nosila. Njena majka je podijelila fotografiju na Facebooku 30. srpnja, objašnjavajući da je djevojčica bila na kampiranju te da je obavezno morala nositi masku u zatvorenom prostoru. Fotografija je u međuvremenu uklonjena, kako piše Le Monde, a majka je u drugoj objavi postavila fotografiju lijekova koji su propisani njenoj kćeri za alergijsku reakciju. Iz objave nije jasno kakvu vrstu maske je djevojčica nosila, ni na koju je točno komponentu 12-godišnjakinja alergična.

Fotografija 2 (koja je iz nekog razloga prekrižena, bez objašnjenja onih koji fotografiju dijele) može se naći na stranici Medical News Today, u članku objavljenom 27. studenog 2018. godine. Ispod fotografije je potpis: “Djevojčica s vodenim kozicama”. Fotografija je inače u vlasništvu stranice stock fotografija Getty.

Fotografija 3 objavljena je na stranici Plastic Surgery Key, u članku o virusnim infekcijama objavljenom 7. travnja 2016. godine. Fotografija prikazuje dječaka kojem je dijagnosticiran ekcema herpetikum (komplikacija infekcije herpes simpleks virusom).

Fotografija 4 objavljena je 22. ožujka 2020. na Twitter profilu Travelito, uz popratni tekst da fotografije prikazuju talijanske medicinske sestre i liječnike nakon odrađene smjene na intenzivnoj njezi s pacijentima koji boluju od Covida-19. Žena na fotografiji nema infekciju, već ulegnuće na koži izazvano prejako stisnutom zaštitnom opremom.

Fotografija 5 objavljena je na stranici Medical News Today 24. travnja 2018. kao ilustracija za stanje malarnog osipa. I ovdje je riječ o stock fotografiji, budući da je istu ženu moguće naći na fotografijama stranice Alamy kad se u tražilicu upiše pojam ‘rozacea’ (primjer ovdje, ovdje i ovdje).

Kako zdravstveni radnici koriste maske

Tim kineskih znanstvenika je u ožujku objavio rad “Prevencija i liječenje oštećenja kože uzrokovanih osobnom zaštitnom opremom: Iskustvo liječnika s prve linije koji liječe infekciju 2019-nCoV”. U radu se navodi da s obzirom da zdravstveni djelatnici moraju nositi zaštitne maske i naočale postavljene jako prijanjajuće uz kožu lica, na više sati, može doći do ulegnuća, dok zbog trenja opreme i kože lica može doći do “razvoja eritema, žuljeva ili čira, zajedno s boli i čak sekundarnom infekcijom”.

Navodi se da može doći i do alergija, poput lokalnih ekcema zbog oštećenja propusnosti osobne zaštitne opreme, ili kontaktnog dermatitisa kao alergijske reakcije na komponente opreme. Moguće su gljivične infekcije u vrućim i vlažnim sredinama, ili bakterijske infekcije poput folikulitisa (infekcija folikula dlake) i furunkula (čir, gnojna infekcija folikula dlake).

Podsjetimo da se sve navedene pojave odnose na zdravstvene djelatnike, koji kontinuirano moraju nositi zaštitnu opremu dugi niz sati, prijanjajuće uz lice. U brojnim slučajevima, nose i više od jedne vrste zaštite odjednom.

Faktograf je već razotkrio brojne dezinformacije vezane uz nošenje zaštitnih medicinskih ili platnenih maski, kao i ostale dezinformacije vezane uz pandemiju, o čemu možete čitati ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"