Svježe formirana radna skupina koja bi trebala odrediti na koji će se način provoditi nastava u hrvatskim školama održala je u utorak svoj prvi radni sastanak. Poslije sastanka ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je rekao kako je polazišna točka da sva djeca najesen krenu u škole, ali i kako će na snazi biti različite mjere ovisno o tome kakve uvjete imaju pojedine škole, uključujući i mogućnost da se neke škole koje nemaju zadovoljavajućih uvjeta ograniče na on-line nastavu.
Proboji virusa će se, kako je rekao, rješavati „ad hoc, u onom trenutku kad se oni pojave“. Ono što se jedino za sada zna jest da se djeci nižih razreda neće preporučivati nošenje maski, kao i da će postojati preporuka da ih studenti nose, a za najveću školsku skupinu – više razrede osnovne škole i srednjoškolce više-manje se ništa još ne zna.
Ako se na planovima i radilo, kao što sugerira ministar Fuchs, oni svakako nisu poznati javnosti, što potvrđuje dojam neozbiljnog pristupa. Kakve sve dileme stoje pred učenicima, nastavnicima i roditeljima i kako naše insititucije na njih još nemaju odgovore detaljno je popisao Index u članku objavljenom prije tri dana.
Nastava bi trebala početi za nepuna tri tjedna što ne ostavlja značajno vrijeme za tehničke pripreme, tim više što bi planovi tek trebali biti izrađeni – kako je rečeno nakon sastanka radne skupine – do 31. kolovoza.
Italija zapošljava dodatnih 50.000 nastavnika da bi osigurala rad u manjim skupinama
Za ilustraciju, početak školske godine u susjednoj Italiji predviđen je tjedan dana kasnije nego u Hrvatskoj, 14. rujna, pripreme su u toj zemlji u punom jeku, a mediji iznose zabrinutost da se do predviđenog datuma neće stići osigurati svi tehnički uvjeti koji su zacrtani. Mediji su još prije mjesec i pol izvijestili kako je talijanska vlada s lokalnim vlastima postigla dogovor da će se škole otvoriti polovicom rujna, a za njihov normalan rad, odnosno za implementiranje zaštitnih mjera trebalo bi biti izdvojeno najmanje milijardu eura. Spomenuta sredstava trebala bi uključiti zapošljavanje dodatnih 50 tisuća nastavnika, odnosno zaposlenika škola kako bi se mogao odvijati rad u manjim skupinama učenika. Kada bi se za mjeru ugrubo uzeo samo broj stanovnika, to bi značilo da bi hrvatski školski sustav trebao zaposliti najmanje dodatnih 3.000 nastavnika i drugih zaposlenika škole. Spomenuta sredstava trebala bi omogućiti i zadane uvjete razmaka među djecom i rad u različitim vremenskim rasporedima. Ovog tjedna povećana je zabrinutost da do listopada u škole neće stići naručenih preko dva milijuna školskih stolova za propisano pojedinačno sjedenje učenika, usprkos danonoćnoj proizvodnji tog namještaja.
U sklopu priprema za početak školske godine za starije učenike i studente od prošle nedjelje je zabranjen rad noćnih klubova i uvedena obaveza nošenja maski od 18 do 6 ujutro, a kao priprema za jesen uvedeno je obavezno testiranje za povratnike iz Španjolske, Grčke, Malte i – Hrvatske.
I učenici i nastavnici morat će nositi maske, a preporučeno je i da se što je moguće više koristi nastava na otvorenom.
Grupe učenika ne smiju se miješati, izbjegavaju se veća okupljanja
U europskim zemljama nova školska godina počinje na različite datume pa su tako neke već započele s radom i to u učionicama. Ministar Fuchs opravdava se da mi s popisivanjem mjera čekamo i da vidimo njihova iskustva nakon otvaranja. Međutim, kad ih i proučimo, teško da ćemo stići adaptirati svoj sustav u roku od tjedan dana koliko će proteći od donošenja mjera do početka nastave.
Ujedinjeno Kraljevstvo dopušta svojim pojedinim sastavnicama autonomno odlučivanje o nastavnim danima pa je tako u Škotskoj nastava u školskim klupama već počela početkom prošlog tjedna, sukladno preporukama radne skupine škotske vlade koja se oformila još u lipnju i od tada na tjednoj bazi razrađivala planove za početak nove školske godine. Na osnovi njihova rada, škotska vlada je na kraju srpnja izdala vodič za otvaranje škola. Osnova plana je podjela na faze koje ovise o stupnju raširenosti koronavirusa. Trenutačno su u trećoj fazi, dok bi četvrta označila povratak na normalan život. S obzirom na trenutačno malu lokalnu transmisiju nastava je započela u školskim zgradama, uz posebne mjere opreza poput podjele učenika na grupe koje se međusobno ne miješaju, održavanje potrebne distance među starijim učenicima u učionicama (pojedinačni stolovi za učenike) i stalnog čišćenja i provjetravanja prostorija, dok se za sada ne traži obavezno nošenje maski. Ta će se mjera naknadno uvesti ako skoči broj zaraženih. Izbjegava se međusobno dijeljenje materijala, bilo kakva velika okupljanja unutar škole, a roditeljima nije dopušten ulazak u školske zgrade.
Vlada Ujedinjenog kraljevstva izdala je još početkom ljeta opširno uputstvo, koje se stalno nadopunjuje novim detaljima, a u kojem su razrađene sve moguće opcije školovanja.
Naglasak na Test and Trace sustavu
Intencija je premijera Borisa Johnsona da se sve škole u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj otvore do početka rujna, uz naglašavanje kako će u slučaju povećane zaraze škole biti posljednje koje će se zatvarati. Zanimljivo je kako se i u Velikoj Britaniji, kao i u Italiji povlači direktna veza između rada pubova i noćnih klubova i funkcioniranja fakulteta jer tamo postoji svijest da jedno možda isključuje drugo. Naglasak svih britanskih planova o otvaranju škola je na učinkovitom i brzom Test and Trace sustavu, odnosno što bržem testiranju što šireg kruga kontakata i to na račun javnog osiguranja pa se čak govori o mogućnosti obaveznog tjednog testiranja nastavnika i učenika i kad nemaju nikakve simptome. Christina Pagel, profesorica s University Collegea London navodi kako je „snažan sustav traženja kontakata koji može prekinuti lanac transmisije i smanjiti infekcije presudan kad je riječ o sigurnosti škola“, pri čemu je naglasak na što širem testiranju.
U spomenutim uputama Vlade također je naglasak na testiranju. Svatko tko primijeti simptome treba, navodi se, odmah telefonom rezervirati termin za (besplatno) testiranje ili zatražiti da mu se pošalje paket za kućno testiranje.
S politikom teškog i limitiranog testiranja koja se na račun osiguranja provodi u Hrvatskoj, a koja će se, kako je potvrđeno nakon prvog sastanka radne skupine nastaviti i nakon otvaranja škola – gdje se spominjalo da će o uputnicama i dalje odlučivati pedijatri ili liječnici obiteljske medicine i to u uvjetima kada će se pojaviti i uobičajene sezonske prehlade i gripa s vrlo sličnim simptomima – ministar Fuchs nema zapravo što čekati na iskustva drugih zemalja.
Opširne britanske upute predviđaju podjelu učenika na grupe koje se međusobno ne miješaju, uz fizičko distanciranje učenika tamo gdje je to moguće i često čišćenje i provjetravanje prostorija. U slučaju zaraze u izolaciju ide samo grupa u kojoj se zaraza pojavila i profesori s kojima je bila u kontaktu. Onima koji moraju u samoizolaciju škola se nastavlja on-line.
Ako dođe do razbuktavanja zaraze u lokalnoj sredini ili na razini zemlje prelazi se na on-line nastavu za koju su u pripremi brojni materijali koji će stajati nastavnicima na raspolaganju. Ide se do takvih detalja da se predviđa podjela uređaja i računala lokalnim zajednicama kako bi ih one proslijedile učenicima slabijeg imovinskog stanja te postavljanje besplatnog WI-FI-a za one koji nemaju pristup internetu. Dodatna novčana sredstava trebala bi biti upućena za nadoknadu propuštenog prošlogodišnjeg gradiva preko mentorstva za učenike ranjivog položaja.
U Njemačkoj već dvije škole zatvorene, ali za sada ne odustaju od učionica
Među zemljama u kojima je počela nastava u učionicama je i Njemačka, odnosno njene pojedine savezne pokrajine. Njemački sustav omogućuje saveznim pokrajinama da same određuju nastavne dane pa je tako do sada škola počela u Mecklenburgu- Zapadnoj Pomeraniji i do kraja prvog tjedna dvije su se škole već morale zatvoriti zbog izbijanja zaraze, ali na razini pokrajine ne odustaju od držanja škola otvorenim. Škole su se otvorile i u Berlinu, Brandenburgu, Schleswig-Holsteinu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a lokalne sredine imaju različita pravila.
U Berlinu i Brandenburgu maske su obavezne na hodnicima i na stepenicama, dok su u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji obavezne i u učionicama.
Iako postoje suprotstavljene studije o prijenosu infekcije među školskom djecom, odnosno utjecaju zatvaranja škola na ograničavanje zaraze u proljeće, Wall Street Journal u nedavno objavljenom članku o otvaranju škola u Europi spominje kako vladine studije u Švedskoj, u kojoj su vrtići i škole ostale otvorene u proljetnom valu pandemije, pokazuju da to nije imalo mjerljivog efekta na ukupan broj potvrđenih slučajeva infekcije.
Od proljeća do danas uvidjelo se kako izostanak fizičkog odlaska u školu ima negativan utjecaj na psihičko stanje djece, naročito one srednjoškolskog uzrasta, kao i na školske rezultate, što može stvoriti dugoročne negativne posljedice i za pojedince i za društvo. Stoga se sada važe između dva zla.
Međutim, ponovimo to još jednom, u raznim provedenim studijama, kao i u debatama koje se u Europi vode, kao osnovni se preduvjet za otvaranje školskih zgrada navodi široko testiranje i brzo popisivanje kontakata kako bi se omogućilo da u izolaciju budu upućeni samo oni koji su bili izloženi virusu, a da se istovremeno zaraza ne počne nekontrolirano širiti. A Hrvatskoj u ovom trenutku, kako je to potvrdio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, nedostaje 159 epidemiologa. Dodatni problem predstavlja i saniranje posljedica potresa zbog čega će brojne zagrebačke škole morati ugostiti učenike razrušenih škola, što će povećati probleme oko omogućavanja fizičke distance među učenicima.
