Zadnjih nekoliko godina Facebook je borbu protiv dezinformacija i osiguranje točnih informacija odredio kao glavni prioritet kompanije. Investiranje u borbu protiv dezinformacija postavilo je temelje za borbu u globalnoj pandemiji. Ti napori uključuju poboljšane taktike blokiranja i uklanjanja lažnih profila, pronalaženje i uklanjanje loših aktera, rast programa suradnje s nezavisnim fact-checkerima, poboljšane sposobnosti strojnog učenja, udvostručenje broja ljudi koji rade na sigurnosti te bližu suradnju s drugim tehnološkim kompanijama, stručnjacima i vladama – tim riječima započinje Facebookov izvještaj Europskoj komisiji koja je od tehnoloških divova, potpisnika Kodeksa ponašanja iz 2018., zatražila redoviti monitoring i izvještavanje o suzbijanju dezinformacija o Covidu-19. Izvještaji Googlea, Mozille, TikToka, Twittera, Facebooka i Microsofta su prije nekoliko dana objavljeni na stranicama Europske komisije.
U Facebookovom izvještaju se pojašnjava kako kompanija uklanja dezinformacije koje bi mogle dovesti do direktnog fizičkog ozljeđivanja ili nasilja još od 2018, a ovog siječnja slična politika počela se primjenjivati za opasne misinformacije, odnosno dezinformacije o Covidu-19. Pri odlučivanju o takvom sadržaju Facebook se konzultira sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i ostalim zdravstvenim ekspertima kako bi identificirao tvrdnje koje su netočne i opasne. One uključuju opasne tvrdnje o lijekovima ili prevenciji te o načinu prijenosa virusa ili one koje preispituju postojanje virusa. U ožujku je tako počeo uklanjati netočne tvrdnje koje povezuju 5G i Covid-19, nakon što se vidjelo kakve štete takve tvrdnje uzrokuju u stvarnom svijetu.
Facebook je, kako pobraja u izvještaju, zbog kršenja „Standarda zajednice“ u dijelu koji se odnosi na sprečavanje govora mržnje – a uključuje i govor mržnje povezan sa zarazom – u prvom kvartalu ove godine uklonio 9,6 milijuna postova, dok je u drugom kvartalu taj broj narastao na 22,5 milijuna postova.
Zbog kršenja standarda u dijelu koji se odnosi na nasilje i uznemiravanje, u prvom kvartalu 2020. uklonjeno je 2,3 milijuna postova, a u drugom još 2,4 milijuna.
U dijelu koji se odnosi na dezinformacije koje predstavljaju neposrednu opasnost, uklonjeno je u drugom kvartalu ove godine više od sedam milijuna postova.
Oznake upozorenja na 98 milijuna postova o koroni
Za dezinformacije za koje ne procjenjuju da će dovesti do ozljeđivanja u stvarnom svijetu, ali štete integritetu platforme, Facebook surađuje s mrežom partnera koji se bave fact-checkingom, odnosno provjerom točnosti informacija. Nakon što je neki post od strane fact-checkera ocijenjen kao „netočan“ ili „djelomično netočan“, Facebook postavlja oznaku upozorenja i smanjuje mu distribuciju te identificira duplikate koje također označuje.
U drugom kvartalu 2020., navodi se u izvještaju, Facebook je, globalno, postavio oznake upozorenja na oko 98 milijuna postova, vezano isključivo za Covid-19.
Kad se uzme u obzir samo područje Europske unije, na osnovi rada fact-checkera u ožujku je označeno više od 6,3 milijuna postova; u travnju više od 7,1 milijun; u svibnju više od 6,2 milijuna; u lipnju više od 4,8 milijuna.
Facebook u izvještaju naglašava kako je program suradnje s organizacijama koje se bave provjerom činjenica ključni dio strategije za smanjenje dezinformacija na platformi te izvještava kako je tijekom ove godine dodano još šest partnera s područja EU, gdje sad djeluje njih 24, na 16 jezika. Osim područja EU, Facebook je u program nedavno uključio i partnere iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Švicarske, Ukrajine, Turske i Azerbajdžana, tako da sad u proširenoj europskoj regiji ima 34 organizacije koje djeluju na 24 jezika.
Podsjetimo, Faktograf je poziv da se uključi u taj program dobio još u travnju 2019., u vrijeme prije izbora za Europski parlament kada je Europska komisija od platformi tražila da stvore odgovorniji informacijski ekosistem u kojem će se manje oslanjati na algoritme, a više na provjeravanje činjenica i jačanje kolektivnog znanja o opasnostima od dezinformacija (tada nije bila riječ o koroni, već o strahu od negativnog utjecaja lažnih informacija i koordiniranih dezinformacijskih kampanja na europske izbore).
Preusmjeravanje na stranice WHO-a i drugih zdravstvenih autoriteta
Osim borbe protiv dezinformacija, platforme koje su potpisale Kodeks ponašanja obvezale su se na suradnju sa zdravstvenim autoritetima. Sve platforme su, također, za vrijeme lockdowna imale svoje programe koji su promovirali ili pomagali ostanak u kući.
Informacijski centar Facebooka i Instagrama, navodi se u izvještaju, preusmjerio je ukupno više od dvije milijarde korisnika na vjerodostojne zdravstvene izvore informacija o Covidu-19, od kojih je više od 600 milijuna ljudi kliknulo kako bi naučilo nešto novo.
Google u izvještaju podsjeća kako na svojoj tražilici daje prednost člancima organizacija koje se bave fact-checkingom, a ti su članci na području EU imali doseg od više od 155 milijuna u prvoj polovici godine. YouTube od početka godine prikazuje informacijske panele koji povezuju s relevantnim zdravstvenim izvorima, a ti su paneli globalno imali oko 300 milijardi impresija. Google u izvještaju tvrdi i kako pravila korištenja YouTubea zabranjuju sadržaj koji negira postojanje virusa ili potiče korištenje neprovjerenih pripravaka umjesto prave medicinske skrbi, kao i onaj koji se protivi mjerama proglašenog distanciranja.
TikTokova informativna stranica o Covidu-19 posjećena je više od 52 milijuna puta na pet glavnih europskih tržišta – britanskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i španjolskom.
Twitterove stranice koje se bave koronom posjetilo je više od 160 milijuna ljudi, a ukupno su pregledane više od dvije milijarde puta. Na njima se donose najsvježiji tveetovi zdravstvenih vlasti, medija i civilnog društva vezanih za koronu na lokalnim jezicima. Od izbijanja koronakrize, Twitter je, navodi u izvještaju, uklonio 14.900 tweetova koji su kršili smjernice.
Google je na području EU blokirao preko 68 milijuna oglasa, 9.884 iz Hrvatske
Sve kompanije tvrde kako su na svojim platformama zabranile korona profiterstvo, odnosno oglašavanje proizvoda koji se odnose na suzbijanje pandemije, a pogotovo one koji nude proizvode koje navodno liječe bolest. Istovremeno, poklanjale su besplatni oglasni prostor za informacije zdravstvenih vlasti, nevladinih organizacija koje pomažu stradalima i vjerodostojnih medija.
Posebno je u tom svijetlu zanimljiv Google, s obzirom na to da, između ostalog, razni klikbejt „mediji“ i postoje kako bi profitirali od Google oglasa.
Tijekom 2019., prije pojave korone, Google je globalno uklonio 2,7 milijardi „loših oglasa“, (odnosno više od 5000 po minuti) te ukinuo gotovo milijun računa za oglašavanje koji su narušavali proklamirane politike Googlea. S nakladničke strane, ukinuo je 1,2 milijuna računa i uklonio oglase s preko 21 milijun web stranica.
Od siječnja 2020., Google je na području EU blokirao preko 68 milijuna oglasa koji su se odnosili na koronavirus te suspendirao više od tisuću računa.
U izvještaju je priložena i tablica po zemljama iz koje se vidi kako je na području Hrvatske Google blokirao 9.884 oglasa, ali nije ukidao korisničke račune.
Sve platforme ipak navode kako nisu primijećene koordinirane dezinformacijske operacije i kampanje vezane isključivo za Covid-19, na način kako su se one odvijale primjerice prije prošlih američkih izbora.
Pojačana odgovornost platformi, ali i dalje postoje nedostaci
Veliki tehnološki divovi u listopadu 2018., uoči izbora za Europski parlament, potpisali su Kodeks ponašanja na liniji onog što je u travnju iste godine zacrtala Europska komisija. Komisija je tražila da se smanje mogućnosti oglašavanja onima koji šire dezinformacije, pojača transparentnost političkog oglašavanja, poduzme akcija protiv malicioznih aktera i manipulativnih tehnika na platformama, omoguće tehnološka rješenja koja će dati prednost pouzdanim informacijama te ostvari suradnja s fact-checkerima, istraživačkom zajednicom te rad na medijskoj pismenosti.
Kodeksom su se obvezali na podnošenje godišnjeg izvještaja o borbi protiv dezinformacija na svojim platformama, što su i učinili u listopadu prošle godine. Komisija je na isti dan kada je objavila izvještaj o djelovanju platformi za vrijeme korona krize objavila i svoju ocjenu tih podnesenih izvještaja.
Ocijenjeno je kako je ponašanje po zadanom kodeksu pojačalo odgovornost platformi, ali da i dalje postoje neki nedostaci koji proizlaze najprije iz samoregulacije. Nedostaju važni ključni indikatori koji bi pokazivali uspješnost politika platformi, kao i pristup podacima koji bi omogućavao nezavisnu evaluaciju trendova i prijetnji.
