Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je video poruku glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN). Založio se za aktivnije suočavanje s problemom globalne klimatske krize te predložio reformu UN-ovog ustroja, a govorio je i problemu koji predstavlja ekstremno siromaštvo.
Ove se godine obilježava 75 godina od kraja Drugog svjetskog rata i osnivanja UN-a. Plenković je istaknuo da ciljevi UN-a nikad nisu sasvim ispunjeni, ali je unatoč tome “u posljednjih 75 godina postignut nezabilježen napredak”.
Evo kako je obrazložio tu tvrdnju:
“Na kraju Drugog svjetskog rata, dva od tri čovjeka na svijetu živjela su u ekstremnom siromaštvu. Danas je ovaj udio pao na manje od 1 od 10, a do 2030. godine bi se trebao dodatno smanjiti na 1 od 16 osoba.”
Citirana tvrdnja premijera Plenkovića utemeljena je na podacima Svjetske banke i nominalno je točna. O kvaliteti tumačenja tih podataka se, međutim, već godinama vodi javna rasprava.
Kako je infografika koju je podijelio Bill Gates izazvala žestoku raspravu
Predmetna rasprava posebno se intenzivirala nakon što je početkom 2019. godine Bill Gates na Twitteru objavio infografiku koju je izradila organizacija Our World in Data, bazirana na Sveučilištu Oksford. Radi se o neprofitnoj organizaciji čiji rad podržava Gatesova humanitarna zaklada.
Infografika vizualno predstavlja otprilike isti podatak koji je iznio premijer Plenković; da se udio ljudi koji žive ispod granice ekstremnog siromaštva u 20. i 21. stoljeću znatno smanjio.
Pobliži pogled na podatke, kako je u siječnju 2019. u kolumni za The Guardian upozorio antropolog Jason Hickel, otkriva da napredak ipak nije tako osjetan kakvim ga predstavljaju prezentirani podaci.
Hickelova kolumna otvorila je široku raspravu u koju su se uključili brojni stručnjaci iz različitih područja, a koju je u veljači 2019. sistematizirao američki portal Vox.
Najvažniji zaključci te rasprave glase da je problem ekstremnog siromaštva na globalnoj razini ipak znatno veći nego što sugeriraju podaci Svjetske banke.
Granica ekstremnog siromaštva postavljena prenisko
Prvo, važno je istaknuti da pouzdani podaci o stopama siromaštva prije 1981. godine nisu postojali. Tek te godine je Svjetska banka počela prikupljati detaljne podatke o siromaštvu, bazirane na anketnim istraživanjima.
Nadalje, problem je i u definiciji granice ekstremnog siromaštva. Trenutno se smatra da u ekstremnom siromaštvu žive ljudi koji zarađuju manje od 1,90 američkih dolara (nešto manje od 9 kuna) po danu. Drugim riječima, ako osoba živi s 10 kuna dnevno, ne smatra je se ekstremno siromašnom.
Većina stručnjaka slaže se da je granica ekstremnog siromaštva postavljena prenisko i da bi je trebalo povećati. Predlažu se različite alternativne stope, a postoji računica koja pokazuje da bi granica trebala iznositi 7,40 američkih dolara (nešto manje od 50 kuna) po danu. Ta bi cifra trebala biti dovoljna za osiguravanje kvalitetne prehrane i povećanje trajanja očekivanog životnog vijeka siromašnih osoba na prosječne razine.
Kad bi se granica ekstremnog siromaštva doista podigla na 7,40 američkih dolara po danu, podaci Svjetske banke rezultirali bi osjetno drugačijim grafičkim prikazom. To bi značilo da je 1981. godine ispod granice ekstremnog siromaštva živjelo 70,8 posto globalnog stanovništva, što je smanjeno na 58,1 posto u 2013. godini.
Oko polovice ljudi na Zemlji je siromašno
Drugim riječima, u periodu od Drugog svjetskog rata naovamo, svijet doista jest postao bogatiji, a udio siromašnih ljudi u globalnoj populaciji manji je nego što je ikad bio.
Nažalost, siromaštvo se ipak ne suzbija brzinom koju sugerira hrvatski premijer, niti je realno očekivati da će u ekstremnom siromaštvu do kraja narednog desetljeća živjeti samo jedna šesnaestina globalne populacije.
Štoviše, ako granicu ekstremnog siromaštva postavimo na realniji prag, ispada da je i danas u ekstremnom siromaštvu oko polovica ljudi na Zemlji.
U raspravu koju je početkom 2019. otvorio Bill Gates uključio se tada i Branko Milanović, vodeći svjetski autoritet za pitanja ekonomske nejednakosti. Milanović je na svom blogu upozorio i na još neke probleme vezane za metodologiju izračuna granice ekstremnog siromaštva (poput npr. nedovoljno preciznih parametara koji se koriste za računanje BDP-a, a koji shodno tome često ne daje realnu sliku ukupne vrijednosti gospodarstva).
