Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je putem video poruke na UN-ovom summitu o bioraznolikosti.
U obraćanju objavljenom na vladinom YouTube kanalu istaknuo je da je Hrvatska žarište bioraznolikosti u Europi te se pohvalio kako se trenutačno radi na Nacionalnoj strategiji razvoja do 2030. godine. Strategija bi, tvrdi Plenković, trebala usmjeriti Hrvatsku ka ugljično neutralnom i otpornom gospodarstvu.
“Naš cilj je osigurati zelenu i digitalnu tranziciju kroz promoviranje čiste energije, zelenih i plavih ulaganja te kružnog gospodarstva. Mala, otvorena gospodarstva poput našeg imat će priliku za bržu transformaciju u niskougljična i održiva gospodarstva, podržanu od strane čiste tehnologije”, istaknuo je Plenković.
Prijedlog Nacionalne strategije trebao je biti upućen u Sabor do 1. ožujka. Međutim, njen nacrt još nije poznat javnosti. Kako su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u lipnju odgovorili portalu Telegram, usvajanje kasni, ali strategija samo što nije dovršena. Posebna web stranica koja je otvorena kako bi građani putem nje mogli uputiti svoje prijedloge već mjesecima je “under construction”.
Veliki planovi s bušotinama
No vratimo se na Plenkovićevu poruku koja se odnosi na transformaciju u održivo gospodarstvo. Ove godine usvojeno je nekoliko strateških dokumenata koji se odnose na ostvarenje europskih ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova i postizanje energetske učinkovitosti.
Krajem prošle godine Vlada je u Bruxelles uputila finalnu verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta čije je donošenje obvezno za sve članice Europske unije. Za vrijeme trajanja javne rasprave, koja je završila krajem listopada 2019. godine, iz nevladinih organizacija Greenpeace i Zelena akcija upozorili su kako plan otvara vrata istraživanjima nafte i plina te kako se planiraju novi projekti ulaganja u fosilna goriva (Ekovjesnik).
Da su njihove tvrdnje točne, vidljivo je iz samih tablica u kojima su navedene projekcije proizvodnje nafte i prirodnog plina, a koje se mogu koje se mogu naći u NECP-u. Proizvodnja će rasti sve do 2035. godine, kada će dosegnuti vrhunac, a nakon toga kreće silaznom putanjom.
Unatoč činjenici da plin može zamijeniti ugljen kada je u pitanju prelazak na niskougljičnu ekonomiju, on i dalje spada u fosilna goriva čije korištenje utječe na razinu emisija stakleničkih plinova. Planovi Hrvatske stoga su u suprotnosti sa zaključcima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o utjecajima globalnog zagrijavanja od 1.5 °C na ljude i okoliš.
Naime, znanstvenici su utvrdili kako se korjenite promjene moraju dogoditi u svim sektorima kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C, i to u narednih deset godina. Jedna od najbitnijih promjena koju ističu odnosi se upravo na napuštanje fosilnih goriva.
Iste su primjedbe udruge imale i na Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., koja je usvojena u veljači ove godine, a neambicioznost u borbi protiv klimatskih promjena zamjera se i nacrtu Niskougljične strategije do 2030. s pogledom na 2050.
O važnosti napuštanja fosilnih goriva raspravljali su i europski ministri koji su krajem prošle godine donijeli zaključak da bi Europska unija morala postupno ukinuti financiranje projekata vezanih uz naftu, plin i ugljen. Nekoliko dana nakon njihovog dogovora, Europska investicijska banka usvojila je nove kriterije za financiranje energetskih projekata, fokusirane na borbu protiv klimatskih promjena. Tom prilikom najavljena je obustava kreditiranja projekta vezanih uz fosilna goriva od kraja 2021. godine.
Ipak, to nije omelo HDZ da u svom predizbornom programu, uz “dekarbonizaciju i veće usmjeravanje na obnovljive izvore energije i korištenje čistih tehnologija”, obeća i povećanje proizvodnje zemnog plina i nafte, o čemu je Faktograf već pisao.
Obnovljivi izvori energije
“S 28 posto energije koja dolazi iz obnovljivih izvora, već smo iznad cilja od 20 posto koji je EU postavila za 2020. godinu te smo već dostigli cilj od 30 posto za 2030. Stoga namjeravamo nastaviti biti među europskim predvodnicama u ovim transformativnim trendovima u godinama koje dolaze“, izjavio je još Plenković u video poruci.
Prema zadnjim podacima Eurostata koji se odnose na korištenje obnovljivih izvora energije u 2018. godini, Hrvatska je uistinu dosegnula cilj od 20 posto, kao i Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska.
Međutim, dobar postotak svakako nije rezultat Plenkovićeve vlade. Visok udio obnovljivih izvora energije temelji se prije svega velikom broju hidroelektrana koje su uglavnom naslijeđene iz Jugoslavije, ali i na korištenju ogrjevnog drva u proizvodnji toplinske energije, što se računa kao korištenje biomase.
O tome je Faktograf pisao prije više od dvije godine, kada je Plenković iznio istu tvrdnju. Iako se grijanje na drva nominalno smatra korištenjem obnovljive energije, ovaj način generiranja toplinske energije nipošto nije “čist”, odnosno okolišno prihvatljiv. Spaljivanje ogrjevnog drva u okoliš otpušta stakleničke plinove, baš poput spaljivanja nafte ili plina.
Da Hrvatska i dalje zaostaje u modernijem pristupu obnovljivim izvorima energije, može se vidjeti i iz publikacije Ekonomskog instituta naziva “Energetika: obnovljivi izvori energije”.
Autorice Biljana Kulišić i Ivana Rašić navode kako, u odnosu na 2017., svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe rast u 2018. godini, s izuzećem energije iz Sunca čija se proizvodnja smanjila za 4,83 postotna boda. Najveći dio i dalje se odnosi na proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana.
Podsjetimo, prema donesenom NECP-u za razdoblje od 2021. do 2030. godine, udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije planira se podići s 28 posto na 36,4 posto u 2030.
EK pokrenula postupak protiv Hrvatske
Uzevši u obzir činjenicu da je npr. Danska prošle godine gotovo polovicu potrebne električne energije proizvela iz samo vjetra, pitanje je koliko Hrvatska može biti predvodnica u godinama koje dolaze, čemu se Plenković nada.
Uspješnost borbe protiv klimatskih promjena uvelike ovisi o korištenju obnovljivih izvora energije te postizanju što veće energetske učinkovitosti. Kako Hrvatskoj ide na tom planu, nisu sigurni ni u Bruxellesu. Naime, početkom godine Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.
Klimatske promjene i zaštita okoliša pale su u drugi plan i prilikom reorganizacije ministarstava koja je provedena ovo ljeto nakon parlamentarnih izbora. Plenković je tako sljubio Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tim je povodom reagirala inicijativa Znanstvenici za klimu, čiji su članovi poručili kako su ta dva sektora međusobno suprotstavljena te kako je nezamisliv njihov suživot bez zapostavljanja jednog od njih.
Za kraj, valja podsjetiti kako je krajem prošle godine troje HDZ-ovih europarlamentaraca glasalo protiv rezolucije Europskog parlamenta koja je donesena uoči konferencije UN-a o klimi održane u Madridu. Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko nisu podržali rezoluciju u kojoj se proglašava klimatska i okolišna kriza te poziva Europska komisija i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere. Ipak, Ressler je, zajedno s Dubravkom Šuicom, podržao drugu rezoluciju o stajalištu Europske unije koja je prethodila sastanku u Madridu. Ostali HDZ-ovi zastupnici pak nisu glasali (Telegram).
