Dezinformacije o koronavirusu

PCR test ne može probiti do vaše hipofize

PCR testom se ne može probiti do hipofize, njime se ne ugrađuju čipovi u glave, niti se prikuplja DNA testiranih.
EPA/MASSIMO PERCOSSI

Ilustracija endoskopije tumora hipofize sa stranica Mayfield klinike širi se Facebookom kao ilustracija za PCR test uz neodrživu tezu da se testnim štapićem prodire do selarne regije.

Osim što uzima DNK testiranog, omogućava i fiziči kontakt sa SELARNOM REGIJOM. Ovde su smešteni NEURO- i ADENO-HIPOFIZA . Kroz selarnu regiju prolaze i očni nervi iz mozga. Zapitajte se sami, zbog čega satano-eugenici ovo rade ljudima… Zbog čega im je potreban baš onako dug štapić, da nam ga gurnu što dublje kroz nos? Kakvih biotehničkih mogućnosti za manipulaciju imaju kada na vrhu štapića nešto zakače, pa to „nešto” kad probiju sinus ubace u našu selarnu regiju??

To nije taj otvor

S originalne fotografije koja pojašnjava proceduru operacija izrezan je, među ostalim, naziv instrumenta koji se koriste pri ovom zahvatu – endoskop. Dakle, slika ne uključuje fleksibilni plastični štapić s komadom vate ili najlona na vrhu.

Drugo, pribor za PCR koristi niže puteve da bi se probio do dijela na kojemu prikuplja bris: ne ide kroz nosne pregrade kao endoskop, nego kroz otvor koji spaja nosnice s dušnikom. Taj dio se zove nazofarinks. Radi se o dijelu ždrijela koji se nalazi iza nosne šupljine.

Otorinolaringolog Todd Falcone s američkog sveučilišnog medicinskog centra u Conneticutu, UConn Health pojašnjava da “postoji tendencija da se štapić gura prema gore ili pod kutem, čime biste išli prema krovu nosa”. No, ključ je u tome da se štapić “pruži ravno u zadnji dio nosa”.

Ovako izgleda usporedba kuteva pod kojim endoskop na Mayfieldovoj ilustraciji endoskopije ulazi u nos i kuta pod kojim se unosi štapić za bris nazofarinksa, prema ilustraciji UConn Healtha.

Grickanje kostiju

Sama operacija kojom se prodire u selarnu regiju podrazumijeva ozbiljnu bol bez anestetika. PCR je neugodan, ali u pravilu ne bi smio biti bolan i stvarati veću nelagodu od škakljanja, osjećaja svraba i peckanja pa i pokretanja nagona za povraćanjem.

Slika 3 Mayfieldove klinike, iskorištena za priču o probijanju selarne regije PCR testom, opisuje upravo fazu probijanja do selarne regije kako bi se uklonio tumor.

“Uklanja se mali dio nosne pregrade koji dijeli lijevu i desnu nosnicu. Pomoću instrumenata za grizenje kostiju otvara se prednji zid sfenoidnog sinusa (slika 3)”, navodi klinika. Dakle, kroz kost se napravi otvor kako bi se pristupilo selarnoj regiji, što nije baš jednostavno napraviti sa štapićem. Zatim se “tanka kost sele uklonila kako bi se razotkrila žilava podstava lubanje zvana dura. Dura se otvara radi izlaganja tumora i hipofize”.

Stvarne opasnosti kod PCR testiranja

Slična fotografija se pojavljuje i uz dezinformacije o oštećenjima krvno-moždane barijere prilikom ovoga testa, on je za većinu ljudi siguran. [1, 2]

Stavljanje štapa duboko u šupljinu nosnog kanala očito uzrokuje štetu hematoencefaličkoj prepreci.

“Bris ne može doći do krvno-moždane barijere bez značajne sile koja razbija nekoliko slojeva tkiva i kostiju. U našoj neurološkoj praksi nismo vidjeli nikakve komplikacije od Covid briseva”, kaže dr. Liz Coulthard, članica odbora Britanskog udruženja za neuroznanost (BNA).

“Uzeo sam bris mnogim pacijentima dok sam radio u bolnici… Neobično je imati nešto toliko visoko u nosu – zbog brisa možete osjetiti svrbež ili škakljanje, ali ne bi smio biti bolan “, kaže dr. Tom Wingfield iz School of Tropical Medicine u Liverpoolu.

Naime, postoje osobe koje imaju probleme dišnih puteva za koje on može biti rizičan (NEJM). Ne preporučuje se osobama koje su nedugo prije toga imale traumu ili operativni zahvat na nosu, zatim s izrazitom devijacijom nosnog septuma ili s poviješću kronično začepljenih nosnih prolaza ili teške koagulopatije, odnosno curenja krvi iz nosa.

Testove vršiti s velikom pažnjom

U listopadu su znanstvenici opisali, kako su naveli, prvi poznati incident curenja cerebrospinalna tekućine nakon PCR testa, ali zbog rijetke i nedijagnosticirane anomalije lubanje zvane encefalokela.

Liječnici koji su proučavali ovaj slučaj preporučili su poseban oprez i uzimanje uzoraka iz grla kod osoba koje su ranije imale operacije ili patologije koje narušavaju normalnu anatomiju nosa, uključujući bolesti sinusa. Isto pravilo vrijedi i za osobe s ranije dijagnosticiranim defektima baze lubanje ili uvjetima vezanim za njenu eroziju ili operacije baze lubanje.

Testovi se bez obzira na zaštitu koju mozak ili hipofiza imaju unutar lubanje moraju vršiti s velikom pažnjom. Zabilježen je, primjerice, smrtni slučaj dječaka iz Saudijske Arabije koji je preminuo nakon što mu se u nosu odlomio dio testnog štapića. Upravo iz tog razloga materijal od kojega je napravljen štapić za testiranje mora biti od fleksibilnog materijala – plastike ili metala.

Čipovi i DNA baze

Što se tiče aluzija na ugradnju čipova u ovome tekstu, Faktograf je u nizu članaka objasnio da se putem cjepiva ne planira nikakva ugradnja čipova ljudima, a isto vrijedi i za PCR testove. Pribor za PCR testiranje naprosto ne sadržava čipove. Da slučajno sadržavaju čipove, teško je zamisliti da se to već ne bi otkrilo budući da je u samo tri zemlje svijeta, SAD-u, Indiji i Kini, napravljeno već pola milijarde testova.

Nema dokaza ni da se ovaj test ikad koristio za identificiranje DNK pojedinačne testirane osobe.

Iako testovi korišteni u testu mogu također otkriti ljudski genetski materijal, to je samo da bi se osiguralo da je test djelovao i da “neće dati podatke o DNK na način koji je potreban za forenzička ispitivanja”, navodi doktorica Tania Nolan, međunarodno priznata molekularna biologinja i stručnjakinja za PCR testiranje (Channel 4).

Osim toga, teza da se na ovaj način prikupljaju podaci za DNA bazu nije zdravorazumska.

“Zamislite koliko bi osoblja taj postupak zahtijevao na mjestima za testiranje i u laboratorijima širom zemlje, u vladinoj policiji i NHS-u, a da bi morali sudjelovati u ovom tajnom planu zloporabe sustava ispitivanja – i to bez da odaju tajnu”, navodi Channel 4.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.