Razotkriveno

Zašto “mediji proglašavaju pobjednika izbora u SAD-u” i ostale priče

Našim govornim područjem i dalje kruže dezinformacije vezane za američke izbore kao i pitanje zašto mediji "odlučuju" o pobjedniku.
Foto: EPA/ETIENNE LAURENT

Kako vlasnici medija i društvenih mreža mogu, bez ikakve istrage, određivati što je istina, cenzurirati čak i predsjednika SAD-a? Ovo pitanje postavlja portal Paraf, koji je i ranije objavljivao netočne informacije vezane za izborni proces u SAD-u.

Sada dovode u pitanje opovrgavanje izborne prevare i donošenje zaključaka prije službenog proglašenja rezultata američkih predsjedničkih izbora u tekstu s naslovom “Državama više ne upravljaju izabrane vlade, nego medijske korporacije, Facebook, Twitter…”

Prigovaraju i što je “Facebook korisnike obavijestio da je Trump proglasio preuranjenu pobjedu” i što je nekoliko velikih medijskih kuća prekinulo je prijenos govora još uvijek aktualnog predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, nakon što je ustvrdio da je pokraden na izborima:

“Prekidamo prijenos zato što ovo što govori predsjednik SAD-a, velikim dijelom apsolutno nije točno. Nećemo to dopustiti”, rekao je voditelj mreže CNBC dok su se glasovi još brojili. Izjavio je to bez ikakve istrage i provjere izbornih rezultata.

Ovo može zvučati sporno, međutim, nedostaje kontekst i razumijevanje povijesti uloge medija u izbornom procesu. Pomanjkanje shvaćanja te uloge pokazao je i sâm Trump, koji je nakon medijskog proglašenja Joe Bidena za pobjednika putem Twittera upitao: “Otkad mediji ‘proglašavaju tko će biti sljedeći predsjednik’?”

A što se tiče njegovih optužbi za izbornu prijevaru, već je tada bilo jasno da su one manjkave, što se potvrđivalo iz dana u dan.

Amerikanci ne žele čekati do kraja godine na rezultate

Za početak pojasnimo kako je došlo do toga da mediji raspravljaju o tome je li utrka gotova ili ne i to prema navodima AP-a čije praćenje izbora datira još iz vremena prije građanskog rata.

Nakon što Amerikanci glasaju, svaka država šalje svoje elektore u Senat da pod prisegom prenesu glasove birača svojih država. To se događa tek 14. prosinca izborne godine. Potpisani glasovi elektora moraju se prikupiti do prve iduće srijede, ove godine je to 23. prosinca. Oni se zatim šalju u novoizabrani Kongres, koji se sastaje 6. siječnja kako bi proglasili pobjednika izbora.

No Amerikanci naprosto nisu htjeli čekati do kraja prosinca na rezultate izbora koji su se odigrali mjesec i pol dana ranije. Savezno izborno povjerenstvo regulira neke aspekte izbora, ali ne tabelira glasove. Tako je nastao vakuum između rezultata pojedinih država i kolektivne odluke zemlje. Vremenom su mediji preuzeli na sebe ulogu prikupljanja neslužbenih rezultata.

“Nitko osim medija nije bio voljan preuzeti troškove prebrojavanja glasova”, kaže Rick Edmonds, analitičar medijskog poslovanja s Instituta za medijske studije Poynter.

AP brojao glasove i prije građanskog rata

AP je prikupljao, brojao i analizirao podatke i prije građanskog rata. Američke televizijske mreže počele su raditi vlastite analize u utrci 1960. između Richarda Nixona i Johna F. Kennedyja, ispitujući podatke i proglašavajući pobjednike po državama.

Agencija pojašnjava i zašto se ove godine čekalo više dana na rezultat. Zbog pandemije koronavirusa ljudi su odlučili glasati ranije, odnosno poštom. To je u nekim državama dovelo do sporijeg brojanja glasova. Utrka je također bila neizvjesna u mnogim državama, što usporava utvrđivanje pobjednika. AP i druge velike medijske kuće zato su imenovale pobjednika predsjedničke utrke tek u subotu, četiri dana nakon dana izbora.

Uloga društvenih mreža

Kada govorimo o “pravu” Facebooka na upozoravanje da brojanje glasova nije gotovo, treba podsjetiti da je čelnik Facebooka Mark Zuckerberg poručio još 3. rujna da će raditi upravo to. U suradnji s pojedinim televizijskim kućama te Reutersom, naveo je, upozoravat će na preuranjeno proglašenje pobjednika.

“Ovi izbori neće biti uobičajeni. Svi smo odgovorni za zaštitu svoje demokracije. To znači pomoći ljudima da se registriraju i glasaju, razjasniti zbunjenost oko toga kako će ovi izbori funkcionirati i poduzeti korake za smanjenje šansi za nasilje i nemire”, naveo je. Slično je nastupio i Twitter.

O nasilju, na rubu građanskog rata, naveliko se spekuliralo uoči izbora u slučaju da Trump izgubi. Facebook je ukinuo naloge QAnonu, organizaciji koja fanatizira Trumpove podržavatelje upravo dezinformacijama i teorijama zavjera. Nakon niza incidenata, FBI je QAnon proglasio domaćim teroristima. O njima Zuckerberg također piše u postu iz rujna:

“Već smo pojačali mjere protiv milicija, mreža teoretičara zavjera poput QAnona i drugih skupina koje bi se mogle koristiti za organiziranje nasilja ili građanskih nemira u razdoblju nakon izbora. Već smo uklonili tisuće tih grupa, a još više uklonili iz naših preporuka i rezultata pretraživanja. Nastavit ćemo pojačavati ovrhu nad tim skupinama tijekom sljedećih tjedana”, naveo je. Snažni podržavatelji ovog pokreta prije izbora su najavljivali da SAD ide prema građanskom ratu.

Za izbore su se pripremile i druge mreže – Google (YouTube), TikTok, Snapchat, Reddit, upravo kako bi se izbjegle dezinformacije, a pogotovo nasilje.

U zagrljaj Merceru i alt-rightu Silicijske doline

Na ovome su profitirale druge mreže, primjerice alt-right/neonacistička društvena mreža nalik Facebooku Gab. Onamo se, primjerice, preselio i bivši hrvatski političar i sustavni širitelj lažnih vijesti, Ivan Pernar. “Alternativni Twitter” je, pak, Parler, koji je posebno zanimljiv zbog glavne financijerke – Rebakah Mercer.

Radi se o kćerki Roberta Mercera, suosnivača Cambridge Analytice, firme koja je zaslužna za jednu od najvećih afera u kojima se našao Facebook. Prikupljali su, podsjetimo, podatke korisnika Facebooka kako bi im prikazivali preciznije targetirane političke oglase i tako manipulirali javnim mnijenjem. Rebekah Mercer radi i za kontroverznu Heritage fondaciju.

Na ovim mrežama Donald Trump neometano poručuje ono što će mu uskoro neće biti moguće na Twitteru: da je pobijedio na izborima.

Trebamo Vaše dopuštenje
Ovaj sadržaj priprema X (Twitter). Ako aktivirate sadržaj, Vaši će se osobni podaci procesirati od strane dobavljača i kolačići će se postaviti.
Cookie Banner powered by consentmanager.netconsentmanager.net

U nastavku pročitajte što je od Trumpove kampanje nepriznavanja rezultata izbora stiglo do našeg govornog područja.

Operacija s vodenim žigovima i kvantnim blockchainom

Iako su se članovi QAnona preselili na druge mreže, njihove teorije ponovo završavaju na velikim platformama posredstvom rubnih medija. Primjerice, portal HOP objavio je 10. studenog kako je izvještajna agencija CIA na glasačke listiće stavila “‘nevidljivi vodeni žig’ i nikome nisu rekli”.

Preko 500 elitnih jedinica ušlo je u sva skladišta za brojanje glasačkih listića širom zemlje kako bi čuvali sve odštampane glasačke listiće.

Do jučer je 14 milijuna glasačkih listića laserski skenirano u 5 različitih država, a 78% je propalo (NEMA vodenih žigova), a od 100% ovih propalih (nevažećih) glasačkih listića nalazi se Biden….

Nacionalna garda sada ulazi s “infracrvenom” opremom i vrlo lako može pročitati koji su glasački listići stvarni, a koji lažni….

Dr. Steve Pieczenick je za FOX NEWS ekskluzivno izjavio kako svi glasački listići, oni ispravni, imaju vodeni žig QFS-BLOCKCHAIN te kao će demokrati biti izloženi činjenici o pokušaju velike prijevare.

Ova priča potječe iz QAnonove radionice teorija zavjere, a potkrepljuje se Q-ovom sugestijom sljedbenicima iz veljače 2018.: “Promatrajte vodu“. “Vodu” u to vrijeme nitko nije rastumačio kao “vodeni žig”.

HOP pogrešno navodi da je ova operacija nazvana “sting”, što je posljedica manjkavog prijevoda. Sting operation u ovom smislu znači zamku ili zasjedu, što bi značilo da je CIA obmanula osobe ili sustav, kako bi ih navela na prijestup i dokazala prijevaru.

Nadalje, agencija u centru ove QAnonove priče nije CIA, već Odjel za domovinsku sigurnost (Department for Homeland Security, DHS).

DHS, CISA i Nacionalna garda opovrgli da operacija postoji

Međutim, DHS je opovrgnuo da su oni ili CISA, Agencija za kibersigurnost i sigurnost infrastrukture, printali glasačke listiće koji bi sadržavali sigurnosne mjere kako bi se rezultati mogli revidirati kao odgovor na krivotvorenje listića.

“Iako DHS i CISA pomažu državama i lokalnim samoupravama u osiguranju izborne infrastrukture, DHS i CISA ne izrađuju, ne tiskaju i ne revidiraju glasačke listiće. Državni i lokalni izborni dužnosnici upravljaju dizajnom i tiskanjem glasačkih listića, kao i revizijom rezultata”, navedeno je eksplicitno na stranicama CISA-e.

Lokalni izborni uredi imaju uspostavljene mjere sigurnosti i otkrivanja koje jako otežavaju prijevare putem krivotvorenih glasačkih listića. Iako se određene mjere razlikuju, u skladu s državnim i lokalnim izbornim zakonima i praksom, sigurnosne mjere na glasačkim listićima mogu uključivati ​​podudaranje potpisa, provjeru podataka, barkodove, vodene žigove i precizne težine papira, pojasnili su.

DHS i CISA djeluju kao podrška državnim i lokalnim izbornim dužnosnicima i ne provode izbore niti obrađuju glasačke listiće, a CISA ne vrši reviziju izbora.

Nacionalna garda je također porekla za PolitiFact da je na bilo kakvom zadatku nacionalnog prebrojavanja glasačkih listića.

“Trenutno nemamo pripadnika i pripadnica Nacionalne garde koji su na dužnosti za potporu izborima. Podaci koje iznosite sugeriraju da Nacionalna garda koja je na državnoj razini vrši federalnu kontrolu, što se u pravilu ne događa”, naveli su.

Besmislica koja gordo zvuči

Snopes je, pak, pojasnio genezu izraza “QFS-BLOCKCHAIN” kroz povijest QAnonovih obećanja da će novi poredak pod vodstvom Donalda Trumpa, primjerice, dovesti do globalnog oprosta dugova. Sintagma “kvantni blockchain” možda zvuči impresivno i znanstveno, ali je zapravo besmislica. Blockchain je kriptološka metoda čuvanja i osiguravanja digitalnih informacija, svojstvena klasičnim kompjuterima. Moguća je zbog matematički nerješivih kriptografskih ključeva – za klasična računala.

No zaposlimo li kvantno računalo za razbijanje tih ključeva, oni bi mogli pasti u nekoliko minuta. Samo tri minute bile su potrebne Googleovom kvantnom računalu da razriješi pitanje za koje bi najjačem klasičnom kompjuteru trebalo 10.000 godina. Pitanje je bilo – je li generator nasumičnih nizova brojki zbilja nasumičan. No kvantna računala su još u eksperimentalnoj i teoretskoj fazi tako da je “kvantni blockchain” u ovom trenutku misaona kategorija.

Što se Pieczenika tiče, on je doista radio za vladu Jimmyja Cartera, ali danas je puno poznatiji po propagiranju uznemirujućih teorija zavjera. Primjerice, da je masovna pucnjava u Sandy Hooku inscenirana, što nije točno.

Glasači iz 19. stoljeća, izlaznost veća od 100 % i William Barr

WebTribune je objavio izjavu ruskog analitičara, koji već desetljećima previđa građanski rat u SAD-u te raspad te države. Predviđajući Trumpovu pobjedu iznio je nekoliko teza o regularnosti izbora. Među njima su:

Postoje izjave poštanskih radnika da su u spiskovima bili i ljudi rođeni sredinom 19. veka.

Postoje mesta gde je izlaznost bila preko 100%…

Podsećam na izjavu Vilijama Bara, sekretara za pravosuđe SAD, tokom svedočenja u Kongresu, da postoji veliki rizik da glasanje poštom dovede do izborne prevare.

Čak je 16 tužitelja zaduženih za istraživanje izborne prijevare supotpisalo pismo Williamu Barru u kojemu se navodi da ne postoje dokazi o prijevari birača ili drugim nepravilnostima koje bi mogle bitno utjecati na izbore.

Izlaznost

Izlaznost nigdje nije prešla 100 posto. USA Today izlistao je službene podatke o izlaznosti i broju registriranih glasača i nigdje to nije bilo slučaj.

LeadStories se pozabavio Wisconsinom. Izlaznost je u Wisconsinu navodno bila 101 posto, jer je “glasalo 3.239.920”, iako imaju 3.129,.000 registriranih birača. No, Snopes je utvrdio da se barata pogrešnom brojkom registriranih glasača iz 2018. godine.

Mrtvi glasači

I SAD, kao i brojne demokracije, imaju probleme s biračkim spiskovima. Više je medija, baveći se temom mrtvih birača u SAD-u, utvrdilo da popisi nisu pročišćeni od preminulih glasača, kao i da su podaci za pojedine birače pogrešno uneseni, ponekad i zamjenom znamenki u godini rođenja. Također su utvrdili da nema dokaza da su na izborima sudjelovali mrtvi birači.

“Neke države imaju zadanu ‘godinu rođenja’ koju su unijele za registraciju birača kojima je nedostajala godina rođenja na starim papirnatim obrascima kad je registracija birača premještena s papira na računalo”, objasnio je za AP Jason Roberts, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini u Chapel Hillu. “Oni se nikad ne ažuriraju, a kako vrijeme prolazi, birači s tim pitanjem izgledaju ‘stariji’ i ako jesu i ako nisu”.

U Pensilvaniji su neki aktivni birači navedeni s datumom rođenja “01.01.1800.” Taj se datum koristi iz “razloga povjerljivosti registriranih birača”, primjerice ako se radi o žrtvama obiteljskog nasilja, navodi se na državnoj web stranici.

A ponekad ljudi koji kao da glasaju iako su mrtvi zapravo dijele ime i rođendan s preminulom osobom, pojasnio je Roberts.

Još uvijek živi

Društvenim mrežama cirkulirale su liste mrtvih birača, a mediji su nasumce provjeravali problematična imena. AP piše o Donni Brydges koja se činila prestarom za izlazak na izbore. Ispostavilo se da ipak nije rođena 1901., kao što se navodi na spisku, već da ima 75 godina. Bivši hrvatski političar Ivan Pernar podijelio je priču o 118-ogodišnjem Williamu Bradleyju, koji je bio na biračkom popisu, ali njegov listić “nikada nije zatražen, primljen ili prebrojan“.

BBC je nasumično izabrao 30 imena s liste od 10.000 “mrtvih glasača” u Michiganu koja je cirkulirala mrežama te su joj dodali i najstariju osobu s tog popisa. Uspjeli su razgovarati izravno s 11 osoba (ili s članom obitelji, susjedom ili njegovateljem) te utvrdili da su još uvijek živi.

Za njih 17 nije bilo javnih zapisa o njihovoj smrti, ali su pronašli jasne dokaze da su bili živi i nakon datuma koji je na listi naveden kao dan njihove smrti. Uvidjeli su da su se osobe s biračkog popisa u Michiganu kombinirale s osobama istih imena i datuma rođenja, koje su umrle izvan te države.

Pronašli su i dva birača koji su doista preminuli, a pod njihovim imenom i prezimenom glasali su njihovi sinovi koji se isto zovu. Jedna je stogodišnjakinja preminula samo dva tjedna prije izbora i BBC nije uspio utvrditi je li ubrojan i njen glas. Po zakonu, glas se ne uzima u obzir ako je glasač preminuo nakon zaprimanja listića i prije izbora, što je ovdje bio slučaj.

Bridge Michigan je, pak, utvrdio za 10 sumnjivih birača – koji će vjerojatno biti izbrisani nakon čišćenja popisa – da nisu uopće glasali.

CNN je provjerio 50 imena i također nisu pronašli dokaze o prijevari: 37 ljudi je mrtvo, ali nije glasalo, pet je živih i glasali su, a ostalih osam je živih, ali nisu glasali.

Istraga u Nevadi

GeopolitikaNews također donosi priču o mrtvim glasačima, pozivajući se na notornog Tuckera Carlsona s televizije Fox News. On u svom izlaganju od 23 minute čak navodi da “u ovoj fazi, prevare koje možemo potvrditi, nisu dovoljne da bi se promijenio ishod izbora”.

9. listopada  u Nevadi je muškarac po imenu Fred Stokes jr poslao poštom svoj glasački listić. Jedini problem je bio u tome, što je on umro prije 3 godine, u dobi od 92 godine.

Trumpov je tim vezano za Nevadu, gdje je od Bidena izgubio s razlikom većom od 35.000 glasova, najavljivao da ima dokaze za stotine mrtvih i neregularnih glasača. Ipak, uz Freda Stokesa Jr. naveo je tek ime Rosemarie Hartle, koja je također preminula 2017. godine. Vlasti najvećeg okruga te savezne države, Clark Countyja, potvrdile su da su listići na oba imena preminulih birača predani i da se istražuju. U jednom se slučaju čini da je glasački listić potpisala kćer mrtve osobe, koja nije sama glasala. Ako je to istina, čini se da je to više zabuna, a ne namjerna prijevara, piše LA Times. U drugom slučaju nije jasno je li glas išao Bidenu ili Trumpu.

Pensilvanija

U Pennsylvaniji bilješke potvrđuju pojavu nekoliko osoba, rođenih u XIX. stoljeću. Vidljivo je kako su oni ustali iz grobova da bi mogli glasati.

Tezu da u Pensilvaniji na spiskovima ima 20.000 mrtvih glasača, gura osobno Donald Trump. Snopes navodi kako i ta država, slično kao i Michigan, ima problema s neažuriranim popisima, međutim to ne dokazuje prijevaru niti je dokazano da su mrtvi glasali.

Ovom navodnom prijevarom bavili su se i FactCheck.org, USA Today, NYT i drugi. Međutim, možda je najveći demantij Trumpu uputili su mu njegovi odvjetnici i to u službenoj izjavi sudu.

Trebamo Vaše dopuštenje
Ovaj sadržaj priprema X (Twitter). Ako aktivirate sadržaj, Vaši će se osobni podaci procesirati od strane dobavljača i kolačići će se postaviti.
Cookie Banner powered by consentmanager.netconsentmanager.net

Trebamo Vaše dopuštenje
Ovaj sadržaj priprema X (Twitter). Ako aktivirate sadržaj, Vaši će se osobni podaci procesirati od strane dobavljača i kolačići će se postaviti.
Cookie Banner powered by consentmanager.netconsentmanager.net

“Podnositelji predstavke ne tvrde i nemaju dokaza o bilo kakvoj prijevari u vezi s osporenim glasačkim listićima.” Osim toga, obje su se strane složile da je promatračima izbora iz svake stranke omogućen puni pristup kako bi mogli vidjeti procese ispitivanja.

Ovdje možemo dodati i da je u drugom slučaju, Trumpova odvjetnica Kory Langhofer rekla sucu vezano za navodnu prijevaru u Arizoni: “Ovo nije slučaj prijevare. Ovo nije slučaj krađe izbora”.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Postavke privatnostiPostavke privatnosti