Faktograf.hr

Samo činjenice

Aronijom protiv korone

Više rubnih portala objavilo je informaciju da aronija ubija koronavirus. Temelje je na nerecenziranom znanstvenom radu, čije nalaze preuveličavaju.
Aronija
GoranH/Pixabay

“Njemačka pronašla prirodnog ubojicu koronavirusa Covid-19!”, bombastičan je naslov koji je osvanuo na stranici portala Dnevno, i koji je podijeljen preko 150 puta (arhivirano ovdje).

Vijest je objavio i portal Croactiv (arhivirano ovdje), s ništa manje bombastičnim naslovom: “Njemačka ima rješenje za koronavirus Covid-19! Njegov prirodni ubojica je…”

Oba članka čini isti tekst u kojem stoji kako su njemački znanstvenici utvrdili da sok od crne aronije uništava do 97 posto virusa SARS-CoV-2 te da još aktivnije uništava gripu. Takvu učinkovitost, tvrdi se u tekstu, pokazao je i zeleni čaj i sok od šipka.

„Mi smo utvrdili da sok Aronia melanocarpa, sok od šipka (Punica granatum) i zeleni čaj (Camellia sinensis) posjeduju virocidnu aktivnost protiv oba virusa, što omogućuje pretpostavku kako ovlaživanje usne šupljine može smanjiti virusnu snagu u njoj, a samim tim smanjuje i predaju virusa“, navedeno je u znanstvenom radu”, tvrdi se u člancima.

I Croactiv i Dnevno pozivaju se na isti izvor s kojeg su preuzeli informaciju- portal Geopolitika News. Međutim, na toj stranici nismo mogli naći informaciju o otkriću njemačkih znanstvenika, što govori da je tekst vjerojatno objavljen pa naknadno uklonjen s portala.

Vijest o bobičastom voću, “prirodnom ubojici” koronavirusa, nije odjeknula u mainstream medijima.

Članak bez recenzije

Autori istraživanja “Antivirusno djelovanje biljnih sokova i zelenog čaja protiv SARS-CoV-2 i virusa gripe in vitro” znanstvenici su medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ulmu koji u svom radu zaista tvrde da sok od crne aronije, šipka i zeleni čaj djeluju virucidno, zbog čega oralno ispiranje tim tekućinama može smanjiti količinu virusa u usnoj šupljini.

Međutim, portali koji su prenijeli vijest izostavili su ključnu informaciju, a to je da znanstveni rad još nije prihvaćen od znanstvene zajednice. Naime, rezultati istraživanja objavljeni su 3. studenog na web-stranici BioRxiv koja služi za objavljivanje članaka koji još nisu spremni za objavljivanje u znanstvenom časopisu.

Prije formalne objave u znanstvenom časopisu, znanstveni i medicinski članci tradicionalno se recenziraju. U tom procesu urednici časopisa primaju savjete različitih stručnjaka koji su procijenili rad i koji potom mogu identificirati slabosti u njegovim pretpostavkama, metodama i zaključcima. Časopis obično objavljuje članak tek kada se urednici uvjere da su autori odgovorili na komentare stručnjaka.

Radovi s potencijalnim greškama

Budući da taj postupak može biti dugotrajan, neki autori koriste web-stranice kako bi stavili svoje rukopise na raspolaganje kao neobjavljena izdanja prije dovršetka recenzije i ovjere u časopisu. BioRxiv jedna je od takvih stranica.

“Čitatelji bi stoga trebali biti svjesni da autori nisu dovršili članke na BioRxivu te da bi oni mogli sadržavati pogreške i prijavljivati ​​informacije koje znanstvena ili medicinska zajednica još uvijek nisu prihvatile ili odobrile na bilo koji način”, stoji na stranici BioRxiva.

Rad o antivirusnom djelovanju biljnih sokova i zelenog čaja protiv virusa stoga se može smatrati nedovršenim. Unatoč tome, kako stoji na stranicama BioRxiva,  više od deset stranih portala prenijelo je rezultate istraživanja o antivirusnom djelovanju sokova.

Hrvatski portali nisu naveli da je riječ o nedovršenoj studiji, ali zato nisu propustili staviti senzacionalistički naslov koji sugerira da su navedeni sokovi čudotvorni lijekovi za Covid-19, što je, naravno, daleko od istine. Čak i ako se pokaže da aronija ima antivirusno djelovanje pa je sokom od ove biljke moguće smanjiti količinu virusa u usnoj šupljini, to i dalje ne znači da se aroniju može smatrati dokazanim lijekom za Covid-19 ili “ubojicom koronavirusa”.

Bez odgovora

Prošlo je više od 20 dana otkako smo kontaktirali voditeljice istraživanja Carinu Conzelmann i Tatjanu Weil sa Sveučilišta u Ulmu, kao i još neke znanstvenike, da nam komentiraju senzacionalističke interpretacije njihova rada, no ni nakon podsjetnika koji smo im poslali nismo dobili odgovor.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.