Građani koji su nesposobni za samostalan život i rad te nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje na osnovu rješenja koje donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba „u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb“. Na taj način oni zdravstveno osiguranje mogu ostvariti u slučaju da ga ne mogu ostvariti po drugim osnovama. Drugim riječima, ako ga ne ostvaruju, primjerice, s osnova radnog odnosa, poljoprivredne djelatnosti, kao član obitelji osiguranika. Svi oblici, odnosno osnove za obavezno zdravstveno osiguranje propisani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Naime, našu čitateljicu je zanimalo na koji način može ostvariti pravo na „trajno“ zdravstveno osiguranje s obzirom da zbog bolesti nikada nije radila i trenutno je, nakon vještačenja njene zdravstvene dokumentacije, osigurana preko nadležnog ureda za socijalnu politiku županije u kojoj živi za naredne dvije godine.
Iz odgovora kojeg smo dobili od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) proizlazi da osiguranica, ukoliko se njene životne okolnosti ne promijene, i dalje može biti osigurana preko nadležnog tijela županije. No, na vrijeme treba predati zahtjev za priznavanjem zdravstvene zaštite.
Osim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, pravo na osiguranje na osnovu rješenja nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba regulirano je i Pravilnikom o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u RH kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi.
Prema tom dokumentu, rješenjem nadležnih upravnih tijela županija, pravo na zdravstveno zaštitu priznaje se ženi koja je navršila 60, odnosno muškarcu koji je navršio 65 godina života; osobi lišenoj poslovne sposobnosti; nezaposlenoj ženi za vrijeme trudnoće i 6 mjeseci nakon porođaja, a ako se radi o samohranom ocu u trajanju od 6 mjeseci od rođenja djeteta; osobi čiju je potpunu nesposobnost za rad i privređivanje utvrdilo nalazom i mišljenjem tijelo vještačenja; ovisniku; osobi koja je ostvarila pravo na skrb izvan vlastite obitelji.
Nadležna upravna tijela županija dužna su, najmanje jednom u godini, preispitati postojanje uvjeta za sve korisnike prava, a korisnik je dužan u roku od 15 dana prijaviti nadležnom uredu državne uprave svaku promjenu činjenica koje utječu na daljnje ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.
Opći propisi ne govore o trajanju osiguranja, to je na upravnom tijelu županije
Drugim riječima, ako osiguranik stekne pravo na obavezno zdravstveno osiguranje prema drugim zakonom propisanim osnovama osiguranja, treba to javiti županijskom uredu.
Opći propisi ne govore o tome koliko dugo osiguranik može biti osiguran temeljem rješenja nadležnih upravnih tijela županija, odnosno Grada Zagreba.
„Vremensko razdoblje za koje će se po toj osnovi osiguranja utvrditi osobi status u obveznom zdravstvenom osiguranju određuje nadležno upravno tijelo županije“, navode iz HZZO-a. U slučaju naše čitateljice, zdravstveno osiguranje preko nadležnog upravnog tijela županije odobreno joj je na dvije godine.
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje prema određenoj osnovi osiguranja, ističu iz HZZO-a, traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je osobi to pravo priznato.
Drugim riječima, ako se osiguranik koji trenutno obavezno zdravstveno osiguranje ostvaruje preko nadležnog upravnog tijela županije, zaposli, osiguranje će ostvarivati iz rada uplatom obaveznih doprinosa. No, i ako ostane bez posla i dalje će biti osiguran pod uvjetom da se prijavi HZZO-u u roku od 30 dana „od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od dana prestanka primanja naknade plaće“.
Tko sve može steći status osigurane osobe?
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje i mogućnost osiguranja kao člana obitelji osiguranika nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja.
Status osigurane osobe – člana obitelji osiguranika, kao nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, mogu steći: supružnici (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim odnosima); djeca (rođena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorčad) te druga djeca bez roditelja, ako ih osiguranik uzdržava; roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj), ako su nesposobni za samostalan život i rad, ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava; unuci, braća, sestre, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan život i rad, ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava.
„Osobe se osiguravaju prema osnovi osiguranja za koju ispunjavaju propisane uvijete i po toj osnovi osiguranja mogu biti obvezno zdravstveno osigurane samo za vrijeme dok ostvaruju uvjete za osiguranje po toj osnovi. Ako se ne mogu osigurati prema osnovi osiguranja za koju nisu u obvezi osobno plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje dužne su osigurati se prema članku 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju“, navode iz HZZO-a.
Tim člankom propisuje se da su se osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, „obvezne osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe i osobno plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje“.
