Razotkriveno

Manipulativno izvještavanje o odluci Lisabonskog žalbenog suda

Foto: EPA/ANTONIO COTRIM

Lisabonski žalbeni sud presudio je da su PCR testovi nepouzdani, a karantena nezakonita.

Tvrdnja je to iz naslova teksta koji je 20. studenog objavljen na portalu Dokumentarac.com (arhivirano ovdje). Tjedan dana poslije, sličan tekst objavljen je na portalu Narod.hr (arhivirano ovdje), nakon čega ga je na  Facebooku podijeljen preko 2500 puta. U tekstu na portalu Narod.hr tvrdilo se da je PCR test “nepouzdan do 97 posto”.

Vijest o odluci Lisabonskog žalbenog suda prenio je i portal Logično.com (arhivirano ovdje), odakle je na društvenim mrežama podijeljena preko 400 puta, kao i Novi list (arhivirano ovdje), s kojeg je podijeljena preko 600 puta.

Vijest je ta da je sud odbio žalbu Regionalne zdravstvene uprave Autonomne regije Azori na odluku o protuzakonitosti stavljanja u karantenu na azorskom otoku São Miguel četvero njemačkih turista, nakon što je PCR test pokazao da je jedan od njih pozitivan.

Niti jedan od gore navedenih portala nije pak naveo kako je Vrhovno sudbeno vijeće u Portugalu 18. studenog objavilo da će preispitati odluku dvaju sutkinja koja je u javnosti izazvala kontroverze zbog zaključka da su PCR testovi nepouzdani.

O čemu se radi?

Četvero njemačkih turista počekom kolovoza stiglo je na azorski otok São Miguel, a odmah pri dolasku priložili su Regionalnoj zdravstvenoj upravi negativne rezultate testa na virus SARS-CoV-2.  Nakon tjedan dana, turisti su se ponovo testirali i tada je jedan od njih bio pozitivan. Regionalna zdravstvena uprava im je svima odredila izolaciju u hotelu, i to u periodu od 8. do 22. kolovoza.

Iz uprave su kontaktirali turiste s porukom da će se osoba koja je na testu imala pozitivan rezultat smatrati izliječenom tek nakon drugog negativnog testa. Preostalo troje turista na to su odgovorili da su oni imali negativne rezultate i da su prošli dva tjedna samoizolacije, bez ikakvih simptoma. Vlasti im na ovu poruku uopće nisu odgovorile.

Kako stoji u presudi, turisti su nekoliko puta kontaktirali telefonsku liniju za pomoć kako bi im se situacija objasnila na njihovom jeziku, međutim, to im nije osigurano. Nisu dobili ni prevoditelja, zbog čega sud smatra da je došlo do kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.

Lisabonski žalbeni sud je odlukom od 26. kolovoza odredio da je zadržavanje njemačkih turista i nakon isteka izolacije bilo protuzakonito, nakon čega se Regionalna zdravstvena uprava Autonomne regije Azora žalila presudu.

Što kaže presuda?

Odlukom od 11. studenog, Lisabonski žalbeni sud presudio je da Regionalna zdravstvena uprava nije ovlaštena donositi mjere, kako su naveli, lišavanja slobode.

Kako u presudi navode sutkinje Margarida Ramos de Almeida i Ana Paramés, dijagnoza je medicinski postupak koji je pod isključivom odgovornošću liječnika. U ovom slučaju, tvrde, nema dokaza da je dijagnozu stvarno provodio kvalificirani liječnik, odnosno da je itko od njemačkih turista imao kontakta s liječnicima.

Nadalje, sutkinje napominju da svaka dijagnoza ili bilo koji čin zdravstvenog nadzora (kao što je slučaj utvrđivanja postojanja virusne infekcije i visokog rizika od izloženosti) koji su postavljeni bez prethodnog medicinskog promatranja pacijenata i bez intervencije liječnika upisanog u registar liječnika, krši zakon. Svaka osoba ili entitet koji izda nalog koji može dovesti do lišavanja fizičke slobode drugih (bilo da je riječ o zatvaranju, izolaciji, karantena itd.), a koji se pak ne uklapa u zakonske odredbe, provodi nezakonito zadržavanje.

Zadržavanje osoba u karanteni, kaže Lisabonski žalbeni sud, temeljilo se samo na izvođenju PCR testova.

“S obzirom na trenutne znanstvene dokaze, ovaj test sam po sebi nije u stanju utvrditi  da pozitivan rezultat  zapravo odgovara infekciji osobe virusom SARS-CoV-2, i to nekoliko razloga, od kojih izdvajamo dva: zbog toga što pouzdanost ovisi o broju ciklusa koji čine test i zbog toga pouzdanost ovisi o količini prisutnog virusnog opterećenja”, stoji u presudi.

Zbog odjeka presude u javnosti, najviše zbog dijela u kojem sutkinje govore o pouzdanosti PCR testova, svega sedam dana nakon presude Vrhovno sudbeno vijeće objavilo je kako će razmotriti odluku, što su priopćili 18. studenog. Domaći portali ovu informaciju nisu prenijeli.

Početkom prosinca Vrhovno sudbeno vijeće odlučilo je da neće pokrenuti disciplinski postupak protiv sudaca koji su presudili da azorsko zdravstveno tijelo ne može izreći karantenu. Članovi Vrhovnog sudbenog vijeća u svojoj  izjavi su rekli da „iako prepoznaju da u žalbenoj odluci može biti nepotrebnog viška koji je stvorio kontroverzu u trenutnom kontekstu, vjeruju da ono nema disciplinsku važnost “.

“Nepotrebni višak”

Sutkinje su zaključak o PCR testovima temeljile na studiji koja se može naći na stranici Oxford Academic, a koja je krajem rujna objavljena u časopisu Clinical Infectious Diseases. Pa tako navode sljedeće:

“.. da je na pragu ciklusa (ct) od 25 oko 70 uzoraka ostalo pozitivno u kulturi stanica (tj. bili su zarazni); pri ct od 30 20 posto uzoraka ostalo je pozitivno; pri ct od 35, 3 posto uzoraka ostalo je pozitivno; a kod ct iznad 35, nijedan uzorak nije ostao pozitivan (zarazan) u kulturi stanica. To znači da ako osoba dobije „pozitivan” rezultat PCR testa na pragu ciklusa od 35 ili više (kao što se primjenjuje u većini američkih i mnogih europskih laboratorija), šansa da je osoba zarazna manja je od 3 posto, šansa da je osoba dobila “lažno pozitivan” rezultat je 97 ili više posto”, stoji u presudi.

Prije svega, valjda podsjetiti da je Faktograf nekoliko puta pisao o PCR metodi dijagnostike kojom se umnažanjem genetskog materijala virusa patogen može otkriti i mjeriti. Također smo pisali i o debatama oko (pre)osjetljivosti PCR testova, odnosno njegova samo dva ishoda – pozitivan ili negativan – pri čemu je zanemaren broj ciklusa umnažanja virusa, koji može biti koristan pri određivanju količine virusa u organizmu.

Pozitivan PCR test, naime, označava da je virus prisutan, no ako je detektiran tek nakon 40. ciklusa to može značiti da pronalazi samo ostatke genetskog materijala te da virus nije nužno aktivan. Otkrije li ga ranije, infekcija je prisutna. Isto tako, PCR test može dati lažno negativne rezultate, pa se preporučuje oprez kod osoba koje su bile u kontaktu s virusom i imaju simptome, a test im je negativan. Unatoč tim karakteristikama, on se pak i dalje smatra “zlatnim standardom”.

Kritike znanstvenika

U studiji se nigdje ne navodi zaključak kakav su sutkinje iznijele u presudi, tj. da je, ako osoba dobije „pozitivan” rezultat PCR testa na pragu ciklusa (ct) od 35 ili više, šansa za “lažno pozitivan” rezultat 97 posto. Osim toga, sutkinje nisu navele koje su vrijednosti ct-a bile prilikom testiranja u portugalskom laboratoriju u kojem su završili uzorci njemačkih turista.

Rezultati istraživanja koje je objavljeno na Oxford Academic pokazuje da su visoke vrijednosti ct-a povezane s malim količinama virusa.

“Moramo pokušati razumjeti definirati trajanje i učestalost virusa u rijetkim slučajevima kada test daje pozitivan rezultat nakon 10 dana pri ciklusu na pragu ciklusa od 30. Takvi slučajevi pak ne bi trebali utjecati na odluke u javnom zdravstvu”, stoji u studiji.

Izvor: Clinical Infectious Diseases

Studija se nadovezuje na postojeće rasprave o preosjetljivosti PCR testova te ct pragovima koji se uzimaju za standard prilikom proglašenja nekoga pozitivnim.

Recimo, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti sugerira kako bi se testovi dobiveni pri ct-u 35 trebali ponoviti.  Isto tako, autori se pozivaju i na istraživanje koje je objavljeno u časopisu American Journal of Physical Medicine & Rehabilitation, a čiji autori navode da, budući da je vrijednost ct-a obrnuto proporcionalna količini ciljanog gena, postoji i mogućnost lažno negativnih testova u prvim fazama infekcije dok se virus još nije multiplicirao.

Zbog jednostrane interpretacije znanstvenih članaka, sutkinje su se našle na meti kritika portugalskih znanstvenika. Vasco Barreto, istraživač u Centru za proučavanje kroničnih bolesti (Cedoc) Fakulteta medicinskih znanosti u Lisabonu, za portugalski Publico je rekao da je u laboratoriju u kojem radi za 42 posto pozitivnih testova bilo potrebno samo 25 ili manje ciklusa. Dodao je da postoje i dokazi o kapacitetu virusa da ga se otkrije pri vrijednostima nižim od 25.

Napominje kako se u studiji broj uzoraka koji više nisu mogli zaraziti stanice održavane u kulturi u laboratoriju povećao  s povećanjem broja ciklusa potrebnih za dobivanje pozitivnog rezultata.

„To je zato što, nakon što naše tijelo iskontrolira infekciju, postoje fragmenti genetskog materijala virusa koji traju i smanjuju se danima, kada pojedinac više ne predstavlja opasnost za druge”, objašnjava Barreto i dodaje da su zaključci poput tih pomogli zemljama u kreiranju odluka koje se odnose na smanjenje razdoblja karantene za zaražene te odustajanje od negativnog testa za “otpuštanje“ pacijenta.

Nadalje, Barreto napominje kako su sutkinje krivo interpretirale još jednu studiju koju navode u presudi – onu objavljenu u The Lancetu.  Kako kaže, studiju koja je zapravo apel za strožim kriterijima prilikom odabira osoba koje će se testirati, sutkinje su spomenule u kontekstu nepouzdanosti testova.

Na njegove kritike se nadovezao i Germano de Sousa, vlasnik mreže laboratorija te bivši predsjednik glavnog portugalskog liječničkog udruženja. Kaže kako je turist, prije dolaska na azorski otok, priložio negativan PCR test star ne duže od 72 sata te da je nakon tjedan dana bio pozitivan – što znači da je zaraza još bila u jeku kada je Regionalna zdravstvena uprava zatražila njegovo “zatvaranje”.

Manipulativni naslovi

Naslovima “Portugalski žalbeni sud presudio da su PCR testovi nepouzdani, a karantena nezakonita” ili “Važna presuda u Portugalu – PCR test na koronu je nepouzdan do 97 posto!” sugerira se kako su epidemiološke mjere kojima se nalaže potpuna ili djelomična karantena protuzakonite i kako su skoro pa svi PCR testovi koji su provedeni zapravo nepouzdani. Nijedna od ove dvije tvrdnje nije točna.

Iako rezultati PCR testova mogu biti netočni, nema nikakvih dokaza temeljem kojih bi se moglo zaključivati da je to masovna pojava. Kao što smo već spomenuli, epidemiolozi i dalje smatraju PCR testove najboljim pokazateljem prisutnosti zaraze.

Što se tiče legalnosti karantenskih mjera, presuda o kojoj je riječ ne donosi sudski zaključak da su epidemiološke mjere koje uključuju karantenu u cijelosti nezakonite, u Portugalu ili bilo gdje drugdje. Presuda se odnosi samo na specifičan slučaj njemačkih turista, koji su doista zadržani u izolaciji dulje nego što je za to postojala zakonska pa i zdravorazumska osnova.

Autor s  Narod.hr također navodi kako se slučaj “usredotočio na pouzdanost PCR testova (ili nedostatak) za virus Covid-19.”

Covid-19, prije svega, nije virus nego već bolest koju izaziva virus naziva SARS-CoV-2. Osim toga, iz presude je moguće zaključiti kako prioritet nije bilo pitanje pouzdanosti PCR testova, već jesu li se poštovale zakonske odredbe pri određivanju karantene. I sami suci Vrhovnog sudbenog vijeća, ponavljamo, priznali su kako presuda ima “nepotrebni višak”.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.