Društvenim mrežama šire se već danima teorije da je stvarna magnituda potresa s epicentrom u Sisačko-moslavačkoj županiji zataškana [1]. Toga smo se već ranije doticali, no čitatelji su nas zamolili da se pozabavimo ovakvim napisima. Vlada je, naime, zaprimila kritike od predsjednika Republike vezano za kasno proglašavanje katastrofe, a teorije o zataškavanjima su dobile novu dimenziju.
Tvrdi se, naime, da potresi veće jačine, konkretno od 6,5 po Richteru, pokreću niz protokola vezanih uz “prirodnu katastrofu”, dok to za slabije potrese nije propisano. Stoga je “namjerno” proglašena jačina potresa od 6,4.
Ivan Sović iz Seizmološke službe RH u izjavi za Faktograf odbacuje ovakve teorije.
“Vlada je proglasila prirodnu katastrofu pa su sve društvene mreže pokazale ono što jesu: trač poligon”, navodi on. Pojašnjava nam i kako dolazi do razlika u mjerenjima.
Podsjetimo, 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su razoran potres s epicentrom pet kilometara jugozapadno od Petrinje. Magnituda je iznosila 6,2 prema Richteru. Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) postavio ga je nešto više – na 6,4 po Richteru.
“Naklapanje ‘informiranih’ neznalica”
“Što se magnituda tiče, mi smo dali stvarnu izmjerenu magnitudu, no treba naglasiti da postoji nekoliko vrsta magnituda: lokalna magnituda, momentna magnituda, magnituda računata iz površinskih valova na 20 sekundi itd. Svaka seizmološka postaja ima svoju relaciju za magnitudu, a svaka se magnituda računa iz izmjerenih vrijednosti. Osim toga, nisu svi seizmografi na svijetu redovno i dobro kalibrirani. Svako, ali baš svako mjerenje bilo čega na svijetu ima pogrešku. Zbog greške mjerenja, različitih relacija i različitih vrsta iskazanih magnituda se i magnitude razlikuju”, navodi on.
Naša Seizmološka služba daje srednju magnitudu postaja uključenih u našu mrežu. Svaka druga nacionalna služba ima svoj način na koji dolazi do konačne magnitude: neke daju magnitudu za postaju koju uzimaju kao referentnu, neke daju srednjak, neke medijan, dodaje seizmolog, navodeći da možda postoji još neki način za koji on ne zna. “Sve u svemu, naklapanje o zataškavanju je samo naklapanje ‘informiranih’ neznalica koji traže znanje od istih takvih”, odgovara nam Sović.
Katastrofa u zakonima
U Sisačko moslavačkoj županiji nam odgovaraju da su se vodili podacima Seizmološke službe koja proučava i bilježi gibanja na površini Zemlje.
“Prema Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda jasno su definirani kriteriji i ovlasti, ali i procedura za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske. Temeljem navedenog Zakona, Vlada Republike Hrvatske je proglasila prirodnu katastrofu”, navodi suradnica Županije za odnose s javnošću, Ivana Mrčela.
Spomenuti zakon stupnjeve Richterove ili Merkalijeve ljestvice uopće ne spominje, već navodi da katastrofa ima značenje “u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite”. Ni Zakon o sustavu civilne zaštite ne spominje ljestvicu, već katastrofu definira u 3. članku, na sljedeći način:
“Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.”
Žrtve, šteta i prekid normalnog odvijanja života
Da bi se događaj smatrao katastrofalnim relevantna je šteta koja proizlazi od potresa (ili poplave, suše, odrona, lavine i slično), kao i opasnost koju prirodna ili tehnološka katastrofa predstavljaju za stanovništvo.
Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda u članku 3 potres definira kao prirodnu nepogodu. Nju, pak, karakteriziraju “iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu“.
Nepogoda se može proglasiti i “ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %”. Dakle, usko je vezana za posljedice.
Međunarodna pomoć
Težinu nepogode procjenjuje se po tome mogu li se operativne snage sustava (plus vojska i policija, članak 15.) nositi s posljedicama. Ukoliko nisu, naime, zakon propisuje traženje međunarodne pomoći, a upravo se to dogodilo nakon velikog potresa kod Petrinje. Republika Hrvatska je 29. prosinca 2020. aktivirala Mehanizam unije za civilnu zaštitu – program Unije namijenjen pružanju žurne pomoći – te zatražila međunarodnu pomoć.
Vlada je 3. siječnja osnovala i Stožer za pomoć u saniranju posljedica potresa u pogođenim županijama, kojemu je na čelu premijer Plenković, sukladno članku 22.
Plenković o šteti
Da je razorni potres imao razmjere katastrofe opisane u hrvatskim zakonima, kao i da je terminologija vezana uz procjenu štete, proizlazi i iz izjave premijera Andreja Plenkovića sa sjednice Vlade u ponedjeljak.
Među ostalim, zahvalio se na međunarodnoj pomoći i kazao:
“[D]anas ćemo proglasiti katastrofu jer danas imamo dovoljno informacija s terena koje nam govore kakva je zaista situacija i kolike je štete ljudima nanijela ova prirodna katastrofa, u kojoj je nažalost izgubljeno i sedam ljudskih života”, rekao je Plenković.
Odluka je, dodao je, donesena u sladu sa Zakonom o sustavu civilne zaštite, članka 22. i 54. nakon analiziranja stanja na terenu.
Povjerenstvo za procjenu štete
Tek predstoji osnivanje Stručnog povjerenstva za procjenu šteta od potresa, koje je u Zagrebu, podsjetimo, osnovano gotovo dva mjeseca nakon potresa. Članove tog Povjerenstva treba imenovati Sabor (čl. 6). Na prijedlog tog povjerenstva, Vlada odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Povjerenstva osnivaju i lokalne te regionalne vlasti. Pojedine općine i gradovi su to već uradili, uz opetovane pozive građanima da prijavljuju štetu uz pomoć propisanih obrazaca, koji se mogu isprintati ili ispuniti online, a više se pojedinosti može saznati na broju 0800 2021.
Naime, na terenu pogođenim potresom ljudi su pretežno stari i nemaju pristup internetu, znanja da to naprave ili naprosto nemaju signala, stoga im je dobrodošla pomoć i u tom smislu.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, radi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta, vlasti moraju prijaviti prve procjene štete u Registar šteta, konačnu procjenu i potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta. Međutim, o ovome ne ovisi žurna humanitarna pomoć.
