Faktograf.hr

Samo činjenice

Iskorištavanje tragedije: šire se netočne informacije o potresu i lažni brojevi računa

Potres s epicentrom kod Petrinje pokrenuo je lavinu netočnih vijesti. Neke od njih namijenjene su zaradi, a druge su produkt paranoje.
Izvor: HINA/ Damir SENČAR

Društvenim mrežama šire se uznemirujuće i degutantne laži o razornom potresu i seriji umjereno jakih potresa koji ovih dana pogađaju Petrinju i čitavo područje Sisačko-moslavačke županije.

Konzultant za informacijsku sigurnost, Alen Delić, upozorio je da se društvenim mrežama, među ostalim, šire i brojevi računa za uplatu pomoći žrtvama potresa s epicentrom u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Premijer Andrej Plenković zamolio je za oprez. Poručio je da se pojavljuju lažni računi za uplate pomoći i građanima poručio “da se izbjegnu situacije koje bi mogle biti drugačije od onoga kako su zamišljene”.

Kako donirati?

CARNET-ov Nacionalni CERT nije zaprimio nijednu prijavu vezano za lažne vijesti i brojeve računa za uplatu pomoći žrtvama potresa. Na CERT-ovim društvenim mrežama prenijeli su tek savjete nadležnih tijela te u odgovoru Faktografu navode kako pozorno prate situaciju.

Policija također ne raspolaže saznanjima vezanim uz lažne račune, lažne vijesti i objave na društvenim mrežama u svezi prikupljanja pomoći za potresom pogođena područja, a shodno tome zasad se ne može odrediti radi li se o prekršajima ili o kaznenim djelima, piše nam Ministarstvo unutarnjih poslova. Poručuju i da im se prijave konkretna saznanja o takvom ponašanju.

Podsjećaju i da je Vlada RH otvorila službeni račun Državne riznice za pomoć, o čemu se više može pročitati u priopćenju, u kojemu se napominje da se ponude za donacijama opreme, mehanizacije, građevinskog materijala ili pružanje nužnih usluga, mogu uputiti na mail adresu: [email protected].

Uplate je najbolje izvršiti preko provjerenih organizacija poput Crvenog križa ili eventualno ih uputiti žrtvama koje osobno poznajete.

Napuhavanje broja žrtava i profitiranje na klikovima

O generičkim portalima koji privlače klikove izmišljanjem i preuveličavanjem tragedija te lažnih vijesti, kako bi zaradili na oglasima, Faktograf je izvještavao više puta [1, 2, 3, 4].

Na tragediji ovaj puta pokušavaju profitirati osobe koje stoje iza portala poput cajeviza.com te Facebook stranica “Žene majke kraljice“.

Strahota u Zagrebu! Bolnice u ruševinama, 1000 mrtvih, javnost se jos ne oglašava!

Stiglo obavjestenje za sledecim udarom!

Ova lažna informacija popraćena je fotografijom uništenih zgrada nakon razornog potresa u Turskoj koji se dogodio 30. listopada. Razmjere katastrofe, koja je uzela više od stotinu života, zabilježio je za agenciju Anadolija Lokman İlhan.

Zasad je potvrđena smrt sedam osoba u potresu koji je 29. prosinca pogodio područje Petrinje.

Nije poznato hoće li biti novog udara. Potrese nije moguće predvidjeti

Ova objava sadrži i “upozorenje” o nadolazećim potresima, pa i stranica ima tekst s naslovom koji pogrešno interpretira upozorenje seizmologa o “novim” potresima. U stvarnosti, seizmolozi ne mogu predvidjeti  nove potrese, o čemu je Faktograf pisao nakon potresa koji je proljetos pogodio Zagreb. Ono što mogu predvidjeti su naknadni udari koji nastaju nakon snažnijeg potresa.

Ovakva “upozorenja” pojavljivala su se čak i u grupi “Potres Sisačko Moslavačka županija, pomoć i informacije!!!”, no ubrzo su uklonjena.

Bizarne dezinformacije

Pored profitera, društvenim mrežama “operira” i paranoja te razne teorije zavjera. Naime, pojavljuju se neobične dezinformacije o tome kako potres nije prirodnog porijekla. Pripisuje se, naime, supermodernom oružju zvanom “Božja šipka” usmjerenom nedaleko od nuklearne elektrane Krško.

Cilj je, dakako, ostvarenje novog svjetskog poretka temeljenog na drugačijem valutnom sustavu.

Tvrdi se i da se namjerno zataškava stvarna snaga potresa, koja je zapravo 7 stupnjeva po Richteru, što nije točno. Prema Seizmološkoj službi, magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice.

DOPUNA: Ovaj tekst je dopunjen odgovorom policije i CERT-a.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.